StoryEditor
HrvatskaNacrt rezolucije

Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju da se Hrvatskoj pomogne svim sredstvima za sanaciju potresom razrušenih područja: ‘Pomoć treba odmah i sada‘

21. siječnja 2021. - 12:24
Bruno Konjević/Cropix

Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su u četvrtak Europsku komisiju da iskoristi sve raspoložive instrumente da pomogne Hrvatskoj sanirati posljedice potresa i revitalizirati područja koja su i prije potresa bila zapuštena.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u četvrtak na plenarnoj sjednici o rezoluciji o ublažavanju potresa u Hrvatskoj, koja će popodne biti izglasana, najvjerojatnije jednoglasno.

U izradi nacrta rezolucije, čiji je začetnik Valter Flego, sudjelovali su svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.

Prošle godine Hrvatsku su pogodila dva snažna potresa i niz manjih -  22. ožujka Zagreb i dijelove Krapinsko-zagorske županije u kojem je oštećeno preko 26 tisuća zgrada te 29. prosinca središnju Hrvatsku u kojem je teško stradala
Petrinja i obližnji gradovi i sela Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Majske Poljane i druga okolna sela, i u kojem je poginulo sedam osoba, 26 ranjeno te srušeno preko 30 tisuća zgrada.

"Danas su svi zastupnici od ljevice do desnice ukazivali na važnost članstva u Europskoj uniji i na solidarnost na koju Hrvatska može računati", rekla je Dubravka Šuica, koja je u ime Europske komisije sudjelovala u raspravi.

Ona je istaknula da se pomoć pogođenom području tiče i njezina resora u Komisiji, demografije, jer je pogođeno područje središnje Hrvatske imalo i prije potresa kontinuirani demografski pad.

"Stoga je vrlo važno paralelno s obnovom kuća obnavljati gospodarstvo i infrastrukturu kako bi ljudi mogli ostati na tom području", rekla je Šuica.

Dodala je da pri obnovi treba voditi i digitalnoj i zelenoj tranziciji, sukladno prioritetima EU-a u sljedećem proračunskom razdoblju.

"Članak 174 Ugovora o osnivanju EU-a govori o kohezijskoj politici i o tome da nijedna regija ne smije biti zapostavljena, posebice one koje imaju kontinuirani demografski pad, a to se upravo odnosi na ovaj dio Hrvatske koji je stradao u zadnjem potresu ali i na cijelu Hrvatsku", rekla je Šuica.

Začetnik ideje o rezoluciji Valter Flego kaže da je ovaj dokument o kojem će EP glasati iznimno važan jer se od Komisije traži da učini sve da pomogne Hrvatskoj, iz Fonda solidarnosti, sedmogodišnjeg proračuna, Mehanizma civilne zaštite.

"Hrvatskoj treba pomoć odmah i sada, sa što manje birokracije i što više solidarnosti", kaže Flego.

Dodao je kako mu je drago što su ostali hrvatski zastupnici i svi ostali pridružili toj inicijativi da se izglasa rezolucija.
"Ovo je jedinstvena poruka solidarnosti i podrške svima u Hrvatskoj, onima koji su stradali u potresu, hrvatskim vlastima, Hrvatskoj vojsci, volonterima, svima onima koje neprekidno i brzo pružaju pomoć", rekao je zastupnik Karlo Ressler.

On je također govorio o potrebi da se uz obnovu kuća obnovi gospodarstvo i život u pogođenim područjima.

Željana Zovko pozvala je da se Banovini pomogne na isti način kao i Zagrebu te predložila da se u obnovi koriste i novi instrumenti koje predlaže Komisija, to jest o izgradnji nove ekološki osviještene i sigurne arhitekture. Riječ je o projektu novog europskog Bauhausa.

"Pozivam da se u Hrvatskoj napravi pilot-projekt", rekla je Zovko.

Fred Matić je rekao da je najvažnija poruka rezolucije da svi hrvatski građani mogu vidjeti benefite pripadnosti velikoj europskoj obitelji.

"I da nismo članica EU-a, vjerojatno bismo dobili pomoć, ali kao punopravna članica očekujem da ćemo biti iznimno dobro potpomognuti, a onda na nama da to iskoristimo", rekao je Matić.

Tonino Picula je istaknuo da prirodna katastrofa ne smije prerasti u društvenu katastrofu onoga područja koje takve nepogode zadese.

"Vjerujem da će pomoć doći onima kojima je najpotrebnija i da će biti iskorištena osim za sanaciju posljedica potresa i za obnovu gospodarstva kako bi se na taj način korigiralo ono što je propušteno u obnovi nakon rata", rekao je Picula.

U nacrtu rezolucije poziva se Komisiju da zajedno s europskim i hrvatskim institucijama "osmisle brzi način za raspodjelu potrebne financijske i druge pomoći kako bi se osigurao brzi oporavak pogođenog područja".

Komisiju se pritom poziva da kod odobravanja financijske pomoći vodi računa da se Hrvatska istodobno bori s pandemijom koronavirusa i s cijelim nizom razornih podrhtavanja.

Hrvatsku se poziva da u svom planu za oporavak i otpornost, koji je ključan dokument za povlačenje sredstava iz europskog instrumenta za oporavak EU sljedeće generacije, prioritete stavi na obnovu kuća i zgrada vodeći računa da budu otporne na potrese.

Hrvatske se vlasti poziva da pozorno nadziru obnovu nakon potresa kako bi se osigurali najviši seizmički standardi za sve zgrade i infrastrukturu.

U nacrtu rezolucije se kaže da se proces obnove i izgradnje treba provesti najbrže što je moguće, transparentno i iz stručni nadzor te da se vodi računa  o demografskom aspektu kako bi to područje imalo perspektivu razvoja. Stoga se poručuje da posebnu pozornost treba posvetiti izgradnji infrastrukture koja je nedostajala i prije potresa te da se osigura zadovoljavanje svih osnovnih potreba i usluga u svim dijelovima pogođenog područja.

Komisiju se poziva da razmotri produljenje 18-mjesečnog roka za korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti u slučaju snažnog i razornog potresa.

U nacrtu rezolucije pohvaljuju se napori snaga spašavanja, civilne zaštite, hrvatskih oružanih snaga, dobrovoljaca, organizacija civilnog društva, međunarodnih organizacija i lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti u spašavanju života i ublažavanju posljedica potresa. 

U tekstu se također poručuje da prioritet u cijepljenju protiv covida 19 treba biti pogođeno područje te se potiče hrvatsku vlada da provede najavljenu odluku o preusmjeravanju značajnog broj doza cjepiva u Sisačko-moslavačku županiju. Također se poziva odluka država članica EU-a da dio svojih zaliha cjepiva prepuste Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

26. veljača 2021 10:22