StoryEditor
Hrvatskasjednica vlade

Plenković o predsjedanju EU-om: Odradili smo najbolje što smo mogli u okolnostima krize. Šezdeset posto troškova obnove Zagreba financirat će Vlada

24. srpnja 2020. - 15:07
Damjan Tadić/HANZA MEDIA

U petak je održana prva sjednica nove, 15. po redu Vlade na čijem je početku u petak premijer Andrej Plenković čestitao ministrima na povjerenju koje su dobili od većine zastupnika u Hrvatskom saboru.

Plenković je kao glavnu točku dnevnog reda istaknuo Nacrt prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

"Kao što smo obećali, na prvoj sjednici Vlade nakon izbora taj zakon je na dnevnom redu", rekao je.

Od ministra zdravstva Vilija Beroša, potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića-Radmana te ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac očekuje da tijesno surađuju sljedećih dana.

"Očekujem da budu u tijesnoj suradnji sljedećih dana da obavimo konzultacije kako bismo kombinirali ono što radimo u zemlji s našim ambcijama da održimo što je moguće bolju turističku sezonu i komunikaciju s brojnim drugim državama koje prate epidemiološku sliku u svim ostalim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj", naglasio je Plenković.

Zahvalio je sugrađanima na povjerenju koje su im dali na izborima 5. srpnja, kao i koalicijskim partnerima.

"Zahvaljujem i partnerima u okviru parlamentarne većine na suradnji proteklih dana, izradi programa Vlade i želji da u predstojeće četiri godine svi zajedno predano radimo za Hrvatsku na ciljevima koje smo komunicirali u izbornoj kampanji i uvrstili u izborni program i sada program Vlade", istaknuo je.

Plenković o predsjedanju EU-om: Odradili "najbolje što smo mogli" u okolnostima krize

Na prvoj sjednici 15. hrvatske vlade usvojeno je izvješće o hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a, a premijer Andrej Plenković istaknuo je da su prvo predsjedanje odradili "najbolje što su mogli" usred pandemije koronavirusa. 

"Napravili smo najbolje što smo mogli. Meni je iskreno žao, politički pa i komunikacijski, da nismo održali sve one sastanke koje smo planirali dugi niz godina u Hrvatskoj kako bismo dodatno predstavili hrvatskoj javnosti što je danas EU i kolike su koristi od nje", rekao je premijer. 

Prvo predsjedanje najmlađe članice EU-a održano je usred pandemije koronavirusa, većinom putem videokonferencija.

"Covid-19 promijenio je puno toga pa i naše maske svjedoče o kontekstu vremena u kojemu živimo", istaknuo je Plenković.

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je da je do "punog izražaja" došlo "umijeće i prilagodljivost kriznim situacijama i trud hrvatskih predstavnika i stručnjaka".

"Osnažili smo našu državnost, ali i globalnu vidljivost u europskom strateškom prostoru, a usudio bih se reći i u svjetskom poretku u cjelini", rekao je Grlić Radman. 

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja dogodio se "uredan" brexit, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji odblokiran je početak pregovora o članstvu s EU-om, održan je Zagrebački samit EU-a i zemalja zapadnog Balkana i Crna Gora je otvorila posljednje pregovaračko poglavlje, istaknuo je hrvatski ministar. 

Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. nije se uspio donijeti u prvih šest mjeseci ove godine i taj je zadatak pripao Njemačkoj koja je 1. srpnja preuzela predsjedanjem EU-om. 

Na sjednici je usvojeno i izvješće premijera o izvanrednom samitu EU-a od 17. do 21. srpnja 2020. na kojemu je postignut dogovor o VFO-u i instrumentu "EU iduće generacije".                                            

Hrvatskoj bi trebalo pripasti više od 22 milijarde eura, a Plenković je istaknuo da su uspjeli svim europskim akterima objasniti specifičnost Hrvatske koja je dosad na raspolaganju imala samo jedan VFO. 

"I ta razlika se osjeti, osjeti se u ukupnim sredstvima koja smo dosada dobili. Osjeti se u dinamici apsorpcije", kazao je premijer. 

Božinović: U tjedan dana 7365 nadzora, utvrđeno 284 nepravilnosti

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvjestio je u petak kako je u proteklom tjednu proveden nadzor Nacionalnog stožera civilne zaštite nad 7365 poslovnih subjekata te je utvrđeno 284 nepravilnosti koje se odnose na nepridržavanje propisanih epidemioloških mjera.

"Mogu konstatirati da se intenzivirao nadzor nad provođenjem propisanih mjera i preporuka kojeg provode lokalni stožeri i timovi. Inspektori Ravnateljstva su izvršili 2156 nadzora poslovnih subjekata, javnih otvorenih prostora, noćnih klubova", rekao je na Božinović na sjednici Vlade.

Uključujući privatna okupljanja i druge objekte sveukupna je brojka u proteklom tjednu 7365 nadzora, te je utvrđeno 284 nepravilnosti, što je 3,85 posto.

"To nam ukazuje da se poslodavci i građani uglavnom u najvećoj mjeri pridržavaju propisanih mjera. Oni koji se ne pridržavaju najčešće se odnose na neposjedovanje ili nekorištenje zaštitne opreme, isticanja obavijesti o obvezi pridržavanja općih higijenskih mjera fizičkog distanciranja, te mjera ograničenog mjera sudionika, vođenja pisane evidencije, nepridržavanje uputa o posluživanju hrane i rasporedu sjedenja", naglasio je Božinović.

Podsjetio je da su ovoga tjedna u Stožeru donijeli odluku o održavanju svadbenih svečanosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje sudjelovati mogu samo najuži članovi obitelji, te će mjera biti na snazi do 4. kolovoza.

"Što se tiče turističkih regija, situacija što se tiče broja stranih gostiju je takva da je u ovome trenutku u Hrvatskoj evidentirano 619.431. Najviše u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najbrojniji strani gosti u tim županijama su iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Češke i Austrije", kazao je Božinović.

Dodao je kako rastu prijave za ulazak u Hrvatsku preko sustava Enter Croatia.

"U zadnjih 18 sati prijavilo se 64.573 osobe za ulazak u Hrvatsku, najčešće se radi o turističkim razlozima", istaknuo je ministar.

Poručio je kako je u intenzivnom kontaktu s ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom te ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac.

"Možemo izraziti zadovoljstvo kada su u pitanju objave vlada Savezne Republike Njemačke, Austrije i Slovenije o tome da je Hrvatska i dalje sigurna turistička destinacija. Vrlo su intenzivni kontakti s vladom Nizozemske, gdje će i naša diplomacija i turistička diplomacija poduzeti dodatne kontakte kojima će izložiti svu argumentaciju koja je poznata i svim nizozemskim turstima u Hrvatskoj, a to je da borave u sigurnoj turističkoj destinaciji", zaključio je Božinović.

60 posto troškova obnove Zagreba financirat će Vlada

Vlada je sa sjednice u petak poslala u saborsku proceduru prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice od posljedica potresa, po kojem će 60 posto troškova rekonstrukcijske obnove zgrada financirati Vlada, 20 posto lokalne jedinice a 20 posto vlasnici.

Zakon predviđa da financiranje konstrukcijske obnove zgrada ide prema modelu da 60 posto financira Vlada, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici, rekao je premijer Andrej Plenković predstavljajući prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Formirat će se i fond za obnovu koji će osim za samu provedbu obnove biti zadužen i za prikupljanje sredstava za obnovu i predstavljati "one stop shop" za sve informacije za građane pogođene potresom, najavio je Plenković.

Podsjetio je kako je dosad rebalansom proračuna i sredstvima Fonda za zaštitu okoliša osigurano 100 milijuna kuna za interventne popravke, 41 milijun kuna alocirano je iz Fonda za kondenzacijske bojlere, a trošak smještaja građana stradalih u potresu u Studenskom domu Cvjetno preuzela je Vlada.

Dogovoren je i zajam sa Svjetskom bankom od 200 milijuna dolara, a razgovara se i s Razvojnom bankom Vijeća Europe o kreditu, te je podnesen zahtjev za Europski fond solidarnosti, kazao je premijer.

Procijenjena šteta od potresa je oko 11,5 milijardi eura, a broj oštećenih zgrada je 25.000, razmjeri potresa su veliki, deset sekundi potresa donijet će bez ikakvih dilema 10 godina posla", naglasio je .

Zakon treba osigurati temeljne principe organizirane obnove po svim pravilima struke tako da se sačuva povijesna i umjetnička vrijednost Zagreba. U njegovoj izradi konzultirani su svi zainteresirani dionici, građevinari, arhitekti, povjesničari umjetnosti, konzervatori i drugi, a prošao je javno savjetovanje tijekom kojeg je stiglo oko 400 komentara od kojih je dio unesen u prijedlog zakona.

Plenković je poručio kako o zakonu želi postići što širi konsenzus, te da zakonski okvir bude jasan,transparentan i provediv.

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat kazao je da će obnova biti veliki financijski izazov ali će najveći dio troškova podnijeti država. Izradit će se detaljan program mjera koji će detaljno odrediti aktivnosti i dinamiku obnove ovisno o izvorima financiranja.

Kada je riječ o zgradama javne namjene, Horvat je najavio da će se njihova obnova u potpunosti financirati sredstvima osnivača.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek dodala je kako će se u obnovi voditi računa da se primjene najsuvremenije tehnologije kako bi se unaprijedila vrijednost fonda Zagreba i očuvale kulturno povijesne vrijednosti.

Ministar financija Zdravko Marić izrazio je nadu da će obnova pridonijeti i gospodarskoj aktivnosti u Hrvatskoj.

Hrvatski sabor raspravljat će o zakonu o obnovi Zagreba idućeg tjedna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

11. rujan 2020 05:30