StoryEditor
Hrvatskarezime

Valjda je ovo zadnji potres nakon kojeg država izgleda šuplja kao švicarski sir čije rupe ‘krpaju‘ volonteri. I zadnji u kojem svjedočimo promašajima

12. siječnja 2021. - 19:39
Ivo Ravlić/Cropix

Dva tjedna nakon što je Petrinju pogodio razoran potres, država konačno uzima konce u svoje ruke.

Sada se zna da će prehranu unesrećenih Petrinjaca postupno preuzeti državna tvrtka Pleter. Zna se i gdje će se smjestiti obitelji čiji su domovi stradali u potresu: ne u nekadašnjem prognaničkom naselju Mala gorica, nego na petrinjskom Sajmištu gdje će se na 10 000 metara četvornih graditi novo montažno naselje.

Poznato je i da će uz njega biti još tri manje lokacije za montažnim smještajem. Da će dio građana biti smješten u hotelu Panonina, koji se za tu svrhu užurbano preuređuje. Da na područje Petrinje konačno dolazi 400 kontejnera. Da je počeo kontinuiran dotok namirnica iz Robnih zaliha. Kao i da je lokalna gradska uprava u Petrinji dobila kontejnere u koje će preseliti urede. Kao i ispomoć iz drugih gradova kako bi mogla ponovno početi normalno funkcionirati.

-Otkako je potpredsjednik Tomo Medved došao na čelo Stožera, sve se strukturirano slaže. Bolja je i komunikacija, tu je i vojska koja što god zatražimo sve se rješava – tvrdi to predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Neretljanin Marin Medak.

A upravo kuhari koji su među prvima pohrlili u potresom pogođenu Petrinju svjedočili su kaosu koji je vladao na terenu. Poznati chef Mate Janković  je sa skupinom kuhara – volontera već iste večeri nakon potresa bio u Petrinji s namjerom da pripremi obroke za ljude koji su ostali bez domova. Tamo ih je, međutim, dočekao kaos. Ni Stožer Civilne zaštite, ni gradska vlast, ni Crveni križ, nitko nije znao ni gdje ni kako postaviti javnu kuhinju. Ugostitelji su se zato sami organizirali.  

-Mi nismo ničiji majmuni. Vidi se da sustav ne postoji, jer da postoji, državna firma bi bila prvi dan na terenu, robne rezerve bi bile isporučene i mi ne bi smjeli prići. Onda bi nas zvali kao volontere da se priključimo, a ne da stvorimo sustav. I onda nas pljuju. Prvo nas preuzima Crveni križ, čiji mi nismo volonteri, pa se kaže da previše kuhamo, pa nam se onda zahvali i kaže se da se kuha s namirnicama Crvenog križa, a sve smo mi to organizirali – poručio je u ponedjeljak Janković.

Sličan je kaos vladao i nakon poplave u Gunji. I tamo su građani bili brži i bolje organizirani od države. Sve dok se u spašavanje ljudi i sanaciju terena nije uključila vojska.

Što otvara ključno pitanje: zašto Hrvatskoj ne polazi za rukom brže, uspješnije i efikasnije upravljati krizama koje uslijede nakon prirodnih katastrofa?

Država bez protokola

Prvi i osnovni problem bi bio što država očito nema protokol za postupanje u ovakvim situacijama. Ne zna se što bi tko trebao činiti kada nastupi potres, požar, poplava. Ne zna se čak ni osnovna stvar: tko upravlja krizom, tko donosi odluke, je li to netko na lokalnoj razini ili netko tko dolazi sa državnog vrha.

Iz toga proizlazi da nitko ne zna gdje postaviti javnu kuhinju, kako joj osigurati vodu, kako zbrinuti stradale, kako organizirati dostavu namirnica…

Tu dolazimo do drugog velikog problema: Civilna zaštita za to očito nije sposobna. Niti ima na čelu čovjeka koji ima kapacitete za taj posao, niti ima pune ovlasti upravljati i koordinirati posljedicama krize. Uz to sustav je potpuno zapušten. Iako je odigrao važnu ulogu u ratu na nezavisnost, nitko ga posljednjih 30 godina nije ni razvijao ni unaprijeđivao. Što iz nebrige, što zbog činjenice da to razvijanje Civilne zaštite nešto i košta.

Spor, trom i neefikasan je očito i državni Crveni križ. Koji bi na mjestu nesreće trebao biti prvi, a ne zadnji.

Tu je, dakako, i pitanje volontera. Nevjerojatno je da se na teren oko Petrinje slije nekoliko tisuća ljudi spremnih pomoći, a da ih tamo nema tko organizirati. Podijeliti u grupe. Zadati im zaduženja. Pa onda lutaju gradom i pomažu tamo gdje sami misle da je najpotrebnije. I zarade javne komentare, pa i uvrede da samo smetaju, da prave nerede, da piju i derneče.  

Potres u Petrinji trebao bi biti posljednji događaj u kojemu ćemo svjedočiti ovakvim promašajima. I dobra prilika da se uspostavi kvalitetniji sustav odgovora na kataklizme. Kako više nikad država ne bi izgledala šuplja kao švicarski sir čije rupe mora popunjavati armija volontera koja je do sada golemim angažmanom spriječavala da nakon jedne ne uslijedi još veća katastrofa.

OPORBA TRAŽI ISTRAŽNO POVJERENSTVO

Svi oporbeni klubovi u ponedjeljak su se dogovorili da u Saboru zajednički predlože osnutak parlamentarnog istražnog povjerenstva koje će se baviti poslijeratnom obnovom u Sisačko-moslovačkoj županiji. Obnovom koja, po onom što je viđeno u selima oko Petrinje, obilovala lošom gradnjom, objektima bez armature i napose kriminalom.

Inicijativu je pokrenula lijevo-zelena platforma Možemo. Radna skupina formulirat će zajednički prijedlog i uputiti ga u saborsku proceduru, a najavljeno je i svjedočenje Ive Žinića, u devedesetima glavnog inženjera za obnovu u tadašnjem Ministarstvu razvitka i obnove. No za osnutak Istražnog povjerenstva trebat će im i podrška HDZ-a. Koju, u trenutku kada je istragu o obnovi nakon Oluje pokrenuo i DORH, nije lako očekivati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. svibanj 2021 18:39