Nova europska pravila o biljkama dobivenima novim genomskim tehnikama izazvala su zabrinutost zbog pitanja sigurnosti, označavanja i prava potrošača da znaju što kupuju. Dok je Slovačka odlučila pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije, hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan poziva Vladu da učini isto.
Europska unija nedavno je donijela nova pravila koja uređuju proizvodnju i stavljanje na tržište hrane dobivene novim genomskim tehnikama (NGT), odnosno biljaka kojima je ciljano izmijenjen genetski materijal.
Promjene bi za dio takvih biljaka mogle značiti ukidanje dosadašnjih sigurnosnih procjena, obveznog označavanja GMO-a i pune sljedivosti proizvoda. Upravo su ti dijelovi novih pravila izazvali brojne reakcije i otvorili pitanje koliko će potrošači ubuduće moći znati što se nalazi na njihovom tanjuru.
Slovačka ide na Sud EU-a
Slovačka je ovih dana odlučila podnijeti tužbu Sudu Europske unije protiv novih propisa, nastojeći osporiti njihove odredbe.
Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan pozvala je hrvatsku Vladu da slijedi slovački primjer i podnese vlastitu tužbu.
„Ljudi imaju pravo znati što kupuju i kakvu hranu stavljaju na stol svojoj obitelji. Novi načini proizvodnje ne smiju značiti manje informacija za građane“, poručila je Borzan.
Prema njezinim riječima, uskraćivanje informacija o porijeklu i načinu proizvodnje hrane potrošačima otežava slobodan izbor.
Države članice imaju rok do 21. rujna za podnošenje takvih tužbi, a Borzan upozorava da Hrvatska sada mora odlučiti hoće li ostati pri stavovima koje je ranije zastupala u Bruxellesu.
Dvije kategorije genetski izmijenjenih biljaka
Nova pravila dijele biljne proizvode dobivene novim genomskim tehnikama u dvije skupine.
Za prvu skupinu predviđen je pristup prema kojem bi se takve biljke u velikoj mjeri tretirale slično tradicionalno uzgojenim biljkama. Za njih zato ne bi bilo obvezno GMO označavanje niti bi morale prolaziti detaljne procjene rizika za zdravlje i okoliš kakve se primjenjuju na dosad regulirane GMO proizvode.
Provjere bi se, među ostalim, svodile na utvrđivanje ispunjavaju li biljke unaprijed određene kriterije.
Borzan smatra da takav pristup nije dovoljan.
-Ne možemo samo pretpostaviti da su ove biljke jednako sigurne kao one uzgojene na uobičajen način. Ako im se novim tehnologijama mijenjaju geni, moramo provjeriti mogu li štetiti ljudima ili okolišu. Građani također imaju pravo znati kako je proizvedena hrana koju kupuju. To nije strah od znanosti, nego odgovorno postupanje, istaknula je.
Hrvatska je već glasala protiv
Podsjetimo, Hrvatska je u travnju, zajedno sa Slovačkom, Austrijom, Mađarskom, Rumunjskom i Slovenijom, glasala protiv nove uredbe u Vijeću Europske unije.
Hrvatska je tada upozorila da načelo predostrožnosti nije dovoljno zajamčeno, kao i da označavanje i sljedivost proizvoda nisu uređeni na zadovoljavajući način.
Također je istaknuto da bi države članice trebale imati mogućnost ograničiti ili zabraniti uzgoj takvih biljaka na vlastitom teritoriju.
Sada Borzan traži da Hrvatska svoj raniji stav potvrdi i konkretnim pravnim potezom.
-Vlada je u Bruxellesu glasala protiv ovih pravila i sada ima dva tjedna da pokaže da to nije bila samo prazna gesta. Pozivam je da slijedi primjer Slovačke i podnese tužbu Sudu Europske unije. Nakon 21. rujna bit će kasno za objašnjenja. Sada je trenutak da Hrvatska zaštiti svoje građane, zaključila je Borzan.
Pitanje koje ostaje jest jednostavno: hoćemo li ubuduće na policama trgovina i na vlastitom tanjuru imati dovoljno informacija da znamo kako je hrana koju kupujemo proizvedena?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....