StoryEditor
Hrvatskazastrašujuće

Ured europske tužiteljice u Zagrebu istražuje obimnu dokumentaciju koja skriva šokantne podatke: Hrvatska je u deset godina ostala bez četvrtine šuma

Piše Katarina Marić Banje i Marijo Kavain
11. listopada 2021. - 19:54
Prema podacima iz izvješća UN-a, Hrvatska je od 1990. godine do 2020. godine izgubila čak 23.000 hektara ljudskom rukom zasađene tj. gospodarene šumeAFP

Europski ured javnog tužitelja u Zagrebu (EPPO) istražuje prijavu o nelegalnim radnjama u Hrvatskim šumama, koja je prije toga tri godine čekala svoj red na USKOK-u i DORH-u.  Dokumentacija koju su zaprimili je više nego obimna, a prikupljana je tijekom dugog perioda u kojem su se pažljivo pratili i uspoređivali podaci.

Prijavu je podnijela Udruga VIDRA - Veterani i društvena akcija, a od njihove predsjednice Vesne Grgić saznajemo koji podaci su im ukazali na sporna postupanja.

- Nadamo se da će EPPO sada, kada konačno imaju svoje prostorije, detaljno proučiti informacije o kriminalu i korupciji uz povezanost s politikom u Hrvatskim šumama, ali i šire. Vjerujem da će Tamara Laptoš napraviti posao kako treba. Iza svake riječi koju govorim o kriminalu i korupciji stoji najmanje jedan dokument, što iz poslovanja Hrvatskih šuma, što iz Ministarstva poljoprivrede, zatim državnog inspektorata i šumarske inspekcije te službenih očitovanja ministara.

Više od dvije godine odgovorno tvrdim da se radi o udruženom zločinačkom pothvatu pretjerane sječe i rasprodaje šuma. Jedan od vidova kriminalnog djelovanja je upisivanje Hrvatskih šuma na privatno vlasništvo. U nekim slučajevima su se upisali na tisuće hektara šumovitog predjela koji su zatim posjekli. U jednom slučaju na obali su se upisali umjesto prave vlasnice jer ima atraktivno zemljište koje sada prodaju kao svoje.

image
Vesna Grgić, predjesnica Udruge VIDRA - Veterani i društvena akcija i voditeljica Zelenog odreda, Foruma braniteljske udruge
Marko Todorov/Cropix

Drugi način kriminalnog djelovanja je što su dužni o svemu izvještavati EU, a oni samo idu s ciframa da ima sve više šuma. U stvarnosti je posve drugačije, ali oni manipuliraju brojkama. Isto tako, zemljišta koja su u stvari livade proglašavaju šumom, što je treći način nelegalnog postupanja. U desetogodišnjem periodu gospodarenja šumama u RH nedostaje oko 12 milijuna kubika drvne mase, prema njihovim službenim dokumentima.

To je vrijedno oko milijardu eura, ali prema cijenama Hrvatskih šuma koje su poticajne, ne prema prodajnima. Prema dokumentaciji Uprava šuma, Podružnica Split, tijekom deset godina nestalo im je 800.000 kubika drvne mase - kaže naša sugovornica koja je i voditeljica Zelenog odreda, Foruma braniteljske udruge.

Kršenje direktiva

Papire su 2018. godine predali DORH-u i USKOK-u, ali, kako kaže Vesna Grgić, oni nisu ništa napravili.

- Stoga smo ih prošle godine predali Komisiji EU tako da slučaj dođe u nadležnost ureda Europskog javnog tužitelja. Što EK zaprimi, počne istraživati te ako vidi da su sredstva EU-a trošena nenamjenski i da su se kršile direktive EU-a, automatski se aktivira EPPO (Europski ured javnog tužitelja) i OLAF (Europski ured za borbu protiv prijevara).

Vjerujem da je i to utjecalo što me USKOK pozvao prije dva mjeseca, a bila sam pozvana i u ured predsjednika Milanovića gdje me primio Julije Domac, njegov savjetnik za energiju i klimu - kaže predsjednica Udruge.

EPPO je na novoj lokaciji u Ilici, funkcionalno je počeo s radom prije nešto više od mjesec dana. Poslali smo im upit vezano za dokumentaciju o Hrvatskim šumama.

- Ured europskog javnog tužitelja ne daje informacije o tome provodi li određene izvide ili ne budući da je, sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o kaznenom postupku, postupanje tijekom izvida tajno.

O postupanju vezanom za bilo koji kazneni predmet iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja javnost će biti pravodobno obaviještena kada se za to steknu uvjeti predviđeni Zakonom o kaznenom postupku - odgovorili su nam.

Osim Tamare Laptoš, koja je europska tužiteljica, u uredu su Sani Ljubičić i Tomislav Kamber, delegirani europski tužitelji. Odjel delegiranih europskih tužitelja djeluje u sastavu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Osim zaprimljenih materijala, postoji i niz izvješća, pa tako i ona Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

image
Vesna Grgić, VIDRA: Samo prema dokumentaciji Uprava šuma, Podružnica Split, tijekom deset godina nestalo im je 800.000 kubika drvne mase
AFP

U njihovom izvješću o Globalnim šumskim resursima za 2020. godinu navodi se da Europa ima najveće područje šuma namijenjeno za proizvodnju, na 515 milijuna hektara (53 posto šume područja izvještajnih zemalja). Ako se isključi Ruska Federacija, procijenjeno je da je 59,6 milijuna ha (29 posto šumsko područje) namijenjeno proizvodnji.

Analiza trendova u području šuma namijenjenih prvenstveno proizvodnji obuhvaća 151 zemlju. Devet od prvih deset država s najvećim udjelom šumskih površina prvenstveno za proizvodnju nalaze se u Europi, a Hrvatska je među njima. Na prvom mjestu su Albanija, Danska i Crna Gora, koje su izvijestile da je najmanje 80 posto njihove šumske površine namijenjeno proizvodnji. U Hrvatskoj je 69 posto šuma u istom statusu.

Prema podacima iz istog izvješća, Hrvatska je od 1990. godine do 2020. godine izgubila čak 23.000 hektara ljudskom rukom zasađene, tj. gospodarene šume. Odnosno, čak četvrtinu površine koja se 1990. godine nalazila pod šumom koja se vodi pod terminom "planted forest" - zasađena, planirana šuma.

Ta je šuma 1990. godine pokrivala 92.000 ha, do 2000. površina je smanjena na 82.000 ha, 2010. na 75.000 ha, a lani je iznosila 69.000 hektara.

Istovremeno, jedan drugi podatak je začuđujući - povećana je površina pod šumom koja je obnovljena prirodnim putem, dakle pod samoniklom šumom. S ukupno milijun i 758.000 hektara 1990. godine na milijun i 871.000 hektara 2020. godine, dakle za cijelih 100.000 hektara.

U čemu je tajna ovog uspjeha, da smo istovremeno jedna od zemalja s najviše šume planirane za sječu na svijetu i zemlja koja je od 1990. izgubila četvrtinu gospodarenih područja pod stablima, ali i zemlja u kojoj je površina pod šumom povećana?

Stočari na to pitanje nude zanimljiv odgovor koji se slaže s onim što govori sugovornica iz našeg teksta. Problem je u pravnoj regulaciji po kojoj, tvrde iz stočarskih udruga, pravni propisi nižeg reda - pravilnici - mnoga pitanja reguliraju drukčije nego što je to određeno zakonima.

Drugim riječima, radi se o pravnom kaosu u kojem su po Pravilniku o uređenju šuma nisko raslinje, garig, makija i šikara, čak i trava u vegetaciji zapravo početno degradacijski oblik šume, odnosno "šuma u nastajanju".

To je, istaknuli su za "Slobodnu" iz stočarskih udruga nekoliko puta u zadnje vrijeme, suprotno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu po kojem se takva zemljišta smatraju poljoprivrednim zemljištem. No, Hrvatske šume postupaju po svojem pravilniku, "izbacuju" stočare iz igre tako što smanjuju površine za ispašu, a istovremeno su i "vukovi" - svi koji rade s drvnom građom - siti, a sva su stabla na broju.

Odbačene tvrdnje

Za komentar navoda iz prijave VIDRA-e upitali smo i Hrvatske šume.

- Šumama kojima gospodare HŠ d.o.o. gospodari se održivo, sukladno Zakonu o šumama, Zakonu o zaštiti okoliša, kao i svim važećim podzakonskim aktima i strogim propisima šumsko-gospodarskih planova koji se donose na razdoblje od 10 godina, a sve to kontrolira Državni inspektorat kroz Šumarsku inspekciju i Inspekciju zaštite prirode.

Navedenim se šumsko-gospodarskim planovima utvrđuje način korištenja šuma i šumskoga zemljišta, kao i svi zahvati u svakom pojedinom šumskom odsjeku, koje je HŠ dužno provesti. Dokazano je to i prilikom inspekcijskog posjeta nezavisnih međunarodnih tijela - Soil Association Certification Ltd, kao certifikacijsko tijelo akreditirano za provođenje FSC® nadzora gospodarenja šumama u cijelom svijetu, proveo je nadzor upravo po prijavi Udruge "Vidra", odnosno "Zelenog odreda" i odbacio sve do zadnje primjedbe.

Tijekom srpnja ove godine tim od šest međunarodnih stručnih inspektora boravio je u Republici Hrvatskoj po prijavi "Zelenog odreda"/udruge "Vidra". Uvidom u gospodarenje šumama i na terenu i u dokumentaciji, inspektori nisu pronašli dokaze niti za jednu od primjedbi udruge.

Upravo suprotno, dokazano je da se šumama gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima, na održiv i stručan način, sukladno FSC® certifikatu, te su sve primjedbe redom odbačene - odbacili su sve optužbe u odgovoru Odnosa s javnošću Direkcije HŠ-a.

Istaknuli su i da su se s tim u vezi priopćenjem oglasile sve šumarske institucije u Republici Hrvatskoj, od Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Akademije šumarskih znanosti, Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog šumarskog društva pa do Hrvatskih šuma d.o.o.

ISPRAVAK:

Hrvatske šume: ‘Nebrojeno puta smo demantirali Vesnu Grgić, već neko vrijeme neutemeljeno iznosti neistine o nama‘

item - id = 1134233
related id = 0 -> 1131871
related id = 1 -> 1128258
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. listopad 2021 15:27