StoryEditor
HrvatskaKOMEMORACIJA

Predsjednik Milanović u Gruborima: Ratovi su gotovi i vrijeme je za ono normalno u nama. Ministar Medved: Dužnost nam je odati počast svim žrtvama

25. kolovoza 2020. - 13:21
Nikša Stipaničev/HANZA MEDIA

U Plavnom i Gruborima održana je komemoracija za civilne žrtve rata ubijene tijekom i nakon Vojno redarstvene akcije Oluja u kolovozu 1995. godine.

Komemoracija je započela u Plavnom pored križa postavljenog za žrtve cijelog sela, a nastavila se u Gruborima kod križa postavljenog za žrtve toga zaseoka.

Komemoraciji nazoče predsjednik RH Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, a ondje su i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić, te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar.

- Ovo je neka vrsta duga časti prema onome što se dogodilo prije 25 godina, što je u meni tada izazivalo moralni užas. Lako je sada govoriti da nitko za ovo osobno nije odgovarao. Da, nije. Zna se koja je postrojba bila ovdje toga dana. Ja sam prvi puta čitao 1995. u New York Timesu o Gruborima. Razmišljao sam što je tu gore: zlo samo po sebi, gore od banalnosti zla, i koliko štete je to nanijelo hrvatskoj državi. Šteta koju država sama sebi nanese ili ljudi koji u njezino ime djeluju, je nešto što nije apsolut. Postoje obziri koji se moraju poštivati. Užas izazova ubojstvo ovih 6 starih i nedužnih ljudi. 

Zamislio sam bi li netko mogao ubiti meni drage ljude, u ime koje proklete, nebeske, kozmičke ili privatne pravde? To je najveća šteta, makar zvuči previše pravnički. Šteta hrvatskoj državi je također velika. Ona je nagrdila hrvatsku reputaciju, kao i ugled hrvatske policije koja je čitav rat borila se, izlagala se pogibelji na pošten način. Nakon ovoga više ništa nije isto. Ratovi su gotovi i vrijeme je za ono normalno u nama. Dosta je bilo. Srbi i Hrvati su najsličnije nacije, to nisu ni Šveđani i Norvežani, ni Česi i Slovaci...

Ne ponovilo se, zaključio je Milanović.

image
Nikša Stipaničev/HANZA MEDIA

Govorio je i ministar hrvatskih branitelja, Tomo Medved.

- Izražavam suosjećanje zbog gubitka vaših članova obitelji u ime Vlade RH. Iza svakog izgubljenog života ostaju razorene obitelji. Ovakve komemoracije su prilika da im odamo počast. Nužno je ulagati napore u izgradnju snažnijeg društva na dobrobit svih hrvatskih građana, društva temeljenog na želji da se ovakve traume iz prošlosti više nikad ne ponove. Sudbinu Grubora dijele mnoga mjesta u RH u kojima su stradali i Hrvati i Srbi i drugi državljani. Hrvatska kao pobjednik u Domovinskom ratu žali zbog svih stradalih, osobito civila i naša je dužnost iskazati pijetet žrtvama. To je civilizacijski čin.

Znamo da članovima obitelji žrtava nije jednostavno biti ovdje i prisjećati se svojih najmilijih. Hrvatska mora, može i želi graditi društvo na temeljima pravednosti, a hrvatska Vlada želi doprinijeti povjerenju i međusobnom uvažavanju. Povjerenje je preduvjet razvoja i sigurne zajedničke budućnosti, time se učvršćuje stabilnost društva i jača demokraciju. Povjerenje je zahtjevno i politički i psihološki, ali je nužno zbog naše budućnosti. Vrijeme je da počnemo graditi to na istini utemeljenoj na činjenicama, suradnji u pronalasku svih nestalih i s tim smo ciljem donijeli zakon i RH je preuzela obvezu rješavanja ovog humanitarnog pitanja, rekao je Medved.

Okupljenima se obratio i Boris Milošević, potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine:

- Danas, nakon 25 godina, ovdje smo da obilježimo stradanje. Došli smo da bar malo ublažimo bol ljudi odavde, pokažemo solidarnost, da oni osjete da su priznati i prihvaćeni od države. Obišao sam mnoga mjesta stradanja, ovo nisam. Jedan od prvih tekstova koje sam pročitao o Gruborima bio je dopis iz 2003. koji se odnosio na izvještaj o ratnim zločinima. Gruborima je bila posvećena jedna rečenica, da nije zaprimljena kaznena prijava ni izvješće. Zakazala je policija, državno odvjetništvo, i javnost, zakazali su mediji. Javnost nije pitala, mediji nisu pisali. Kad se dogodio sudski postupak, utvrdio je da je zločin počinjen, da je 6 starih i nemoćnih ubijeno ali počinitelji nisu utvrđeni.

Važno je da mi odavde pošaljemo snažnu poruku da nitko nema pravo šetati selom i ubiti stare i nemoćne, da će svaki ratni zločin biti kažnjen bez obzira na nacionalnost počinitelja, da će svaka žrtva biti priznata bez obzira na nacionalnost. Empatija je pretpostavka pomirenja i prestanka mržnje, a vrijeme je da mržnja prestane, da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima. Samo tako zajedno možemo graditi bolju budućnost i to je politika ove vlade. Bila je hrabrost u to vrijeme ostati u svom selu. Danas je potrebna hrabrost vratiti se i krenuti ispočetka. Svjestan životnih problema, birokracije, pozivam vas da se vratite. A vi nas zovite da vam pomognemo - rekao je Milošević

Vučićev izaslanik Veran Matić je novinarima kazao da će komemoraciju iskoristiti za razgovor s ministricom Natašom Tremišak i kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem o povratku zainteresiranih mještana u svoje selo. Riječ je o sedam obitelji koje žive u Srbiji, a voljne su na povratak u svoje selo, rekao je novinarima Matić. Matić je rekao kako nova politika hrvatske Vlade otvara nadu da će se riješiti pitanje nestalih s obje strane.

Upitan može li se očekivati promjena Vučićeve retorike, koji je osudio dolazak predstavnika Srba u Knin, kazao je kako bi se moglo očekivati da i Vučić posjeti neko od mjesta stradanja Hrvata u Vojvodini.

image
Posebni izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić u prvom planu
Nikša Stipaničev/HANZA MEDIA


Na samoj komemoraciji, Matić je kazao: "Po prvi puta se događaju zajedničke komemoracije i kreira politika koja će predstavljati jedan stabilan stalni odnos prema suočavanju s prošlošću", izjavio je izaslanik Aleksandra Vučića u Plavnom.

Smatra da je veoma važno da netko tko se bavi pitanjima nestalih pojavljuje na ovakvim mjestima i sudjeluje u simboličnim gestama, komemoracijama, ali i u praktičnim komunikacijama vezanima za pronalazak nestalih i prikupljanje informacija vezanih za nestale. "To je zajednička misija", poručio je Matić na komemoraciji koja se nastavlja u Gruborima.

Dojma je da je atmosfera ovogodišnjeg obilježavanja drugačija, pozitivnija nego prethodnih te je poručio da je ta promjena veoma važna.

Na komemoraciji u Plavnom je kod središnjeg križa služen parastos svim žrtvama, čemu je prisustvovalo dosta ljudi. Nakon parastosa su pod križem postavljene crvene ruže.

U Plavno su stigli i saborska zastupnica srpske manjine Anja Šimpraga, Eugen Jakovčič iz Documente i generali HV- a u mirovini Luka Đanko i Veselko Gabričević.

Govor je održao Milorad Pupovac, lider SDSS-a. On je konstatirao da je u pitanju zločin za koji nitko nije odgovarao, a da su ljudi ubijeni s rukama podignutima u zrak. "Nažalost, u tome su sudjelovali i oni kojima sudska etika i moralni poziv nisu smjeli dopustiti da do toga dođe", rekao je.

"Sjetimo se svih i neka im je vječni spomen koji su nedužno stradali i učinimo sve da oni, koji nisu kažnjeni, osjete barem sram zbog djela koje su počinili", rekao je među ostalim Pupovac.

Centar za suočavanje s prošlošću pozdravio je u utorak "današnji iskorak od strane predstavnika Vlade RH i iskazivanje pijeteta prema žrtvama u Gruborima, u nadi da će ga uskoro pratiti priznanje prava svih civilnih žrtava rata i intenziviranje istraga zločina".

image
Nikša Stipaničev/HANZA MEDIA

U povodu današnje komemoracije oglasio se i Hrvoje Zekanović u ime Hrvatskih suverenista: "Smatramo da je bilo kakvo izjednačavanje žrtve i agresora neprihvatljivo, a svaka relativizacija događanja vezanih uz Domovinski rat ne pridonosi normalizaciji odnosa. Svi oni koji žele normalizaciju odnosa između Hrvatske i Srbije te normalizaciju odnosa između Hrvata i srpske nacionalne manjine moraju znati da do istinske pomirbe može doći tek onda kada agresor konačno prizna da je bio agresor. Kada bi SDSS koji je predstavnik jednog dijela srpske nacionalne manjine konačno jasno i nedvosmisleno priznao povijesnu istinu da su dijelovi Hrvatske bili okupirani i da su pripadnici te nacionalne manjine htjeli uništiti državu Hrvatsku, sigurni smo da bi to bio prvi veliki korak".

Podsjetimo, zločin u Gruborima počinjen je 25. kolovoza 1995. godine kada su ubijeni Jovo Grubor, Miloš Grubor, Marija Grubor, Milka Grubor, Đuro Karanović i Jovan Grubor. Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno je da su zločin počinili pripadnici ATJ Lučko, ali su svi optuženi oslobođeni, a ponovljeno suđenje 2016. završilo je istim ishodom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

20. rujan 2020 22:55