Više nismo zadnji ili predzadnji na europskoj ljestvici BDP-a po stanovniku, mjerenog paritetom kupovne moći. "Nismo ni predpredzadnji!", oduševljeno je na Facebooku objavila glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca, Iva Tomić. Naime, iza Hrvatske su Slovačka, Grčka i Bugarska.
Iako smo po životnom standardu, prema ranoj procjeni Eurostata za 2021., i dalje pri europskom dnu, ova vijest ipak unosi tračak optimizma u ovom vremenu nimalo sklonom ekonomskom rastu i prosperitetu.
Naime, prošle godine bili smo na 70 posto EU prosjeka BDP-a po stanovniku, a 2020. bio nam je na razini od 66,5 posto.
Uvjerljivo prvi je Luksemburg, čak 177 posto iznad prosjeka EU-a, ali to zapravo nije posve realan prikaz tamošnjeg standarda, koji je svejedno vrlo visok. Naime, tamo je velik udio inozemnih radnika koji sudjeluju u stvaranju BDP-a, ali ne spadaju u domicilno stanovništvo čiji se broj koristi za izračun BDP-a po stanovniku.
Druga je na ljestvici Irska, omiljena "destinacija" hrvatskih emigranata nove generacije. Očito s razlogom, jer ona je 121 posto iznad prosjeka EU-a.
Veliki udio u tome ima vrijednost stvorena u tamošnjim ograncima multinacionalnih tvrtki, koji doprinose irskom BDP-u, no znatan dio njihovih prihoda na kraju se ipak vraća inozemnim vlasnicima tvrtki, mahom onih koje se bave prodajom intelektualnog vlasništva.
Jedna drugoj "do ramena" slijede Danska, Nizozemska, Švedska, Belgija i Austrija, s BDP-om koji je po stanovniku nešto više od 20 posto iznad europskog prosjeka. Vrlo tijesno prati ih Njemačka, a kompletan raspored na ljestvici pogledajte ovdje:
Hrvatski je BDP po stanovniku sada, mjeren standardom kupovne moći, za 30 posto niži od prosjeka Unije. Slovačka je u zaostatku za 32 posto, a slijede Grčka (35 posto) i zadnja Bugarska (45 posto). Preklani smo mi bili predzadnji po životnom standardu u EU.
Očito je pad broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika utjecao na ovaj statistički pomak nabolje, ali ipak ne samo on, kaže ekonomski analitičar i poduzetnik Velimir Šonje:
"Očito su sada uzeti rezultati popisa stanovništva, dakle nazivnik je smanjen, a što se brojnika odnosno realnog BDPa tiče, Hrvatska je kroz pandemiju prošla uspješnije od većine država članica nakon rasta od 10,4 posto prošle godine pa je i taj faktor u brojniku popravio omjer."
Naročito se gospodarstva Slovačke, Grčke i Bugarske sporije se oporavljaju od našeg nakon pandemijskog šoka.
Na pitanje što bismo onda dalje mogli očekivati, on kaže da je "o nastavku u ovoj i narednim godinama teško nešto pametno reći, osim da uz bolje korištenje EU fondova i solidnu turističku sezonu ima izgleda da se nastavimo približavati EU prosjeku, ali efekti rata u Ukrajini u ovom su trenutku vrlo neizvjesni", upozorava Šonje na ono što će svakako utjecati na standard, ne samo u nas, u ovoj godini. A moguće i kasnije.
To bi svakako moglo otežati postizanje zacrtanog cilja iz Nacionalne razvojne strategije 2030. od 75 posto prosjeka EU-a BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći, no sad ipak bilježimo pomak prema njemu.