Premda se premijer Andrej Plenković ogradio od zadnjih izjava člana Znanstvenog savjeta Vlade za koronavirus dr. Gordana Lauca, nije se još službeno odrekao njegovih 'znanstvenih' usluga. Igra strogog pandemijskog policajca i redovitog relativizatora opasne bolesti na najvišoj razini se nastavlja.
Netko od odgovornih epidemiologa upozori na alarmantnost brojki, nužnost masovnijega cijepljenja ili strožijih mjera, a onda Lauc to sve opovrgne najdiletantskijim mogućim argumentima i vokabularom: zaraza gotova, cijepljeni obolijevaju češće i generiraju nove sojeve, treba cijepiti samo najugroženije, treba zabraniti kupanje jer se nedavno utopilo više ljudi nego ih je taj dan umrlo od covida...
Lavirajući između vlastoručno odabranih savjetničkih krajnosti, premijer u medijskom odrazu ispada razuman i odmjeren u menageriranju krizom, pa čak i uspješan u procjepljivanju, zlatna politička sredina.
Ljudi poput Lauca mu trebaju kao javna „skuža“, jer inače bi morao slušati samo savjesne, relevantne i pametne: one koji nakon svakog istupa ne moraju u pet-šest navrata objašnjavati što su zapravo htjeli reći i zašto su, opet, krivo shvaćeni.
Hrvatska znanstvena javnost sve češće na svaku njegovu objavu, pa i sam spomen Laucovog imena, u očaju „razbija epruvete“. Nedavno je, usprkos mizernim brojkama cijepljenih, objavio status kako se delta soj širi baš među cijepljenima. Također je poručio i da ideja da cijepljenjem štitimo druge „nema biološke logike". Da ovakve poruke emitira seoska vračara iz kakve planinske zabiti, umjesto člana Znanstvenog savjeta Vlade, svi bi je zborno napali da opasno relativizira pandemiju i važnost cijepljenja. Lauca, pak, dosljedno i oštro kritiziraju samo ugledni hrvatski znanstvenici, a premijer se tek s vremena na vrijeme „ogradi“ od njegovih gluposti, tvrdeći da Lauc govori u svoje ime.
Profesor i voditelj skupine za računalnu biologiju na Imperial Collegeu u Londonu Boris Lenhard izjavio je za Index kako je iz znanstvene perspektive Gordan Lauc u zadnjih godinu dana prevršio mjeru na desetke puta, te smatra ekstremnim i prvorazrednim skandalom da Vlada takvog čovjeka još drži u svom savjetu.
„Lauc se svojim ponašanjem potpuno odmetnuo od svojih kolega i znanstvene zajednice te postao solo igrač koji zaobilazi osnovne kanale znanstvene komunikacije, a rasprava s kolegama jednako stručnima ili stručnijima od sebe je jedan od načina koji sprječava znanstvenika da priča besmislice", ustvrdio je Lenhard.
On smatra da nije riječ o greškama koje se znaju potkrasti i najmjerodavnijima, jer su Laucovi istupi na temu pandemije toliko dezinformirajući, krivi i činjenično pogrešni da to ne može biti slučajno i u dobroj namjeri. Da čimpanzi date niz suprotstavljenih tvrdnji o nekom aspektu pandemije, upozorio je Lenhard, nasumično bi izabrala puno veći postotak istinitih tvrdnji od Lauca. Da biste griješili toliko često, morate svjesno odabrati ne govoriti istinu, gotovo stalno – njegov je sud o kolegi.
Da su posljednje Laucove objave posljedica nerazumijevanja ili namjernog krivog interpretiranja znanstvenih činjenica smatra i profesor farmakologije Vladimir Trkulja. To, po njemu, osobito vrijedi za preporuku prema kojoj je dobro da se tijekom ljeta mladi masovno inficiraju covidom, što je također nedavna Laucova „umotvorina“.
I predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu i Laucova kolegica iz vladinog Znanstvenog savjeta Andreja Ambriović Ristov drži da je Laucova tvrdnja da cjepiva nisu univerzalna rješenja za sve jer se covid učinkovito širi i među cijepljenima odraz nepoznavanja mehanizma cijepljenja, kao i prirode covida-19.Tvrdnju Gordana Lauca da se trebaju cijepiti samo ugroženi naziva ne samo netočnom i znanstveno neutemeljenom nego i opasnom.
Izjavu Gordana Lauca koji je objašnjavao da cijepljene osobe više pogoduju razvoju novih sojeva od onih koji nisu cijepljeni danas je na N1 televiziji komentirao i infektolog Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti pri infektivnoj klinici dr. Fran Mihaljević:
“Istaknuo bih da dominantni soj koji se sad širi među cijepljenima i necijepljenima nije nastao među cijepljenima, nego u Indiji, gdje je cijepljenost prije pojave ovog soja bila zanemariva. To je jasan argument da je ovaj virus nastao među necijepljenima, a širi se u obje skupine. Situacija u SAD-u je bolja gdje je visoka procijepljenost i manji broj ljudi obolijeva. Nedvojbeno je da cjepivo štiti od kritično teškog oblika bolesti i smrti.” Tešović također poručuje da državnu kampanju o pandemiji nije trebalo bazirati na “zaštiti drugih”: “Ako ste vi cijepljeni, onda su vaše šanse za teški oblik bolesti i smrt bitno manji. Svakome bi trebalo biti jasno da su, ako je cijepljen, njegove šanse za preživljavanje u ovoj pandemiji veće. To je pravilo prisutno bez obzira na varijantu virusa.”
Popis najeminentnijih ljudi u hrvatskoj znanstvenoj zajednici koji se javno sablažnjavaju nad Laucovim tvrdnjama i još uvijek čvrstom činjenicom njegova savjetničkog statusa u Vladi obiman je i svakim danom sve dulji: tu je i najugledniji hrvatski imunolog prof. dr. Stipan Jonjić, voditelj Zavoda za histologiju i embriologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. I on također smatra da Lauc pogrešno shvaća i interpretira znanstvena istraživanja na temu covida-19, a ljude zavaravati širenjem krivih informacija naročito je pogubno raditi s pozicije člana vladina znanstvenog savjeta.
Što, međutim, ako je riječ o dobro uhodanom političkom aranžmanu? Da Gordan Lauc premijeru Plenkoviću šteti više nego zbunjenim i dezorijentiranim hrvatskim građanima, čiju tradicionalnu podozrivost prema vjerodostojnosti državnih institucija samo dodatno uvećava i pothranjuje, odavno ga tamo, u njegovu Znanstvenom savjetu, ne bi ni bilo.
Ovo su posljednji Laucovi statusi na Facebooku:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Gordan Lauc je dao i intrevju za Slobodnu Dalmaciju - pročitajte ga ovdje: