StoryEditor
Hrvatskadio akademske zajednice žučno SE protivi prijedlozima zakona o visokom obrazovanju JER OSTAJE BEZ ENORMNIH PRIHODA

Zagrebačka Ekonomija diplomantima uzima dva milijuna kuna

Piše PSD.
28. listopada 2010. - 01:41

Sve više odbijenica stiže na adresu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa na njihove prijedloge triju zakona iz područja visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta.

Nakon što su predložene izmjene odbacili pravni fakulteti u zemlji, u utorak je te dokumente neprihvatljivima ocijenio i Senat Zagrebačkoga sveučilišta.

Dan ranije negativne su zaključke donijeli i jedan od najvećih fakulteta u zemlji, zagrebački Filozofski fakultet kao i Institut “Ruđer Bošković”, Institut za fiziku te zagrebački Studentski zbor.

Izgubit ćemo autonomiju

Osim što se dokumentima zamjera kršenje autonomije sveučilišta te diktat politike kroz Sveučilišna vijeća, na Senatu je, kako doznajemo, izražena i bojazan da će fakulteti izgubiti pravnu osobnost, a dekani pravo glasa u Senatu.

Na javnoj raspravi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, koju su uz Zagrebačko sveučilište organizirali i instituti, rektor ZS-a Aleksa Bjeliš je upozorio:

- Zakonski prijedlozi otvaraju mogućnost privatizacije dijela sustava.

Ravnateljica IRB-a Danica Ramljak istaknula je kako promjene treba pokrenuti u pravome trenutku “a to svakako nije sadašnji, kada se znanstvena i istraživačka zajednica homogenizira sa sveučilištima”.

Osim toga, s te je rasprave predlagač upozoren kako bi donošenje zakona moglo naštetiti pregovorima Hrvatske s EU-om, odnosno da bi se zbog radikalnih promjena mogla ponovno otvoriti već zatvorena poglavlja o znanosti i obrazovanju.

Burno je bilo i na Filozofskom fakultetu, gdje su prijedloge “u cijelosti, trajno i s indignacijom” odbili. Profesor Ante Čović te studenti čak su tražili da se etički propita djelovanje predstavnika akademske zajednice koji su sudjelovali u radnoj skupini za izradu nacrta prijedloga, a među kojima su i profesor s toga fakulteta Žarko Puhovski, bivši dekan Fakulteta političkih znanosti Vlatko Cvrtila te bivši dekan FER-a Slavko Krajcar.

Profesor Cvrtila smatra, pak, sve prigovore neosnovanima i neargumentiranima te kaže da kritičari “umjesto da se koncentriraju na konkretne članke i obrazlože što im je sporno, idu ad hominem i članove skupine nazivaju fašistima i etatistima”.

Netočno je, dodaje, da se zakonima ruši autonomija sveučilišta, a isto tako nitko ne kaže da je predloženi tekst konačan i da neće doživjeti promjene.

- Očito da smo dirnuli u neke privatne interese - zaključuje on.

Nadzor nad financijama

Dio akademske zajednice u Zagrebu u neslužbenim razgovorima sklon je ocjeni da je pravi razlog pobune na sveučilištima, zapravo, strah od jačega državnog nadzora nad financijama fakulteta, od kojih su neki funkcionirali kao privatna poduzeća.

Milijunske zarade na školarinama, nikad do kraja razjašnjene razlike u iznosima školarina čak među srodnim fakultetima, dodatni izvori prihoda, a da zapravo nikome nisu morali polagati račune o tim troškovima.

Primjerice, za zagrebački Ekonomski fakultet procjenjivalo se da samo na tuljcima za diplome zaradi 800 tisuća kuna godišnje, a s obzirom na to da se ondje i diplomski ispit naplaćivao od 500 do 700 kuna, procjene su da se samo na diplomantima godišnje, navodno, zarađivalo oko dva milijuna kuna.

Otkad je državna matura zamijenila prijemne ispite, neki su fakulteti, uz školarine, dodatne (milijunske) zarade ostvarivali, primjerice, na testovima inteligencije i slično.

Marijana Cvrtila

Bota: A gdje su studenti?

Zakonske prijedloge negativnima ocjenjuju i studenti u Zagrebu. Predsjednik Studentskog zbora Ivan Bota upozorava kako se izmjenama smanjuju, a u nekim slučajevima i izbacuju, studentski predstavnici iz tijela sveučilišta.

- Čak ni u Sveučilišnom vijeću nije predviđeno mjesto za predstavnika studenata, što je nedopustivo. U ovom obliku prijedlozi su za nas neprihvatljivi - poručuje Bota.

 

Izdvojeno

09. kolovoz 2020 10:51