Dva su događaja u proteklih tjedan dana označila još jednu prekretnicu u vođenju ratnih operacija kada su dronovi - pomorski i kopneni - u pitanju.
Prvi se odigrao u Ukrajini.
Prošlog tjedna, Ukrajinci su u pitanje doveli samorazumljivo pravilo po kojem je pomorski desant oduvijek je bio najrizičnija vojna operacija. Od kada je ratovanja, trenutak kada vojnici iskorače iz desantnih plovila i zakorače na tlo pod kontrolom neprijatelja u pravilu je nosio velike žrtve i veliku vjerojatnost neuspjeha.
Sada su Ukrajinci, iako još samo za probu, izveli pravi dronovski kombinirani pomorsko – zračno – kopneni mini desant, uz maksimalni uspjeh, bez ljudskih žrtava i uz minimalni trošak. Pomorskim dronom prevezli su kopneni dron, naoružan strojnicom, do poluotoka Kinburn, uske kopnene prevlake u crnom moru pod kontrolom Rusa.
Dok su raniji pokušaji iskrcavanja specijalaca na ovoj uskoj traci strateški važnog poluotoka znali završiti neuspjehom i teškim gubicima, ovaj put je pothvat završio potpuno uspješno. Kopneni dron uspješno je iskrcan, uspio se privući Rusima i izmitraljirati njihove položaje. Pri tome je u operaciji bio angažiran i zračni dron koji je osiguravao signal za upravljanje kopnenim dronom.
Pomorski dron se nakon iskrcaja vratio u bazu, a kopneni stroj, nakon što je potrošio municiju, uništen je daljinski aktiviranom eksplozijom.
Probna operacija
Iako je bila riječ tek o maloj, očito probnoj operaciji, radi se o novoj, još jednoj mini-revoluciji u vođenju rata u režiji ukrajinskih branitelja. Pred toga što je sve radilo kako treba, troškovi su, u odnosu na klasične vojne pothvate ovakvog tipa, minimalni. Kopneni robot kakvog su Ukrajinci koristili košta nešto više od 20 000 dolara. Mogućnosti nadogradnje su također višestruke. Ovakav ili sličan kopneni vojni robot može polagati mine, može biti naoružan bacačima granata ili lanserima protuoklopnih raketa, a može se i sam koristiti kao kamikaza dron koji će uletjeti u neprijateljski rov ili bunker i raznijeti se.
Što se tiče pomorskih dronova, Ukrajinci ih već neko vrijeme koriste i kao platformu za protuzračno oružje s kojih su, protuzračnim raketama, znali rušiti i helikoptere i zrakoplove. Osim toga, mogu se koristiti i kao platforma za lansiranje zračnih dronova, a znaju biti naoružani i malim višestrukim lanserima raketa. Može se reći, imaju sve potrebno za pružanje značajne vatrene potpore iskrcanim desantnim snagama.
Možemo, možda i u sasvim skoroj budućnosti, zamisliti malo ambiciozniji pothvat: desetke naoružanih kopnenih dronova koji napadaju neprijateljske položaje, pomorske dronove koji i sami bombardiraju kopno, pružaju zračnu zaštitu ili lansiraju dronove za napad iz zraka. Cijelu armadu dronova koja se iskrcava na kopno i čisti obalu od neprijatelja kako bi se onda, ako je potrebno, mogle iskrcati i ljudske postrojbe, opet uz potporu pomorskih dronova koji, osim vatrene potpore, prenose i municiju, medicinske potrepštine ili hranu, ili evakuiraju ranjenike, puno brže od klasičnih brodova.
Dok su donedavno izazov bile opskrbne linije i uspostava mostobrana, novi izazov su zaštita signala i sustav daljinskog upravljanja vojnim robotima, kao i što veća autonomija tih robota neovisna o ometanju signala. Većinom robotiziranih oružja u Ukrajini još uvijek se daljinski upravlja po principu jedan operator – jedna jedinica.
Amerikanci su, u posljednjim napadima na Iran, pokazali da su već dobro zakoračili u budućnost. I ta njihova prva borbena upotreba pomorskih dronova označila je drugi presedan u vođenju rata prošlog tjedna koji nas je još dalje odvukao u budućnost.
Američki pomorski dronovi napadaju u rojevima, sami koordiniraju napade, sami rekonfiguriraju mrežu i plan napada ako je neki od dronova u napadu uništen. Jedan operater može upravljati velikim brojem plovila, njegova je uloga uglavnom ta da klikne na cilj i odobri napad. Sve to moguće je, naravno, zahvaljujući korištenju umjetne inteligencije.
Američki pomorski dron Corsair tvrtke Saronic upadljivo sliči ukrajinskom Sea Baby modelu, ali funkcionira na značajno višoj tehničkoj razini. Prvi put je u javnost dospio kada su ovim plovilima pronađena i iz mora spašena dva pilota oborenog helikoptera Apachi. Riječ je o modularnom plovilu koje se može koristiti i za misije izviđanja i za operacije spašavanja, ali svoju pravu moć pokazali su ovih dana u napadu na iransku pomorsku bazu Bandar Abbas. Tri Corsair drona uplovila su neprimijećeni duboko unutar pomorske baze i uništili servisni pogon te oštetili jednu podmornicu.
Oružja sama odlučuju
Ukrajinski izumi, nastali iz nužde, tako preuzimaju vodeću ulogu na novim ratištima kojih je, na žalost, sve više. Od protuoklopnog projektila zalijepljenog selotejpom na FPV dron u Africi, do rojeva dronova upravljanih umjetnom inteligencijom u Hormuzu i obrane od dronova uz pomoć dronova-presretača u zaljevskim zemljama. Nije tajna da Ukrajina tehnologiju rado dijeli sa zemljama saveznicama u sklopu Sporazuma o dronovima (‘Drone deal’).
U sklopu sporazuma, uz jasno definirane uvjete i zaštitu intelektualnog vlasništva, Amerikancima su već poslani nacrti i rješenja autonomne plovidbe za pomorske dronove, Ukrajinski proizvođač dronova F-drones već gradi tvornicu u SAD-u, a američka vojska već naveliko napada Iran kopijom iranskih dronova šahed, izrađenih i zahvaljujući informacijama prikupljenim u Ukrajini, koju opet Rusija napada svojom verzijom šaheda.
No svaka nova verzija ovih oružja, donosi i sve brutalnije nadogradnje u smislu autonomnog odlučivanja, odabira ciljeva, organiziranja samog napada. Uloga čovjeka se sve više svodi na onoga tko pritiskom na ‘botun’ odobrava napad završni čin.
I Hrvatska je također na popisu partnerskih zemalja u koje Ukrajinci dopuštaju izvoz tehnologije. Osječka tvrtka Orqa, zagrebački Dok-ing, a potencijalno i domaća brodogradilišta, poput često spominjanog Shadow Nauticsa, zahvaljujući Drone dealu, i zahvaljujući činjenici da je Hrvatska od početka ruske agresije jasno stala na stranu žrtve, te Ukrajini pomagala i oružjem i drugom vrstom pomoći, imaju pristup ukrajinskim rješenjima višestruko dokazanim u ratu.
Unatoč silnom trudu predsjednika Republike Zorana Milanovića da tu suradnju blokira i onemogući, da Hrvatsku iz saveza izbaci, a divljačku rusku agresiju relativizira.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....