StoryEditor
Hrvatskaudruga sjena

Vlada osobama s invaliditetom uzela gotovo pola milijarde kuna, oni traži hitan povrat sredstava: Ogorčeni smo, neka novac odmah vrate u Fond!

15. svibnja 2020. - 10:10
 arhiva/Damir Krajač/HANZA MEDIA

- Dobro pročitajte i pogledajte gdje odlaze novci namjenjeni za osobe s invaliditetom. U doba kada su djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom ostali bez nužne i prijeko potrebne rehabilitacije, kada su roditelji njegovatelji još uvijek 'na čekanju' s naknadom od 2500 kn, kada stoje inkluzivni dodatak, osobne invalidnine, država novac naše djece, osoba s invaliditetom koristi na subvencije za održavanje radnih mjesta!

Uz tolike rashode vrlih nam ministara ove Vlade gdje će vjerojatno i 15 - ti ministar na odlasku iskoristiti svoje benefite i 6+6 pravo. Osobe s invaliditetom kupuju jednom Modnom mačku torbice i spašavaju hrvatsko gospodarstvo. Ne država, nego osobe s invaliditetom - kaže Sabina Lončar, predsjednica udruge Sjena ogorčena najnovijom odlukom ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića.

Naime,odlukom ministra Hrvatska će radna mjesta spašavati novcem koji je bio namijenjen osobama s invaliditetom.

Saznali slučajno

-Za podatak da su iz fonda namijenjenog osobama s invaliditetom uzeli 150 milijuna saznali smo sasvim slučajno , te smo odmah reagirali putem medija, jer nažalost to je trenutno jedini način na koji možemo reagirati. Svjedoci ste skupa sa nama da niti nakon brojnih prosvjeda ništa nije učinjeno da se našoj populaciji bar malo olakša život.

Da se još u ožujku uzelo iz tog fonda 300 milijuna kuna, kaže, nisu znali. Nije im niti na kraj pameti bilo da bi mogli uzeti taj novac, s obzirom da je najavljeno kako je Hrvatska dobila novac iz Europe za gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta.

-Moram reagirati i na izjavu Ministarstva kako su u mandatu Vlade izdvojena značajna sredstva za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Mi roditelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom kao i same osobe s invaliditetom članovi naše udruge svjedočimo kako se u niti u ovom mandatu Vlade nije napravilo gotovo ništa što bi osnažilo osobe s invaliditetom na tržištu rada.

Obrazovanje u Centrima za odgoj i obrazovanje je zastarjelo, te se provodi obrazovanje za ona zanimanja koja mahom nisu potrebna na tržištu rada, rehabilitacija osoba s invaliditetom je nedostupna ili izrazito skromna u većem dijelu Hrvatske. Pomagala i prilagodbe izrazito skupa - kaže naša sugovornica.

U odnosu na pola milijuna osoba s invaliditetom, pojašnjava, poticaje je koristilo samo 1100 osoba s invaliditetom, te taj podatak govori koliko je Vlada malo učinila za uključivanje tih osoba na tržište rada. Da bi se koristili poticaji potrebno je proći kroz šumu birokracije.

-Zbog svega navedenog veliki broj osoba s invaliditetom i njihovih obitelji žive u siromaštvu, socijalno isključeni , na rubu egzistencije, o čemu upozoravamo godinama.

Dok nas Vlada obmanjuje kako su potrebne izmjene zakona koje traju predugo, a ovim putem svjedočimo kako je moguće žurno donesti izmjene zakona kada im je cilj uzeti novac od najugroženije skupine.

Zahtijevamo da Vlada taj novac odmah vrati u fond te da ga usmjeri prema osobama s invaliditetom, a novac lako mogu pronaći u svojim brojnim naknadama koje su sebi osigurali - dodaje Lončar.

Ministar Aladrović prvo je u ožujku uzeo 300 milijuna kuna iz sredstava novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a onda je prije pet dana, iz tog istog fonda uzeo još dodatnih 150 milijuna kuna, stoji u odluci koja je objavljena u Narodnim novinama. Novac je preusmjeren u vladin projekt Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom.

U Fondu je naime bilo nešto manje od pola milijarde kuna jer svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika obveznici su kvote, odnosno zapošljavanja određenog broja osoba s invaliditetom. Broj osoba s invaliditetom koje je poslodavac dužan zaposliti izračunava se po stopi od tri posto od ukupnog broja zaposlenih.

Poslodavci koji ne ispune kvotu niti zapošljavanjem osoba s invaliditetom niti na zamjenski način, u obvezi su plaćati novčanu naknadu. Novčana naknada iznosi 30 posto minimalne plaće, mjesečno, za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti.

U ožujku ove godine Zakon je promijenjen.

Poduzeća u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja oslobođeni su obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom, odnosno obveze plaćanja kazne u slučaju neispunjavanja obvezne kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom. Svima ostalima ta naknada je smanjena.

Ali pojavila se odredba kako se novac može koristiti i za 'druge namjene'. Kako bi se očuvala radna mjesta ugrožena epidemijom koronavirusa.

Ministarstvo: Odluka neće utjecati na zaštitu i prava osoba s invaliditetom

Ministarstvo rada naknadno se oglasilo o optužbama da su uzeli 450 milijuna kuna pola osobama s invaliditetom.

Odluka o namjeni korištenja sredstava novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom donesena je kako bi se umanjili negativni efekti izvanredne situacije uzrokovane epidemijom koronavirusa i održala stabilnost poslovanja gospodarskih subjekata, naveli su u priopćenju.

'Odlukom je utvrđeno da se sredstva novčane naknade mogu koristiti u svrhu očuvanja radnih mjesta i zadržavanja radnika u zaposlenosti, uključujući i osoba s invaliditetom.

Iako je namjena sredstava novčane naknade dodatno proširena za vrijeme trajanja posebnih izvanrednih okolnosti, to neće utjecati na zaštitu i prava osoba s invaliditetom koje će i dalje biti u fokusu djelovanja ovog Ministarstva.

Naime, u mandatu Vlade izdvojena su značajna sredstva u ukupnom iznosu od 358 milijuna kuna za zapošljavanje osoba s invaliditetom (HZZ- 95 mil. kn, ZOSI- 263 mil. kn).

U mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) uključeno je 4.700 osoba s invaliditetom za što je isplaćeno više od 95 milijuna kuna.

Uz potpore za zapošljavanje, mjere obrazovanja i osposobljavanja, osobe s invaliditetom uključuju se i u mjeru javni rad. Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) isplatio je 263 milijuna kuna poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Poticaje je u prosjeku godišnje koristilo 1.100 osoba s invaliditetom i 300 poslodavaca.

Poticajima se subvencionira plaća osoba s invaliditetom, troškovi obrazovanja, kao i prilagodba radnih mjesta i uvjeta rada. Svake godine dodjeljuju se i dodatna sredstva za zapošljavanje osoba s invaliditetom putem javnih natječaja.

Ta su sredstva namijenjena za otvaranje novih radnih mjesta za osobe s invaliditetom kako na otvorenom tržištu, tako i u integrativnim i zaštitnim radionicama - stoji u njihovom priopćenju.

Pravobraniteljica Slonjšak: Zakonom treba jasno ograničiti rok u kojemu je dopušteno raspolaganje novcem

-Upoznati smo kako je u petak, 8. svibnja, objavljena odluka ministra rada i mirovinskoga sustava Josipa Alardovića kojom se de facto mijenja svrha prikupljenih sredstava novčane naknade koja su poslodavci uplaćivali zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Prema sadržaju donesene odluke, sredstva od 150 milijuna kuna se preusmjeravaju u svrhu očuvanja radnih mjesta i zadržavanja radnika u zaposlenosti.

U ožujku 2020. je također donesena Odluka kojom su u istu svrhu prenamijenjena sredstva u iznosu od 300 milijuna kuna. Dakle, u periodu od ožujka do svibnja 2020. iz fonda sredstava novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, prenamijenjeno je ukupno 450 milijuna kuna! - pojašnjava Ankica Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

Važno je, veli, naglasiti da su se prema dosadašnjim propisima sredstva prikupljena s novčane naknade mogla koristiti isključivo za poticaje i programe zapošljavanja osoba s invaliditetom, a zakonskim izmjenama iz ožujka 2020. provedenim po žurnom postupku i bez prethodno provedene javne rasprave, omogućena je alokacija sredstava u druge svrhe umjesto da je usmjerena ka osobama s invaliditetom, koje su ovom krizom posebno pogođene, pojašnjava.

-Argument Ministarstva rada i mirovinskog sustava da su prenamijenjena neutrošena sredstva, nameće pitanje zašto ova namjenski prikupljena sredstva u navedenom značajnom iznosu nisu bila prije i očito neće biti sada utrošena u cilju povećanja zapošljavanja osoba s invaliditetom u svijetu rada, a što je prethodno bilo određeno i planirano brojnim strateškim dokumentima, kao i propisano zakonskim i podzakonskim propisima.

Svjesni smo izvanrednih okolnosti u kojima živimo, međutim da li se s njima moglo i ranije omogućiti i potaknuti daljnje i veće zapošljavanje osoba s invaliditetom u svijetu rada, istovremeno osiguravajući da osobe s invaliditetom s jedne strane na taj način mogu osigurati vlastitu egzistenciju, biti korisni članovi zajednica u kojima žive, a ne više biti usmjeravani u mjere socijalne zaštite te s druge strane da li je društvo moglo bolje i mudrije koristiti njihove preostale radne sposobnosti - dodaje.

Iako se ova odluka opravdava potrebom očuvanja radnih mjesta, bojimo se da će dodatno otežati položaj osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, ali im otežati i pristup tržištu rada, kazuje Slonjšak.

-Osobe s invaliditetom se najteže zapošljavaju, a ujedno su prve kojima se otkazuju ugovori o radu.

Sredstva je trebalo usmjeriti pravovremeno za razvoj programa aktivnosti i mjera kojima bi se jačali kapaciteti i širio opseg profesionalne rehabilitacije, a s ciljem većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, ali i za uvođenje novih poticaja za kojima se itekako ukazala potreba - ističe.

-Nismo zadovoljni s takvom odlukom jer to može biti uvod u praksu da će se kad god se procijeni neka nužna potreba, jednostavno 'zagrabiti' u taj nedovoljno iskorišteni bazen, dok s druge strane imamo razmjerno mali broj zaposlenih osoba s invaliditetom (oko 11.000 u odnosu preko 200.000 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi).

Mišljenja smo da, ako je u situaciji ugroze opstanka radnih mjesta bila nužna potreba donijeti ovakvu odluku, valjalo je zakonom jasno ograničiti rok u kojemu je dopušteno ovakvo raspolaganje novcem, odnosno trebalo ju je definirati kao jednokratnu posudbu na određeni vremenski rok s jasno definiranim kriterijima o namjeni tih sredstava i ono što je osobito važno, znati koliki bi udio bio očuvanih radnih mjesta za osobe s invaliditetom - zaključuje Slonjšak.

Izdvojeno

03. kolovoz 2020 14:08