StoryEditor
Hrvatskanevjerojatni podaci

Zagreb je narkometropola Europe: prvi je po potrošnji ‘trave‘ radnim danom, a kada je u pitanju ‘speed‘ potpuno je svejedno koji je dan u tjednu, hrvatska prijestolnica je bez konkurencije

Piše Eda Vujević
26. lipnja 2021. - 08:54

Kad bismo htjeli biti zločesti, mogli bismo, parafrazirajući davnu tezu, kazati – Zagreb je vražji otok, no, za razliku od Splita koji je tu ocjenu bio nosio u nacionalnoj narkokategoriji, hrvatski je glavni grad prvak Europe po potrošnji ilegalnih droga, točnije kanabisa i amfetamina. Po potrošnji "trave" i "speeda", naime, pokazuju to egzaktni podaci, Zagreb je narkometropola Europe, jači i od Amsterdama, koji u kolektivnoj svijesti svih nas figurira kao raj za pušače marihuane.

Budući da se danas, 26. lipnja, obilježava Međunarodni dan borbe protiv ilegalnih droga, podatak je to koji ozbiljno odskače od očekivane slike. Naime, premda je i prethodnih godina bilo naznaka kako hrvatska prijestolnica na narkokarti Europe zauzima ozbiljno mjesto, dosadašnja tumačenja visoke koncentracije nezakonitih supstanci najčešće su bila ta da je u milijunskom gradu i milijunska vojska posjetitelja i turista i da zapravo oni, putnici namjernici, a ne Zagrepčani, "nabijaju" prosjek.

No, najnovije istraživanje i analiza otpadnih voda u 82 grada i osamnaest zemalja Europe obavljeno je usred "lockdowna", prošloga proljeća, između ožujka i svibnja, kad je veći dio europskih gradova, pa i Zagreb, bio zatvoren sam u sebe.

Prema spomenutoj analizi, obznanjenoj prošloga mjeseca, u Zagrebu se u posljednjih deset godina potrošnja marihuane povećala čak za deset puta, a toliko se povećala i potrošnja kokaina u istom razdoblju. Potrošnja amfetamina povećala se za devet puta, a konzumacija MDMA za čitavih 12 puta!

U usporedbi s drugim europskim gradovima, Zagreb je tako izbio na prvo mjesto po količini potrošnje marihuane običnim, radnim danom. Konkretno, riječ je o 257,6 miligrama kanabisa na tisuću stanovnika, što ga čini europskim šampionom. Po prosječnoj dnevnoj potrošnji tijekom čitavog tjedna, Zagreb je s 228,93 miligrama na tisuću stanovnika ispred drugoplasiranog Amsterdama, a i preko vikenda se u Zagrebu dimi naveliko – 207,43 miligrama na tisuću stanovnika, tek malo manje nego u Amsterdamu.

Što se pak tiče amfetamina, stanje je loše – dnevno se konzumira 1013,84 miligrama "speeda" na tisuću stanovnika, što našu prijestolnicu čini najgorim amfetaminskim gradom Europe. Slijedi ga, naime, grad Gävle u Švedskoj s 830,23 miligrama na tisuću ljudi. Da stvar bude još gora, izgleda da u Zagrebu konzumenti amfetamina, baš kao ni pušači "trave", uopće ne mare koji je dan u tjednu i mogu li sebi dopustiti drogiranje tijekom uobičajenog radnog ritma – radnim danom se konzumira 1945,78 miligrama amfetamina na tisuću stanovnika, a drugoplasirani švedski grad Gävle troši tijekom radnih dana upola manje.

Što se kokaina pak tiče, čini se da drugi gradovi troše više bijelog praha u odnosu na broj stanovnika. U Zagrebu se dnevno troši 510,24 miligrama na tisuću stanovnika, što naš glavni grad stavlja "tek" na osmo mjesto, a s potrošnjom 431,32 miligrama radnim danom, 569,44 miligrama vikendom, Zagreb je na dvanaestom, odnosno devetom mjestu.

No, kao što rekosmo, trend potrošnje kokaina je ubitačan. Ne samo da je u proteklom desetljeću količina udeseterostručena, nego je i u posljednjih pet godina povećana za pet puta.

Prva studija Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) provedena je 2011. godine u devetnaest europskih gradova. Nakon uspjeha te prve studije, i nadalje se provode usporedive studije svake godine, a u njima sudjeluju i stručnjaci iz Hrvatske, s Instituta "Ruđer Bošković". Praćenje otpadnih voda u 24-satnim kompozitnim uzorcima prikupljaju se tijekom jednog tjedna, pri čemu se analiziraju urinarni biomarkeri glavne supstance za amfetamin, metamfetamin i MDMA te glavni metaboliti kokaina i kanabisa. Usporedivi podaci za druge gradove, primjerice Split, Zadar, Pulu i ostale, ne postoje, no podaci za Zagreb su više nego uznemirujući.

Uza sve to, Hrvatska već nekoliko godina nema nikakvu nacionalnu strategiju borbe protiv zloupotrebe sredstava ovisnosti, a nacrt nacionalne strategije do 2030. i akcijski plan do 2025. još uvijek se nalaze u postupku donošenja.

Kokain sve popularniji

Rezultati istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o zloupotrebi sredstava ovisnosti u Hrvatskoj pokazuju kako se broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu u posljednjih deset godina – udvostručio! Također, udvostručila se i uporaba ilegalnih droga kod mlađih odraslih osoba.

Relativno najveći porast uporabe utvrđen je za kokain i ecstasy. Te droge danas uzima četiri puta više ljudi u Hrvatskoj nego prije deset godina.

Po ovisnicima prednjače Zadar i Istra

Prema najnovijem, premda samo preliminarnom izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom protekle godine bilo je ukupno 5478 osoba na liječenju od ovisnosti, od kojih se njih 556 liječilo prvi put. Od svih liječenih, njih 80,9 posto je došlo zbog ovisnosti o opijatima kao glavnom sredstvu, 12,2 posto zbog kanabinoida, tri posto zbog kokaina, 2,4 posto zbog stimulativnih sredstava, 0,7 posto zbog sedativa te 0,8 posto zbog ostalih sredstava ovisnosti.
Na liječenju zbog zloupotrebe psihoaktivnih droga bilo je 84 posto muških te 16 posto ženskih osoba. Najveću stopu ovisnika na sto tisuća ljudi imaju Zadarska i Istarska županija, a slijede ih Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija.
Tipičan hrvatski ovisnik, barem prema ovim podacima, nezaposleni je muškarac srednje stručne spreme, samac koji, međutim, još uvijek živi s roditeljima.

Broj zapljena pa za više od 23 posto

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom prošle godine na području Hrvatske zabilježeno je ukupno 2636 kaznenih djela povezanih s drogama, od čega je 86,7 posto bila riječ o kaznenim djelima neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. Ukupno 1064 odrasle osobe počinile su kazneno djelo vezano za zloupotrebu droga, dok je isto učinilo 219 mlađih punoljetnika i 46 maloljetnika. Ukupno su zabilježene 8323 zapljene svih vrsta droga, što je 23,2 posto manje u odnosu na godinu prije.

Nadalje, MUP je zabilježio i trinaest zapljena tvari s liste tvari zabranjenih u sportu, od čega se deset zapljena odnosilo na anabolička sredstva. U korona-godini hrvatska je policija evidentirala i osam novih psihoaktivnih tvari koje se do sada nisu pojavljivale na našem tržištu.

Marihuana

RADNI DAN – 257,6 miligrama na 1000 stanovnika
PROSJEK DNEVNE POTROŠNJE – 228,93 miligrama na 1000 stanovnika
VIKEND-POTROŠNJA – 207,43 miligrama na 1000 stanovnika

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. lipanj 2022 21:59