StoryEditor
Hrvatskatrbuhom za kruhom

Vlasnik agencije za posredovanje govori o gorućem problemu: ‘Mladi ponovno idu prema Irskoj, tamo nema zanimanja koje nije deficitarno‘

Piše Saša Ljubičić
9. srpnja 2021. - 12:22

Mladi su ponovno krenuli prema Irskoj. Kratka i neizvjesna turistička sezona, niske plaće, ali i društvo zatrovano ideološkim temama i podjelama iz prošlosti, sve su to razlozi zbog kojih žele okušati sreću vani.

Nestabilnost radnih mjesta koja im se ovdje nude, najčešći je povod za odlazak na "zeleni otok".

- Kad mladi shvate da im vrijeme prolazi, a nikako ne mogu do stalnog posla koji bi im omogućio planiranje budućnosti, podizanje kredita i najčešće kupovinu stana, shvate da u Irskoj imaju priliku sve to ostvariti. Posredstvom moje agencije u Irsku su otišli ljudi kojima ovdje, a nakon što bi dobili plaću i platili ratu kredita za stan, ne bi ostalo gotovo ništa za život, no otkada su u Irskoj tu ratu plate bez problema - kaže Vinko Ninčević, vlasnik agencije 'Labyrinth Recruitment', koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju radne snage.

Radnika očekivano najviše nedostaje u turizmu i ugostiteljstvu.

- Pandemija je napravila svoje. Čim je turizam stao, radnici iz tog sektora sreću su tražili drugdje: u građevinarstvu, trgovini, čak i u informatičkoj industriji koja je u Irskoj iznimno perspektivna, pa su se mnogi prekvalificirali. No, čim je pandemija koronavirusa donekle posustala, turizam i ugostiteljstvo su se brzo digli iz mrtvih, a cijena rada jako narasla. Glavni razlog za to privlačenje je kvalificirane radne snage koja je spremna na visokoj razini obaviti sve postavljene zadaće - kaže Ninčević, pa vuče paralele s poslovima u Hrvatskoj.

- Ovdje za rad na recepciji hotelijeri najčešće plaćaju radnike od četiri do pet tisuća kuna za šest dana rada u tjednu, a tu se nerijetko rade i noćne smjene. U Irskoj je za iste poslove plaća 1800 eura neto mjesečno, a radi se pet, ne šest dana u tjednu kao kod nas. Tamo čistačice zarađuju u prosjeku jedanaest eura bruto po satu a razlika bruta i neta u nižoj kategoriji plaća je doista mala. U prosjeku se radi između 40 i 42 sata tjedno, a svi prekovremeni sati su plaćeni - veli Vinko.

Je li nakon uvođenja epidemioloških mjera došlo do masovnog povratka hrvatskih radnika iz Irske?

- Ne, jer je njihova Vlada sve one čije je poslovanje zbog koronavirusa bilo makar i samo dijelom onemogućeno, plaćala 1400 eura mjesečno! Toliko su dobivali oni koji zbog koronavirusa i mjera koje se poduzimaju u suzbijanju širenja zaraze nisu mogli raditi, a tako je i danas - kaže.

I dalje je najveći problem pronaći adekvatan smještaj po pristojnoj cijeni, pa su ga mnogi prisiljeni dijeliti i čekati priliku da na tržištu nekretnina unajme ili kupe vlastiti stan. To obično koincidira s dobivanjem bolje plaćenih radnih ugovora na duže vrijeme, koji su uvjet za podizanje kredita.  

- I taj je problem riješen. Poslodavcima koji zapošljavaju našu radnu snagu uvjetujem da im pronađu smještaj. Uspijevam dogovoriti besplatan smještaj za par tjedana, mjesec ili čak tri mjeseca, naročito kad su u pitanju kuhari koji su jako traženi, i čije se plaće penju i do 34 000 eura neto godišnje za sous chef pozicije. Poslodavci se čak obvezuju da će nakon isteka tog roka od par mjeseci, radnicima pomoći u traženju adekvatnog stana - veli naš sugovornik.

Irska vapi i za medicinskim sestrama, liječnicima, trgovcima...

- Trenutno našu radnu snagu traži maloprodajni lanac s 450 franšiznih trgovina. Konkretno, trebaju im trgovci koji bi prodavali delikatese, radili kao generalni asistenti u dućanu, ali i store manageri. Irci stvarno imaju povjerenje prema našim ljudima jer smo se pokazali kao dobri i obrazovani radnici. Zapravo, nema zanimanja u Irskoj koje nije deficitarno jer je njihova ekonomija eksplodirala. U IT sektoru godišnje plaće mogu iznositi i po 150 do 200 tisuća eura za managerske pozicije. Zato u Irsku preko moje agencije ne stižu samo Hrvati, već i Rumunji, Španjolci i Grci. Potonji su se, recimo, pokazali kao izvrsni kuhari jer dobro poznaju svugdje omiljenu mediteransku kuhinju. U Irskoj životni standard strelovito raste. To se vidi iz jednog banalnog primjera. Naime, na registarskim tablicama možete očitati polugodište i godinu proizvodnje automobila. Kad malo bacite oko na automobile u Dublinu, šokirate se činjenicom da je jako teško pronaći auto staro samo par godina - kaže Vinko.

Kakva je procedura po dolasku u Irsku? Na što se naši radnici trebaju spremiti?

-   Čeka ih PCR test u Hrvatskoj pa pet dana karantene i PCR test u Irskoj, nakon čega ide prijava za irski OIB (PPS number). Poslodavci se pobrinu da sve to bude riješeno jer im je izuzetno stalo ne samo pridobiti, nego još više - zadržati radnu snagu na duge staze. Surađujem također s lancom modernih pizzerija u Dublinu koji traže pizzaiole (iskusne i početnike) te vozače dostave. Spremni su im osigurati besplatnu avionsku kartu i dugoročni smještaj, a kasnije ih nagrađuju bonusima za lojalnost. Primjerice, ako ste vjerni poslodavcu, svakih šest mjeseci dobijete dodatnih 500 eura. Iz iskustva mogu reći da su svi naši ljudi koji su već godinama u Irskoj, izuzetno napredovali, tako da se Hrvate u Irskoj sve više sreće i na menadžerskim top pozicijama. Tamo se dobar radnik jako cijeni, zato ga se stimulira da napreduje. Stalno se uči i radi, a kako bi se stekle nove vještine i tako došlo do bolje plaćenih poslova i visokih pozicija u kompanijama. To na koncu zaposlenike čini zadovoljnima - veli Ninčević, čija agencija 'Labyrinth Recruitment' početkom kolovoza sprema veliku akciju zapošljavanja.

- Krećemo s online sajmom poslova. Putem interneta spajat ćemo poslodavce iz Irske (hotelijeri i trgovci) i radnike iz Hrvatske ali i Europske Unije. Tako ćemo omogućiti svima koji žele raditi vani da iz prve ruke saznaju kakvi im se poslovi nude i po kojim uvjetima - poručuje Ninčević.  

Koje gradove Hrvati u Irskoj najviše preferiraju? Prednjači li Dublin?

- Konkretno, mi sad nudimo poslove u Dublinu, Corku, na zapadu u Galwayu, na sjeveru u Donegalu i na jugu u Kerryju. Sve smo pokrili! - šali se Ninčević 

Naravno, sve ovisi o tome što ljudi žele. Mlađima ne odgovara život u resortima, usred šuma, u prirodi, oni vole mjesta s restoranima, kafićima, kinima, jer se nakon posla hoće zabaviti. Zreliji ljudi obično traže mirnije sredine izvan velikih gradova. Svakom kandidatu pokušavam pristupiti individualno i vidjeti koje su mu želje i motivi te mu na temelju tog pomoći u pronalasku idealne lokacije i posla.  - kaže Vinko.  

Na koncu, nemaju samo Irci problem s radnom snagom.

- Traži me i sve više hrvatskih poslodavaca. Uspijevam im pronaći kuhare iz Srbije, Bosne... Angažman kvalitetne radne snage postao je problem svugdje u Europi - zaključuje Ninčević.

item - id = 1111492
related id = 0 -> 1137322
related id = 1 -> 1136997
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. studeni 2021 16:42