Neugodni mirisi po kanalizaciji i trulim jajima - svi su imali gotovo isto iskustvo. Nekolicina je građana čak mislila i da je slučajno stala u pseći izmet jer ih je miris gnoja pratio po cijelom Gradu Zagrebu.
Građani Ravnica, Maksimira, Pešćenice, Petruševca, Trešnjevke te dijelova Novog Zagreba, osim što su se kolektivno žalili na nesnosni smrad, počeli su i razvijati svoje teorije o tome što se točno dogodilo, ali i prozivati za odgovornost.
Tijekom jučerašnjeg dana, ali i danas, pratili su se podaci o kvaliteti zraka. Prema podacima na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) te Agencije za zaštitu okoliša, razine čestica PM10 i PM2,5 bile su povišene, a indeks kvalitete zraka vrlo loš.
No, može li onečišćenje zraka objasniti jučerašnji smrad? Da, tako barem tvrdi umirovljeni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branko Grisogono za Jutarnji list.
Jučerašnje pogoršanje kvalitete zraka u Zagrebu, smatra Grisogono, treba promatrati u kontekstu dugotrajnog razdoblja vrlo slabog strujanja zraka i stabilne atmosfere. Takvi meteorološki uvjeti, upozorava, pogoduju zadržavanju i nakupljanju onečišćenja pri tlu.
- Sinoptička situacija je takva da imamo dugotrajni blocking, odnosno svojevrsno začepljenje u strujanju zraka - objašnjava Grisogono. Dodaje kako je vjetar tijekom duljeg razdoblja bio vrlo slab, u prosjeku ispod dva metra u sekundi, što je trajalo više od dva tjedna.
Takvi uvjeti otežavaju prirodno miješanje zraka. Kada nema dovoljno vjetra i vertikalnog strujanja, onečišćujuće tvari ostaju zarobljene u nižim slojevima atmosfere, osobito u urbanim sredinama.
Grisogono pritom upozorava da Zagreb i dalje nije u potpunosti riješio problem izvora onečišćenja. Uz promet i druge urbane izvore, količina otpada i potrošnja energije rastu, dok infrastruktura, prema njegovu mišljenju, ne prati dovoljno brzo promjene u gradu.
- Imamo sve više velikih automobila, proizvodimo sve više i više otpada, a nemamo infrastrukturu koja bi to pratila. Nema dovoljno političke volje da se riješe ključne stvari za nove generacije - rekao je.
Dodatni čimbenik posljednjih dana bilo je i južno strujanje. Prema Grisogonu, blago jugo može donijeti onečišćujuće tvari iz šireg područja jugoistočne Europe, uključujući Grčku, Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.
To, međutim, ne znači da je sav izmjereni onečišćujući materijal nužno stigao iz tih područja. Kvaliteta zraka u Zagrebu rezultat je kombinacije lokalnih emisija, meteoroloških uvjeta i mogućeg prekograničnog transporta onečišćenja.
Grisogono upozorava i na širi institucionalni problem. Hrvatska, kaže, nema zaseban klimatski urbani institut koji bi se sustavno bavio odnosom klimatskih promjena, meteoroloških uvjeta, urbanizma i kvalitete života u gradovima. Kao primjere navodi Sloveniju i Austriju, gdje su klimatske teme snažnije integrirane u rad institucija i stručnih agencija.
- Mi ne brinemo dovoljno o tome - poručuje Grisogono, smatrajući da bi klimatske i urbane teme trebale imati puno veću ulogu u dugoročnom planiranju gradova, a osvrnuo se i na širi klimatski kontekst, istaknuvši fenomen El Niña koji je započeo ranije te nije bio dovoljno praćen u Hrvatskoj.
O tome može li jučerašnji smrad i nagli pad kvalitete zraka utjecati na zdravlje građana, razgovarali smo sa Sašom Srićom, voditeljem Odjela interne medicine s pojačanom i intenzivnom skrbi KBC-a Zagreb.
- Više sam puta ponavljao. Sve što udišemo od tih PM čestica pa nadalje predstavlja rizik za građane, a posebno za kronične pacijente. Znamo da je sad period godine kad to počinje intenzivnije pa ćemo se opet morat uključit u svakodnevno praćenje kakvoće zraka - kazao je Srića i podsjetio da će na to posebno morati paziti pacijenti koji imaju problema s plućima, bolesti pluća, ali i oni s kardiološkim bolestima. Naravno, tu su i djeca i stariji - navodi Grisogono za Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....