Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Hrvatskapravac vrela peć

Zar smo toliko bogati? Država će uništiti švercani sir koji uredno jedemo u restoranima!

Piše Marko Didić
6. travnja 2016. - 13:01

Švercer mesa i sira iz BiH u Hrvatsku iz sinjskog kraja nam kaže: "To meso koje policija oduzme i uništi, mi šverceri dostavljamo dalmatinskim restoranima i vi to meso najnormalnije jedete po Splitu, Makarskoj, Šibeniku i drugim gradovima.

Naravno, ako pošiljka prođe. A ne prođe li, to kvalitetno meso, koje dajem svojoj djeci i sebi, uništava se i nitko od toga nema koristi. Ne znam čega mi je više žao, izgubljene zarade ili uništenog mesa."

No, ljudi koji rade u sustavu carine i policije koja zapljenjuje takve stvari kažu da je problem što hrana kratkog roka (meso, sirevi, riba i slično) nije prošla veterinarsku i fitosanitarnu inspekciju, a skladištena je i transportirana u vozilima na visokim temperaturama i u neodgovarajućoj ambalaži, te se o njezinu podrijetlu službeno ništa ne može doznati jer krijumčar ne odaje te informacije.

– Podijeliti takav sir pučkim kuhinjama isto je kao kada u Lici uz cestu kupite kod bakice sir koji se "nadisao" benzinskih para i koji je možda rukama prevrnulo stotine zainteresiranih kupaca. Vi o tom siru ne znate ništa i kupujete ga na vlastitu odgovornost.

A iza zaplijenjene prehrambene robe ovdje stoji država i ona se ne smije "zezati" sa zdravljem građana. Isti je slučaj i s mesom – govori nam izvor koji vrlo dobro poznaje način rada carine i policije.

Svaki legalni proizvod koji dođe u Hrvatsku ima na deklaraciji sve što je potrebno i vi barem imate neku tvrtku iz Brazila, Rusije, Ukrajine ili bilo koje zemlje kojoj se legalno možete obratiti i reklamirati proizvod te tražiti odštetu. No, što učiniti s proizvodima o kojima službeno ne znate ništa?!

Ne zna se podrijetlo

Zar je problem izdvojiti nešto novca i analizirati zdravstvenu ispravnost zaplijenjene hrane, upitat će se mnogi u Hrvatskoj.

– To bi možda moglo vrijediti za velike pošiljke, na primjer 20 tona mesa i sira, ali takvih zapljena nema u Hrvatskoj. E takve pošiljke se možda i isplati vještačiti i donirati ako je proizvod zdrav. Ne može se uz svaki granični prijelaz instalirati veterinarski ured i laboratorij za analizu proizvoda, jer da se to radi, ispalo bi da je "pita skuplja od tepsije".

A kako se ne zna podrijetlo proizvoda, morao bi se svaki zaplijenjeni komad vještačiti posebno, a taj proizvod više ne bi bio integralan, nego oštećen. Kako donirati 250 sireva koji su nedavno zaplijenjeni u Zagvozdu ako niste vještačili svakog i ako kojemu nedostaje dio – ne daju se naši izvori, zagovarajući uništavanje zaplijenjenih proizvoda.

"Agroproteinka" iz Sesvetskog Kraljevca jedina je tvrtka u Hrvatskoj s koncesijom (istječe im dogodine) za prijevoz i zbrinjavanje takvog otpada.

Na naše upite odgovorio je Zlatko Heruc, dr. med. vet., koji je i pomoćnik direktora za kontrolu HACCP-a i veterinarstvo u tvrtki "Agroproteinka". Za količine i cijenu uputio nas je Ministarstvu poljoprivrede.

"Proizvodi životinjskog podrijetla, nakon što su prestali biti hrana, mogu postati nusproizvodi u više kategorija, ovisno o razlogu zbog čega više nisu za ljudsku prehranu. Za proizvode koji vas zanimaju (kategorija 2), oni se prerađuju propisanim metodama sterilizacije pod tlakom. 'Agroproteinka' tu vrstu nusproizvoda prerađuje u tvornici za preradu u Sesvetskom Kraljevcu.

Nusproizvodi životinjskog podrijetla nakon usitnjavanja na veličinu čestice manju od 50 milimetara moraju se zagrijavati do temperature u središtu od 133 Celzijeva stupnja u trajanju od barem 20 minuta bez prekida, pri apsolutnom tlaku od tri bara. Proizvod koji se dobije spaljuje se kao energent u cementarama", stoji u odgovoru "Agrovitaminke".

Godišnje 20 tona

Pitali smo u Ministarstvu poljoprivrede koliko godišnje zapada zbrinjavanje ovakve zaplijenjene robe, o kojim količinama se radi i na koji način se ona zbrinjava. Odgovor nije stigao do zaključenja teksta. Neslužbeno doznajemo da se uništi oko dvadesetak tona zaplijenjene hrane godišnje, ali o tome još čekamo i službeni odgovor Ministarstva poljoprivrede.

Granica i policija

"Zaplijenjene proizvode životinjskog podrijetla preuzimamo s graničnih prijelaza ili policijskih postaja nakon što dobijemo narudžbu. Prijevoz se obavlja posebnim vozilima koja su pri nadležnom tijelu registrirana za prijevoz nusproizvoda tipa 1 i 2, i koja su propisno označena.

Sve pošiljke se prilikom preuzimanja važu i podaci se upisuju u računalnu aplikaciju Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. U istoj aplikaciji se i potvrđuje dolazak pošiljke u objekt za preradu. Cijeli put pošiljke je moguće u realnom vremenu pratiti od strane nadležnog tijela", stoji u odgovoru "Agrovitaminke".

 

 

Izdvojeno