StoryEditor
Hrvatskavratite nam jedrenjak!

Zašto je brod 'Jadran', ponos hrvatskih kapetana, još uvijek u rukama Crne Gore? Ukrali su nam ga za vrijeme rata i vrlo dobro znaju čiji je, zato od '90. nije uplovio u naše vode

24. travnja 2017. - 16:11
brod_jadran22707-desk

Hrvatska mora aktivnije tražiti povratak njezinog školskog broda 'Jadran', koji je ukrala, baš tako, ukrala Crna Gora! Potrebno je pokrenuti proces sukcesije vojne imovine bivše Jugoslavije u kojoj bi 'Jadran' bio na prvom mjestu ako želimo biti pomorska država – upozoravaju još jednom članovi Udruge kapetana školskog broda 'Jadran' koji godinama traže vraćanje jedranjaka koji bi bio na ponos svakoj mornarici svijeta.

Predsjednik udruge, umirovljeni kapetan bojnog broda Stjepan Bernardić, koji je bio zapovjednik 'Jadrana' od 1980. do 1985. godine podsjeća kako se brod 1990. godine zatekao na velikom remontu u Tivtu koji je trebao trajati dvije godine.

Kako je započeo rat u Hrvatskoj, brod čija je matična luka Split jednostavno je – zadržan, premda je uz podršku Europske unije 1992. godine osnovana komisija koja je trebala odlučivati o sukcesiji vojne imovine bivše JNA, među kojom je i 'Jadran', a kapetan Bernardić imenovan je koordinatorom za imovinu mornarice.

Ističe kako je tadašnja imovina JNA koja je trebala ući u sukcesiju procijenjena na 80 milijardi dolara, od čega je pokretna imovina mornarice vrijedila oko dvije milijarde dolara.

- Proces sukcesije vojne imovine bivše države nije  proveden, pravni status vlasništva nad školskim brodom 'Jadran' ostao je i dalje upitan. Bez obzira na tu činjenicu, Srbija i Crna Gora nastavile su koristiti taj brod u školske i protokolarne svrhe.

Na temelju tzv. 'sukcesije' vojne imovine, u velikoj mjeri otete i Republici Hrvatskoj, brod 'pripada' Crnoj Gori, što je činjenica s kojom se ne mire brojni građani ni pomorski stručnjaci u Hrvatskoj i s tim se ne može pomiriti niti jedan školovani pomorac koji dobro zna što plovidba na školskom brodu predstavlja u edukaciji pomoraca.

Međunarodne konvencije o obrazovanju pomoraca obvezuju da se njihova izobrazba provodi na  školskim brodovima, posebice početna i temeljna obuka, jer tu je brod  nezamjenjiv budući da omogućuje izravan dodir s morskim okruženjem.

Hrvatska danas ima tri pomorska fakulteta, šest pomorskih škola, sveučilišne studije mora, ribarstva, ekologije i zaštite mora, morske biologije, tri fakulteta brodogradnje i  strojarstva, četiri sveučilišta s brojnim fakultetima i studijima te druga učilišta usmjerena na more, a posebno se to odnosi na Središte za obuku Hrvatske ratne mornarice.

Sve ove školske i  visokoškolske institucije danas nemaju pravog školskog broda i ne mogu kvalitetno provoditi obrazovne programe – upozoravaju kapetani okupljeni u Udruzi; Anđelko Medić, kapetan duge plovidbe, prof. dr. sc. Stipe Lakoš, kapetan bojnog broda u mirovini, Milan Marelić, kapetan bojnog broda u mirovini, Stjepan Bernadić, kapetan bojnog broda i Neven Šeparović, kapetan duge plovidbe.
 


Kapetan Bernardić dodaje kako su zapovjednici 'Jadrana' za vrijeme Jugoslavije uvijek bili Hrvati, a pored navedenih su i tri pokojna; Ivan Ivanović, Ivo Žuvić i Vladimir Korošec.

Bernardić nam je ispričao nam kako su članovi Udruge prije petnaestak godina bili kod tadašnjeg predsjednika Stipe Mesića tražeći da se aktivnije pozabavi sudbinom 'Jadrana'.

- Čim smo tamo vidjeli i Budimira Lončara, njegovog savjetnika, znali smo da od toga neće biti ništa. Ali ipak, Mesić nam je obećao da će to spomenuti crnogorskom predsjedniku. Međutim, nakon nekog vremena došli smo u posjed pisma u kojem crnogorski predsjednik piše Mesiću: 'Zar se nismo dogovorili da je 'Jadran' naš?' Što onda više imamo dodati – ogorčen je kapetan Bernardić, dodajući da je Crna Gora otuđila 88 posto flotnoga fonda JRM-a.

Iz kabineta bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić je 2013. godine na ovu temu stiglo je šokantno priopćenje:

'Hrvatska državna politika nema namjeru Crnoj Gori na njezinu putu prema EU postavljati pitanje otete imovine iz RH. Odnosno, to će pitanje ostati na nižoj, bilateralnoj razini.' Brod nije spomenut ni prilikom inicijative za ulazak Crne Gore u NATO.

- Crna gora ni po kakvim međunarodnim propisima i zakonima nema pravo na brod 'Jadran' čija je matična luka i sve brodske knjige u Splitu, što oni dobro znaju i zato 'Jadran' od 1990. nije uplovio u hrvatske vode, premda izlazi na Mediteran – navodi kapetan, te zaključuje:

- Tražimo od hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović, premijera Plenkovića, ministra obrane Krstičevića, ministra vanjskih poslova Stiera, ali i načelnika Glavnog stožera generala Mirka Šundova da konačno zauzmu jasan stav i bezuvjetno zatraže brod 'Jadran' od Crne Gore i tako pokažu da je Hrvatska pomorska država koja drži do sebe, svog mora i pomorstva – kategoričan je Bernardić.

Dodajmo; Crnogorci vrlo dobro znaju čiji je 'Jadran', čemu svjedoči i prizor iz BBC-eva dokumentarca 'Top Gear' za koji je snimana epizoda o 'Jadranu'. Na pitanje novinara Richarda Hammonda zbog čega 'Jadran' ne uplovljava u Dubrovnik, zapovjednik broda je promucao kako još nije razriješena dioba sukcesijske mase bivše SFRJ, pa ne mogu...


Naručila ga Jadranska straža

Premda se godinama pisalo kako je jedrenjak 'Jadran' izgrađen za potrebe mornarice Kraljevine Jugoslavije, kapetan Bernardić otkrio nam je pravu istinu:

- Inicijativu za gradnju barkantina 'Jadran' pokrenula je Jadranska straža, moćna udruga pomoraca osnovana u Splitu i s podružnicama po cijeloj Kraljevini Jugoslaviji, stvorena nakon potpisivanja Rapalskih ugovora kad su Italiji prepušteni dijelovi jadranske obale i otoka.

Udruga je nastojala oko stvaranja ravnoteže na Jadranu izgradnjom snažne mornarice, a preduvjet za to bio je školski brod. Stoga su pod vodstvom predsjednika Jurja Biankinija i Ive Tartaglie skupljali sredstva nekoliko godina i 1933. godine u Hamburgu je izgrađen jedrenjak s tri jarbola, dug 58,2 metra, širok 8,9 metara, s najvišim jarbolom visokim 33 metra.

Dobio je i međunarodnu licencu da može ploviti Atlantskim oceanom i preplovio ga je triput, a mogao je na jedra uhvatiti brzinu od 14 milja – priča kapetan Bernardić.

Krstičević: Šaljemo izaslanstvo

Iz Ministarstva obrane reagirali su dobrim vijestima na javni apel bivših zapovjednika Školskog broda 'Jadran' upućen hrvatskoj javnosti 'zbog namjere odustanka Hrvatske od povratka školskog broda Jadran'. 

- Naš stav bio je i ostao jasan –  brod 'Jadran' neraskidivi je dio naše pomorske povijesti Hrvatska Vlada poduzet će sve legitimne korake kako bi ovaj brod bio vraćen pod hrvatski stijeg. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević je tijekom susreta s crnogorskim kolegom Predragom Boškovićem iznio hrvatske argumente u vezi š/b 'Jadran' te zahtjev da se on vrati matičnoj državi, Republici Hrvatskoj.

Te stavove ministar Krstičević ponovio je i u pismu koje je ovih dana uputio crnogorskom kolegi ističući kako ovo pitanje treba riješiti u duhu prijateljske, dobrosusjedske suradnje, a na obostrano zadovoljstvo. Crnogorski ministar Bošković je izrazio spremnost za razgovore oko školskog broda Jadran i rješavanja ovog pitanja.

Na tragu ovih razgovora  21. travnja ove godine izaslanstvo Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih i europskih poslova upućeno je u Crnu Goru kao  dio radne skupine koja vodi razgovore s crnogorskom stranom radi rješavanja pitanja Školskog broda Jadran – stoji u priopćenju MORH-a.

 

                 
 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. svibanj 2022 13:43