Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
HrvatskaPravda na raskrižju

Ustavni sud na korak do potpune blokade

Piše PSD.
27. prosinca 2015. - 16:30
Hrvatskoj nužno ne treba Ustavni sud, osobito ako je riječ o ovakvom Ustavnom sudu – kazao nam je u jeku pregovora s Mostom o eventualnom sastavljanju vlade visokopozicionirani član SDP-a. Time je samo ponovljena ideja o kojoj se prije nekoliko mjeseci govorilo i među članovima Vlade, a prema kojoj je iz visokih vladinih izvora rad Ustavnog suda komentiran riječima „s obzirom na odluke koje su donijeli ustavni suci, to ne bi bila nikakva šteta. Građani bi se mogli žaliti Europskom sudu za ljudska prava gdje se donose odluke bez utjecaja politike“.

S obzirom na uvjete izbora sudaca Ustavnog suda, a to je potvrda dvotrećinske većine zastupnika, moguće je da se blokada pri izboru sudaca koja traje od 2010. godine nastavi i u svibnju, kada ističe dodatni rok od šest mjeseci za petero sudaca kojima je istekao mandat 7. prosinca.

Ne budu li tada izabrani novi suci, Ustavni sud će postojati, ali neće moći donositi odluke jer mu je za to potrebna natpolovična većina. Preostali suci, njih šestero, ne tvore tu većinu od punog saziva Ustavnog suda s trinaest sudaca.

- Problem s dvotrećinskom većinom pokazao se odmah nakon promjene uvjeta za izbor suca Ustavnog suda - podsjeća prof. Branko Smerdel. Pritom dodaje kako se tada, 2010. godine, osam kandidata, vrhunskih pravnika nije usudilo odgovoriti na pitanje koji je Ustav na snazi.

Prof. Smerdel smatra da bi situacija u kojoj Hrvatska postaje zemlja bez Ustavnog suda, nalik Švedskoj i Danskoj, dovela do toga da i predsjednik države postaje, pojednostavljeno, neka prilično nepotrebna, bedasta figura.
Sanja Barić, ustavnopravna stručnjakinja, ističe kako bi u toj situaciji bez Ustavnog suda bilo potrebno promijeniti Ustav.

Barić dodaje kako postoje zemlje bez Ustavnog suda, ali ističe i kako je riječ o zemljama koje su drukčije definirane, te da bi to u stvari značilo ne samo da moramo promisliti kakav ustroj vlasti ćemo imati bez Ustavnog suda, nego da je riječ o toliko drastičnom rješenju da možemo smatrati kako se vraćamo u devedesete i krećemo ispočetka.
Mato Palić s katedre Ustavnog prava Pravnog fakulteta u Osijeku dodaje kako bi to bilo vrlo loše rješenje za Hrvatsku s obzirom na nadležnost koju ima samo Ustavni sud, a jednako tako Ustavni sud je bitan i zbog trodiobe vlasti u državi. – Tko će provjeriti je li Sabor donio neustavan zakon ili jesu li podzakonski akti u nesuglasju s Ustavom, a takvih je slučajeva već bilo – ističe Palić.

Djelotvorna pravda

- U krajnjoj liniji, Ustavni sud u jednom dijelu svojih nadležnosti rješava prava svih nas. Bez Ustavnog suda time bi se bavio sud u Strasbourgu kao u onim državama koje nemaju svoj Ustavni sud, primjerice Nizozemska, dok bi svaki sud mogao zaključiti da je neki zakon neustavan kada bi ga primjenjivao – kaže Mato Palić.

Ono što ističe je motiv zbog kojega bi, u stvari, politici moglo odgovarati da ostanemo bez Ustavnog suda budući da ne bi postojalo tijelo koje bi ga ograničavalo u kršenju Ustava. Zbog toga, smatra Palić, stranke bi pri sljedećem izboru sudaca Ustavnog suda ipak morale postići konsenzus, bez obzira na međusobne odnose jer je Ustavni sud taj koji štiti Ustavom definirana prava u interesu svih. Profesor Smerdel već je isticao taj problem, kazavši kako su se stranke neozbiljno ponijele jer su, nakon što su promijenile Ustav na način da su odredile dvotrećinsku većinu kao kriterij za izbor sudaca pokazale da se nisu spremne dogovarati, a to bi trebale činiti javno i otvoreno.

– To je neinteligentno političko ponašanje – kazao je prof. Smerdel o takvom postupanju zastupnika.

- Prvo, argument o Europskom sudu za ljudska prava je pak utemeljen na neznanju: taj je sud preopterećen predmetima, vuče ogroman zaostatak i posljednjih godina se razmatraju reforme koje bi ga učinile dostupnijim. Osim toga, aksiom na području zaštite ljudskih prava, i gradivo iz početnice, je da djelotvorna pravda prije svega mora biti lokalna – smatra prof. Smerdel.

Opstrukcija rada

Ustavni sud je tijelo koje, između ostalog, brine o povredi izbornih pravila, dodaje Sanja Barić, i sama kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda koja nije izabrana jer su joj nedostajala dva glasa zastupnika. Pri prošlom su glasanju o troje kandidata HDZ-ovi zastupnici, naime, izišli iz sabornice, a sada to indirektno najavljuje SDP. Za jednog od kandidata, Mladena Bajića, nekadašnjeg državnog odvjetnika, HDZ-ovi su zastupnici neslužbeno govorili kako nikada neće glasati za njega pa je dobio 56 glasova zastupnika. Sutkinju zagrebačkog Županijskog suda Ivanu Čalić podržalo je 36 zastupnika, dok je Sanja Barić imala 99 glasova, ali ipak nedovoljno za dvotrećinsku većinu.

Barić smatra da bi namjera bilo koje stranke da opstruira rad, odnosno postojanje Ustavnog suda uskratom podrške kandidatima bilo „ne kratkovidno, nego još manje, uže, lošije rješenje“. Stoga smatra da u stvari nije ni riječ o stavu nego tek o svojevrsnoj uvrijeđenosti. Uobičajeno, kao što posljedice takvih uvrijeđenosti uvijek budu ozbiljne. Stoga bi eventualne prijepore o ovim izborima mogao rješavati postojeći Ustavni sud, ali već nakon 7. svibnja neće biti adrese koja bi se time mogla baviti.



BORIS VLAŠIĆ

Istekli mandati

Od trinaest sudaca Ustavnog suda mandat je 7. prosinca istekao Jasni Omejec, predsjednici Ustavnog suda, Snježani Bagić, Marku Babiću, Aldu Radoloviću i Ivanu Matiji.
Svi oni ostaju raditi još šest mjeseci, osim suca Ivana Matije koji je zatražio odlazak u mirovinu početkom siječnja.
Sudac kojemu je mandat istekao tijekom ove godine je Davor Krapac, on početkom siječnja odlazi u mirovinu. Sutkinji Nevenki Šernhorst mandat je istekao 2010., a njezino mjesto nije popunjeno.


Izdvojeno