HrvatskaNAKON ORAŠJA - MRKONJIĆ

Uhićenja časnika HVO-a samo su uvod u obračun: prava meta je ministar Krstičević!

Piše Saša Ljubičić
4. studeni 2016. - 12:07

Uhićenja visokih časnika HVO-a koji su branili Orašje povezana su sa sumnjama u zločine koji su se dogodili u selima u okolici - Donja Mahala i Bukova Greda.

- U optužnici se govori o zločinima protiv čovječnosti i ratnom zločinu protiv zarobljenika, no trebat će mi vremena da se detaljno upoznam sa svime što se mome branjeniku u Sarajevu stavlja na teret. Spominju se mjesta Donja Mahala i Bukova Greda u općini Orašje.

U školi u Donjoj Mahali za vrijeme rata bila je neka vrsta pritvora u koji su dovođeni civili, a u Bukovoj Gredi crta razgraničenja između zaraćenih strana. Govori se o sumnjama u ubojstva koja su se dogodila na tom području koje je udaljeno od Orašja sedam kilometara, a gdje su, stoji u optužnici, ubijeni zarobljenici srpske nacionalnosti koji su tu kopali rovove - kaže Anto Lukač, odvjetnik drugooptuženog Ive Oršolića, i dodaje da se ovdje sto posto radi o slučaju koji je iskonstruiran u svrhu dnevnopolitičkih obračuna.

- Nije riječ ni o kakvom masovnom zločinu, nego sumnjama u ubojstva 1992. za vrijeme najžešćeg rata. Morate znati da se Orašje tada nekim čudom jedva jedvice obranilo od JNA i četnika koji su ga držali u okruženju. Oni tu spominju građane srpske nacionalnosti koji su kopali i održavali rovove na prvoj crti, a isto su radili i civili hrvatske nacionalnosti, koje je zarobila druga strana. Ti su ljudi ginuli i u unakrsnoj vatri s jedne i druge strane - veli Lukač, pa objašnjava da je Bukova Greda selo u kojem su prije rata živjeli građani srpske i hrvatske nacionalnosti, no Srbi su uoči njegovog početka napustili mjesto.

Što se tiče informacije da među uhićenim pripadnicima HVO-a nema ni jednog Bošnjaka, iako ih se spominjalo u materijalima koje su objavili mediji, riječ je o tome da je Tužilaštvo BiH razdvojilo sve predmete prema vojnim komponentama, a ovoga je puta na red - slučajno ili ne; došao HVO. Sa slučajem Orašje dobro je upoznata i v.d. glavne tužiteljice Gordana Tadić.

Ona je rodom iz Tuzle, a kao tužiteljica je radila na predmetima koji su vezani upravo uz zločine u Bosanskoj Posavini. Na svakom predmetu radi troje tužitelja, a u Odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH zaposleni su i stranci. Kako se nakon rata stalno pisalo i govorilo da je u Bosanskoj Posavini postojala paralelna linija zapovijedanja - jednu su provodili časnici na terenu, a drugu oni koji su primali naredbe iz Zagreba - tim više će teško biti utvrditi tko je zaista odgovoran za zločine koji se pripisuju uhićenima.

Prema informacijama koje smo dobili iz povjerljivih izvora, uhićenja u Orašju tek su uvertira za optužnice koje će uslijediti za zločine koji se stavljaju na teret pripadnicima Hrvatske vojske; konkretno, Četvrtoj gardijskoj brigadi na čelu sa tadašnjim zapovjednikom Damirom Krstičevićem, koji je vodio vojne operacije na tom području u jesen 1995.

- Sve što se o tome govori i piše, srpska strana nije potkrijepila čvrstim dokazima. Oni govore o stotinu i osamdeset i jednom sahranjenom koje su pronašli u masovnoj grobnici, no valja biti oprezan kad znamo da se toliko puta broj žrtava s njihove strane uvećavao, kao što se desetljećima, recimo, radilo s Jasenovcem.

Neobično je i to da Tužilaštvo BiH radi na optužnici na način da im Srbi dostavljaju podatke o broju žrtava na području Mrkonjić Grada, a onda oni pregledaju dokumente iz arhiva u Hrvatskoj, a da bi u konačnici saznali tko je odgovoran za počinjeno. To je, slobodno napišite, jedan obični politički mućak - kaže Mladen Ančić, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zadru.

Predmet u Tužilaštvu BiH vodi Miroslav Janjić iz Bijeljine. Istrage zbog sumnji u zločine koje su počinili pripadnici Četvrte gardijske brigade kod Mrkonjić Grada započele su u Beogradu, potom se time bavio Centar javne bezbjednosti iz Banje Luke, a onda je sve proslijeđeno Tužilaštvu BiH u Sarajevu. Interesantno je da se protiv Janjića vodi disciplinski postupak jer je izostavio neka imena iz optužnice za zločine nad Bošnjacima u Bijeljini i Zvorniku, međutim, to ga ne sprječava da i dalje obavlja posao koji mu je povjeren do odluke je li se ogriješio o zakon.

Iz Ureda disciplinskog tužioca BiH poručili su da je postupak protiv Janjića pokrenut jer u optužnicu protiv Gligora Begovića za ratni zločin nije uključio stradanje pet osoba, iako je za to bilo dovoljno dokaza. Optužnica protiv Begovića za zločine u Bijeljini potvrđena je tek nakon što ju je Sud BiH četiri puta vraćao na doradu, konstatirajući da to predstavlja “nemaran rad u službi”.



Što se tiče Mrkonjić Grada, riječ je o najvećem broju žrtava ratnog zločina koje se u optužnicama Tužilaštva BiH spominju na srpskoj strani, a baš na tome slučaju vlasti Republike Srpske najviše inzistiraju da se odgovorni za zločine što prije privedu pravdi.

Među 27 osumnjičenih u predmetu "Mrkonjić Grad“ nalaze se časnici HV-a i HVO-a, generali Damir Krstičević, Rahim Ademi, Miljenko Filipović, Ljubo Ćesić Rojs, Stanko Sopta, Zlatan Mijo Jelić, Željko Glasnović, bojnik Slobodan Matenda i drugi.

U akcijama u Mrkonjić Gradu sudjelovale su 1., 2. i 3. gardijska brigada HVO-a s 22. diverzantskim odredom i specijalcima MUP-a tzv. Herceg Bosne, 4. i 7. gardijska brigada HV-a, 126. domobranska pukovnija i 141. brigada, 1. gardijski zdrug i Izviđačko-diverzantska satnija Glavnog stožera HV-a.

U optužnici se spominju ubojstva civila, mučenja i pljačka Fabrike vijaka "Metalac", Drvoprerađivačkog kombinata "Manjača", pilane "Lisina", Trgovačkog poduzeća "Zadružna trgovina", Građevnog poduzeća "Udarnik", Stambeno-komunalnog poduzeća "Park", Tekstilnog kombinata "Mladost", tvornice obuće "FOMG", tvrtki "Gradnja", "Mrkonjić putevi" i "Mrkonjićanka", te sumnje da su opljačkane sirovine i strojevi završili u Kninu i Zapadnoj Hercegovini, gdje ih je helikopterima i kamionima transportirala Hrvatska vojska.

'Matuzović je primao zapovijedi iz Hrvatske'

Prema izjavi koju je Almin Dautbegović, odvjetnik osumnjičenika za ratne zločine u Orašju, generala Hrvatskog vijeća obrane Đure Matuzovića dao Al Jazzeri, Matuzović nije bio stvarni zapovjednik vojske na terenu, već tek karika u lancu koji je uspostavljen dogovorom Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića.

Kako je kazao Dautbegović, na papiru je Matuzović bio zapovjednik, ali stvarnu nadležnost imali su zapovjednici iz Hrvatske. Matuzović, koji je pritvoren u zeničkom zatvoru, odgovornom za počinjene zločine smatra Hrvatsku vojsku, a kaže da će imena navodno odgovornih dostaviti Tužilaštvu BiH.

Ja sam slobodan čovjek, a ovo je destabilizacija RH

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izjavio je da nema službenu potvrdu da je i njegovo ime na optužnicama iz BiH kojima se terete pripadnici HVO-a i HV-a, a cijeli slučaj ocijenio je političkim procesom s ciljem destabilizacije Hrvatske.

Krstičević je u izjavi novinarima u Banskim dvorima rekao kako ne zna je li i on na optužnicama iz BiH, ali da o tome čita u novinama. "Čitam o tome već 15 godina, a gdje je istina ne znam", rekao je te dodao kako od službenih institucija nije dobio nikakvu informaciju je li na optužnicama.

Novinari su ga pitali hoće li putovati u BiH, a on je odgovorio da je slobodan čovjek te da se osjeća slobodno.

Cvitan: Uhićene su osobe samo iz jednog entiteta, gdje su ostali?

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan u Saboru je novinarima odgovarao na pitanja vezana za uhićenja u Orašju, nakon zavorene sjednice Odbora za pravosuđe u Saboru.

Suradnja s Tužiteljstvom BIH ostvarena na temelju protokola iz 2013. godine, te dva sporazuma iz 2005. godine, naveo je Cvitan, koja su prihvatila ministarstva pravosuđa i vanjskih poslova, odnosno Vlada RH. Zato, navodi, ne misli da je za uhićenja kriv itko iz Državnog odvjetništva, prenosi N1.

Postavljeno mu je pitanje koliko je DORH odgovoran za pristup Tužiteljstvu BIH dokumentaciji, kojom se inkriminira pripadnike HVO-a, odnosno je li se "dalo više nego što se trebalo".

"Kako to mislite?", uzvratio je protupitanjem. Na to mu je novinarka kazala da je Hrvatska, kako se nagađa, dopustila organima progona druge države da bez nadgledanja i selektivnog pristupa izuzima dokumentaciju. Ovo pitanje je, dakako, izazvalo čuđenje. 

"Pa nisu uzimali i nosili kući papire. Pa ne dolazi se u Državni arhiv tako da netko sjedne i uzme dokumente. To su priče za malu djecu", kazao je Cvitan.

"Ovdje nije podignuta optužnica, već se vodi istraga, a o uhićenju sam saznao kao i vi - iz medija", kazao je. Upitan je i što Državno odvjetništvo može napraviti u budućnosti u sličnim situacijama i da se ova situacija razjasni, na što je kazao da je DORH nezavisno, samostalno, pravosudno tijelo, zaduženo za progon kaznenih djela i zaštitu državne imovine. 

"DORH ne može vezano za ovo učiniti ništa", kazao je. Ponovio je da nije znao da će doći do uhićenja.

"Nisam imao pojma da će se ovo desiti, pogotovo ne na ovakav način", kazao je, dodajući da se išlo "selektivno prema osobama jedne nacionalnosti". 

Na pitanje štiti li hrvatska politika nekoga tko je eventualno skrivio ova kaznena djela, a nije među uhićenima, Cvitan kaže: "Ni to ne razumijem, ja sam državni odvjetnik zadužen sam za progon kaznenih djela, nemam veze s politikom".

Kada je riječ o navodima da nije poštovana pravna procedura, kazao je: "To ne znam, nemam dokumente i tražili smo pojašnjenja. Činjenica je da se tražila dokumentacija za 28 osoba, činjenica je da po imenima i prezimenima mogu zaključiti da su to bili pripadnici različitih entiteta. Činjenica je da je uhićeno 10 osoba i da su oni pripadnici samo jednog entiteta, a ostali su nestali".

Temeljem članka 12. protokola iz 2013. godine je zatražio pojašnjenje od Tužiteljstva BiH.

"Ne znam da li se vode istrage protiv osoba iz Republike Srpske i gdje su ostali nestali, to ja ne znam, ali to je indikativno i vidjet ćemo o čemu se radi", kazao je Cvitan, prenosi N1.

#HVO#DAMIR KRSTIčEVIć#ORAšJE#MRKONJIć GRAD