StoryEditor
Hrvatskazapostavljena dalmacija

Vlakovi u Europi dosežu i 500 km/h, a naši ‘jure‘ brzinom parnih lokomotiva. HŽ ima plan obnove, na obali će najviše profitirati jedan grad

18. rujna 2021. - 10:32

Stara je željezničarska izreka da civilizirani svijet dopire do tamo gdje dopire pruga, a kad se pogleda "željeznička karta" Europe, u tren se potvrđuje da tako doista i jest. I u pogledu rasprostranjenosti pruga, a još više po brzinama vlakova i kvaliteti najugodnijeg putničkog prijevoza za milijune europskih građana.

Na našu žalost, civilizirani željeznički prijevoz prestaje na granicama Hrvatske, a brzine vlakova na toj istoj granici rapidno padaju, kao i dostupnost. Tko se vozio vlakovima Italije, Francuske, Njemačke, Švicarske i ostalih država, jasno mu je na kojoj je razini Hrvatska.

U zapadnoeuropskim zemljama, Sjevernoj Americi, Kini, Japanu, Indiji, vlakovi čine ogroman dio putničkog prometa, pruge spajaju, što bi se reklo, "svako selo", prijevoz je jeftin, siguran i brz. I ekološki.

Državne željeznice u većini zemalja EU-a već desetljećima ulažu milijarde u postizanje prosječnih brzina vlakova od oko 200 kilometara na sat kao zlatnog standarda, a superbrzi francuski vlakovi već odavna voze brzinom od 320 kilometara na sat (maksimalna brzina im je 575 km/h), u Njemačkoj im je maksimalna brzina oko 500 kilometara na sat, a u Španjolskoj 400 km/h.

image
Brzi vlak njemačkih državnih željeznica 
Christof Stache

Britanski Eurostar i kroz tunel ispod La Manchea vozi 300 na sat! U Hrvatskoj je prosječna brzina nevjerojatnih 58 kilometara na sat, što je tek nešto brže od parnih lokomotiva koje su sredinom 19. stoljeća "dahtale" na pedesetak kilometara na sat! To je više nego dva puta sporije nego što voze vlakovi u Austriji, Poljskoj, Grčkoj i Mađarskoj, brže su i ferate u Bugarskoj i Sloveniji, a sporije od hrvatskih željeznica samo su u Bosni i Hercegovini (55 km na sat), Srbiji (54 km na sat), Makedoniji (53 km na sat) i Albaniji (28 km na sat).

Jedina hrvatska dionica na kojoj ferate voze u nekom nižem europskom prosjeku jest dionica Tovarnik – Ivankovo, duga 43,2 kilometra, koju prijeđe za 22 minute prosječnom brzinom od 120 km/h.

Europa ulaže milijarde

Zemlje Europske unije i dalje ulažu golem novac u elektrifikaciju i modernizaciju pruga i vlakova, a planiraju se i veliki dugoročni projekti. Jedan takav izradio je Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, a riječ je o europskom projektu vlakova velikih brzina: najsuvremenija željeznica povezala bi sve krajeve Europe, gradilo bi se 18.250 kilometara pruge, a ulaganje je 1100 milijardi eura.

Tom željezničkom mrežom putovalo bi se brzinom između 250 i 350 kilometara na sat, a na jednoj od četiri planirane linije našao bi se, uz Sloveniju i Hrvatsku, i cijeli zapadni Balkan. Kroz Srbiju bi, primjerice, išlo 448 kilometara pruge, za čiju je izgradnju potrebno 14,9 milijardi eura.

Pruga ide i kroz cijelu BiH, a kroz Hrvatsku, članicu EU-a, samo 164 kilometra! Dalmacija je potpuno zaobiđena ovim planom. Ako pojednostavnimo stvar – EU financira temeljitu obnovu pruga u zemljama koje nisu članice, a Hrvatska, koja je članica, ima samo mrvice...

U našeg nacionalnog prijevoznika, Hrvatske željeznice, od 1990. usuli smo bezbrojne milijarde kuna, da bi na jednom savjetovanju željezničkih stručnjaka bilo rečeno kako bismo trebali uložiti još 50 milijardi kuna da stignemo na razinu od prije pedeset godina! Potvrđeno činjenicom: 1990. godine od Zagreba do Vinkovaca vlak je vozio dva sata, a danas četiri!

image
U malim mjestima Dalmacije stanice su iz doba Austro-Ugarske
 
Božidar Vukičević/Cropix

Tematsko izvješće europskog revizijskog suda upozorilo je na to da Hrvatska nema nikakav suvisli plan obnove i razvoja željezničke infrastrukture, što pokazuje i broj putnika. Od 2010. do 2020. smanjen je tri i pol puta!

U cijeloj priči o samovoljnom isključivanju Hrvatske iz europskih planova za razvoj prometa vlakova velikih brzina najgore je prošla Dalmacija. Uopće je nema.

Hrvatskim željeznicama poslali smo opširan upit na ovu temu, s posebnim osvrtom na dalmatinski željeznički promet, a dobra vijest iz odgovora jest kako je u posljednjih pet godina ostvaren značajan pomak u ugovaranju i realizaciji projekta obnove i izgradnje željezničke infrastrukture vrijednosti oko milijardu i pol eura, od čega se najveći dio financira kroz EU fondove.

Većina investicija ipak će zaobići Dalmaciju, regiju u koju godišnje naviru milijuni turista, velikim dijelom cestovnim putem, a njezini stanovnici ne mogu vlakom komunicirati među naseljima niti se lako dohvatiti sjevera zemlje prema europskim standardima brzine i udobnosti.

Ni Ćire ni Rere

Sa Zagrebom su od dalmatinskih gradova i mjesta putničkim vlakom povezani samo Knin, Šibenik i Split, iz Zadra vozi samo teretni promet. Dubrovnik od 1976. godine nema uskotračnu željezničku vezu sa zaleđem, popularnog Ćiru, a Split i Sinj nisu povezani sličnom Rerom od 1962. godine. Od Ploča do Sarajeva prugom voze samo teretni vlakovi. I to je sve što imamo.

Ipak, HŽ planira uložiti milijune eura u dva državna koridora, RH1 i RH2, a na obali će najviše profitirati Rijeka.

– U tijeku su radovi na dionici željezničke pruge od Križevaca do granice s Mađarskom, a ugovorena vrijednost projekta iznosi 350 milijuna eura, te na dionici od Križevaca do Dugog Sela u vrijednosti od 196,9 milijuna eura. Teče postupak javne nabave za radove i nadzor nad radovima za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac, vrijedna 366 milijuna eura. Izrađuje se studijska dokumentacija na dionicama Karlovac – Oštarije i Oštarije – Škrljevo, a projektira se i nastavak pruge od Škrljeva prema Rijeci do Jurdana.

Krajem prošle godine završili smo radove na projektu Rijeka – Brajdica, a Rijeka je, kao najvažnija hrvatska luka, dobila modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom. U tijeku su i radovi na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnji intermodalnog kolodvora na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište – navode iz Hrvatskih željeznica, te nastavljaju s izvješćem o radovima na koridoru RH1:

– Obnavlja se pruga od Savskog Marofa do zagrebačkog Zapadnog kolodvora, a ugovorena vrijednost radova iznosi 49,5 milijuna eura. U završnoj je fazi izrada projektne dokumentacije potrebne za unaprjeđenje, obnovu i izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Dugo Selo – Novska, vrijednosti 11,4 milijuna eura.

image
Robert Fajt/Cropix

Što se tiče projekta rekonstrukcije željezničke pruge Okučani – Vinkovci, u tijeku je postupak javne nabave za uslugu izrade projektne dokumentacije u vrijednosti od 11,2 milijuna eura – ističu, dodajući kako će maksimalna brzina prometovanja putničkih vlakova na koridorima RH1 i RH2 nakon obnove biti do 160 km/h, a teretnih vlakova 120 km/h.

Dalmacija na repu

Što se tiče radova na prugama regionalnog i lokalnog prometa, stvari stoje ovako: u tijeku su radovi na projektu modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić – Zabok (81,1 milijun eura) te projektu nadogradnje i elektrifikacije željezničke pruge Vinkovci – Vukovar (57,5 milijuna eura), dok je na projektu povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnja Hrvatska – Lepoglavska spojnica u tijeku izrada studijske dokumentacije. HŽ Infrastruktura radi i na projektu obnove dionice Ogulin – Moravice (44 milijuna eura), projektu obnove dionice Greda – Sunja (27,3 milijuna eura) te projektu obnove pruge Virovitica – Pitomača (22,7 milijuna eura). U tijeku su i radovi na projektu ugradnje opreme za osiguranje 50 željezničko-cestovnih prijelaza diljem Hrvatske (9,7 milijuna eura), te osiguranje i modernizacija dodatnih 95 željezničko-cestovnih prijelaza (27,8 milijuna eura).

Primijetit ćete kako je lijepo ulagati tolike milijune eura u obnovu željezničke infrastrukture, ali ćete uočiti da nigdje ni spomena Dalmaciji. Ona je sada na redu.

– Projekt osuvremenjivanja pruge Oštarije – Knin – Split obuhvaća modernizaciju pruge, rekonstrukciju i obnovu kolodvora te modernizaciju i obnovu signalno-sigurnosnih uređaja na pruzi ukupne vrijednosti 431,3 milijuna kuna, a radovi su u tijeku. Projekt modernizacije pruge Oštarije – Knin – Split je kao jedan od strateških projekata prijavljen na Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Za ovaj je projekt izrađena Studija opravdanosti obnove i modernizacije željezničke pruge Oštarije – Knin – Split/Zadar/Šibenik, u kojoj su obrađene tri varijante obnove i modernizacije.

Na dionici Knin – Split predviđena je rekonstrukcija kolodvora Drniš, Perković i Labin Dalmatinski. Natječaj za rekonstrukciju kolodvora očekuje se u 2021., a za ugradnju signalno-sigurnosnih uređaja u 2022. godini. Nakon modernizacije i ugradnje signalno-sigurnosnih uređaja doći će do povećanja propusne moći te će se povećati brzina prometovanja. Modernizacija željezničke pruge Oštarije – Knin – Split predviđa rekonstrukciju pruge, kao i ugradnju signalno-sigurnosnih uređaja na pruzi, čime će se omogućiti veća brzina putovanja, odnosno povećat će se atraktivnost željeznice, osobito kad se radi o putovanju između Zagreba i Splita – najavljuju iz Hrvatskih željeznica.

I na kraju poenta:

– Nakon modernizacije, očekivano vrijeme putovanja od Zagreba do Splita iznosit će najviše četiri sata i 30 minuta, što predstavlja smanjenje vremena putovanja od 35 posto, a ukupna sredstva osigurana kroz Nacionalni plan za ovaj projekt iznose 300 milijuna kuna.

Obnova na moru


- Obnova tunela Split: 97 milijuna kuna
- Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih stajališta na željezničkim prugama: 4,3 milijuna kuna

Stajališta:
1. Dujmovača
Status: radovi završeni, završna faza ishođenja dozvola
2. Solin Širine
Status: u tijeku je postupak javne nabave za radove
3. Sveti Kajo:
Status: u tijeku je postupak javne nabave za radove
- Zamjena energetskih transformatora i sekundarne opreme u EVP 110/25 kv Opuzen:
Ukupna vrijednost 7,5 milijuna kuna.
Status: U pripremi je postupak javne nabave za izradu tehničke dokumentacije.

Kolodvori - prilagodba za Schengen - kolodvor Metković
Procijenjena vrijednost radova iznosi šest milijuna kuna.

item - id = 1128222
related id = 0 -> 1135073
related id = 1 -> 1135085
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. listopad 2021 08:46