StoryEditor
HrvatskaRastu penzije

Vlada za korisnike najnižih i obiteljskih mirovina ima dobru i lošu vijest: dobra je što slijedi povećanje, a loša je da ga neki neće dočekati...

5. svibnja 2021. - 20:01
Davor Pongračić/Cropix

Vlada za korisnike najnižih i obiteljskih mirovina ima dobru i lošu vijest. Dobra je da će povećati te mirovine, a loša je da to neki neće dočekati jer povećanje obiteljskih mirovina u iznosu od 10 do 15 posto Vlada planira do ožujka 2025., a godinu dana nakon toga i povećanje najniže mirovine za tri posto.

To su krajnji rokovi definirani u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u kojem stoji također da svaka mjera usmjerena prema povećanju adekvatnosti mirovina uzrokuje značajne troškove za državni proračun, s obzirom na visok udio rashoda za mirovine u ukupnim rashodima državnog proračuna od oko 28 posto u prošloj godini.

- Izmjenom pravnog okvira, omogućit će se korištenje dijela mirovine preminulog bračnog/izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu i/ili povećanje obiteljske mirovine. Ovime bi se obuhvatilo oko 300.000 korisnika obiteljske mirovine kojima će se na odgovarajući način povećati ukupno mirovinsko primanje. Uvođenjem novog modela obiteljske mirovine može se očekivati povećanje prosječnog iznosa obiteljske mirovine za korisnike obuhvaćene izmjenama zakonskih propisa u prosjeku od oko 13 posto, oko 320 kuna u početnoj godini, čime bi se udio obiteljske mirovine u neto plaći povećao s oko 35 posto na približno 40 posto što predstavlja povećanje od oko 5 postotnih poena – stoji u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti uz podatak da je u prosuncu prošle godine prosječna obiteljska mirovina iznosila svega 2330 kuna, a udio u prosječnoj neto plaći 33,96 posto.

Krajem ove godine će se utvrditi novi model obiteljske mirovine na temelju prethodne analize modela koje primjenjuju države u EU-u i financijskih procjena, a potom će Vlada zakonski tekst uputiti u procedure.

Ovisno o kapacitetima proračuna, planirano je postupno povećanje najniže mirovine za ukupno tri posto što bi obuhvatilo više od 300.000 korisnika najniže mirovine koji već sada, kako kažu u Vladi, u prosjeku primaju mirovinu 56 posto veću od one što bi im pripadala na temelju uplaćenih doprinosa. U Hrvatskoj više od 268.000 umirovljenika prima najniže mirovine, prosječno po 1882 kuna. Najniža starosna mirovina za 40 godina mirovinskog staža od srpnja prošle godine iznosi 2777 kuna, a 1041 kunu za 15 godina staža.

- U skladu s gospodarskim mogućnostima planira se povećanje najniže mirovine kroz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju u 2023. na način da će se postupno povećati iznos najnižih mirovina za 1,5 posto od 1. siječnja 2023., te 1,5 posto od 1. siječnja 2025., odnosno ukupno tri posto za što je potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu – stoji u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Nije to kraj izmjena, razmišlja se o tome da se, nakon analize investicijske isplativosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova, tim fondovima iz drugog mirovinskog stupa omogući veća ulaganja u poduzeća u državnom vlasništvu i u infrastrukturne projekte. Vlada smatra da bi time fondovi ostvarili više stope prinosa i veće mirovine za buduće generacije umirovljenika, a poziva se pri tom na pretpostavke Europske komisije o nastavku trenda niskih kamatnih stopa, što bi moglo rezultirati niskim stopama prinosa za ulaganja u državne obveznice. Nije to sve, preusmjeravanjem ulaganja obveznih mirovinskih fondova iz državnih obveznica u državne tvrtke i infrstrukturne projekte, Vlada namjerava postići mnogo više.

- Potencijalnim povećanjem ulaganja mirovinskih fondova, koji imaju imovinu veću od 119 milijardi kuna, u dionice smanjila bi se ulaganja u državne obveznice, čime se očekuje da će se generirati kvalitetnije korporativno upravljanje, disperzija rizika i povećanje efikasnosti trgovačkih društava u djelomičnom ili većinskom državnom vlasništvu – navodi se u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u kojem piše i da se u sklopu Nacionalne razvojne strategije 2020.-2030., predvidjelo razmatranje povećanja stope doprinosa za drugi mirovinski stup, nakon što tržište kapitala ojača i stanje u državnom proračunu postane povoljnije.

Mirovinski staž

Mirovinski staž novih umirovljenika raste: 50.008 ljudi koji su lani krenuli u mirovinu imalo je 32 godine i 11 mjeseci staža, što je značajno iznad prosječnog mirovinskog staža svih korisnika mirovina, koji je u mjesecu prosincu prošle godine iznosio 30 godina i šest mjeseci. Prosječna mirovina u prosincu 2020. iznosila je 2878 kuna, a njezin udio u prosječnoj neto plaći 41,95 posto.

Stopa rizika od siromaštva

Stopa rizika od siromaštva starijih osoba u Hrvatskoj je znatno viša od prosjeka Europske unije. U 2019. za osobe sa 65 i više godina iznosila je 30,1 posto, dok je EU-prosjek 16,5 posto, a za osobe sa 75 i više godina stopa razinika od siromaštva u Hrvatskoj iznosila je 34,9 posto, dok je prosjek u EU-a 18 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. lipanj 2021 17:02