Ustavni sud odbio je tužbu bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića u kojoj je tražio da se postupak izvanredne uprave proglasi neustavnim jer mu nije omogućio pravo na pristup sudu, a kako je tvrdio od podizanja ustavne tužbe 2018., bilo mu je povrijeđeno i pravo vlasništva.
Bivši vlasnik koncerna Agrokor tvrdio je u tužbi da je tijekom procesa izvanredne upravo bio ‘‘strana bez procesnih prva‘‘, budući da nije imao nikakvu ulogu u postupku pred najvišim specijaliziranim trgovačkim sudom.
Uz to, Todorić je tužbi istaknuo da postizanje i provedba nagodbe izravno utječe na vrijednost kapitala obuhvaćenih tvrtki pa samim time i na ulagačka prava dioničara.
Ustavni sud se u odluci pozvao na raniju odluku Ustavnog suda kojom je potvrđena ustavnost Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH. Sud je naglasio da je upravo Todorićeva uprava 7. travnja 2017. donijela odluku o pokretanju postupka izvanredne uprave nad Agrokorom.
Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Zagrebu izvijestilo je početkom srpnja ove godine da je pronašlo novi tim vještaka koji će, na čelu s austrijskim sudskim vještakom za računovodstvo Karlom Hengstbergerom, provesti vještačenje u slučaju ‘veliki Agrokor‘ za cijenu od 650.000 eura bez PDV-a.
Prema pisanju medija, Hengstberger je radio na slučaju Hypo na sudu u Klagenfurtu protiv nekadašnjeg hrvatskog generala Vladimira Zagorca i bivšeg člana uprave Hypa Güntera Striedingera, a koji je svjedočio u postupku protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera.
Visoki kazneni sud (VKS) potvrdio je u studenome 2023. odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda koji je krajem ožujka iste godine odlučilo da je financijsko vještačenje Ismeta Kamala, na kojem se temelji optužnica za izvlačenje 1,2 milijarde kuna u slučaju ‘veliki Agrokor‘ nezakoniti dokaz.
O osnovanosti optužnice raspravlja se od 2021.
Obrana prvookrivljenog Todorića od početka je je upozoravala da to vještačenje ne predstavlja valjan dokaz s obzirom na to da je tvrtka KPMG u sukobu interesa jer je iste poslove istodobno obavljala i za DORH i za izvanrednu upravu Agrokora.
Riječ je o najskupljem vještačenju u povijesti hrvatskog pravosuđa, a izrada je stajala 1,3 milijuna eura i trajala više od godinu dana.
Zbog propasti vještačenja krajem studenoga 2023. sastao se saborski Odbor za pravosuđe na kojem je tadašnja glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek kazala da je zadužila zamjenika koji će analizirati propast vještačenja i tko je odgovoran za to. Hrvoj Šipek je tom prilikom kazala da bi analiza trebala biti gotova za mjesec do dva.
U međuvremenu, nakon što je odluka Županijskog suda u Zagrebu o izdvajanju nalaza i mišljenja vezanog za vještačenje društva KPMG postala pravomoćna i protiv nje su iscrpljeni izvanredni pravni lijekovi, zagrebački ŽDO je dopisom povukao optužnicu za ‘veliki Agrokor‘ te je zagrebački Županijski sud krajem siječnja ove godine vratio spis tužiteljstvu radi dopune istrage.
Bivšeg vlasnika Agrokora Ivicu Todorića i njegovih 14 suoptuženika optužnica tereti da su od 2006. do 2017. oštetili koncern za 1,2 milijarde kuna. Od toga je Ivici Todoriću, kako tvrdi tužiteljstvo, pribavljeno 923,6 milijuna kuna, a ostatak od oko 320 milijuna kuna nizozemskom Agrokor Investmentu BV.
O osnovanosti optužnice od 459 stranica, optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda raspravlja od 2021.