StoryEditor
Hrvatskacrta sredine

Ugledni stručnjak odgovara Komšiću: Pelješki most je udaljen više od 400 metara od morske granice s BiH!

10. listopada 2018. - 23:03

Još nije ni zasjeo u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a Željko Komšić već baca rukavicu susjedima iz Hrvatske.
Najavio je tužbu zbog izgradnje pelješkog mosta, koji - prema njegovim riječima - prolazi preko dijela Jadranskog mora koje pripada Bosni i Hercegovini. Komšić optužuje Hrvatsku da je dva puta prekršila Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice.

- Ni govora! Most koji će se graditi udaljen je točno 401 metar od morske granice s Bosnom i Hercegovinom. Pa, to su četiri nogometna igrališta - tvrdi naš najveći stručnjak za pitanja razgraničenja na moru - akademik Davorin Rudolf.
Kako u vrijeme postojanja SFRJ "međe" na moru između tadašnjih republika nisu bile utvrđene, četiri godine nakon završetka rata potpisan je Ugovor o granicama između Hrvatske i BiH.

Na kopnu sve O.K.

Iz sporazuma koji su u srpnju 1999. godine parafirali tadašnji predsjednici Hrvatske i BiH, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, jasno je gdje se točno nalazi granica na moru između dviju državu, naglasio je Rudolf i podsjetio Komšića da spomenuti ugovor treba pročitati do kraja.

- Granica na moru je - sukladno Konvenciji o pravu mora - crta sredine. Iako Sporazum o razgraničenju između Hrvatske i BiH nije ratificiran u parlamentima dviju država, to ne znači da on ne vrijedi, jer u njemu se u jednoj točki jasno regulira da se primjenjuje od dana potpisivanja sporazuma - kaže Rudolf i podsjeća javnost da se tu ne radi samo o granici na moru, nego i na kopnu, a ona je duga čak 1001 kilometar i nitko je, ni iz Hrvatske, ni iz Bosne i Hercegovine, nijednog trenutka nije dovodio u pitanje.

Poznate su, dodaje Rudolf, zone u kojima je dozvoljeno ribariti, a one su na kartama označene bijelom bojom. Jasno je da se ribariti, veli, može samo do crte sredine.

- Nitko ne priječi ulazak brodova u Neum, pa nikakvog razloga za tužbu nema - naglasio je akademik Rudolf, a hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo da je most koji se gradi visok 55 metara, širina između stupova mu je 200 metara, što omogućuje prolazak svih vrsta plovila bez ikakvih problema.

Inače, rasprava o razgraničenju na moru između Hrvatske i BiH bila je jedna od glavnih tema predizborne kampanje u susjedstvu, u kojoj se nisu birale riječi. Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić optužio je svoga protukandidata Dragana Čovića (HDZ BiH) da je, citiramo, "uvjetno rečeno - prvi državnik poslije Ante Pavelića koji je na ovakav način prodao državu koju navodno zastupa. Kao što je Pavelić prodao Dalmaciju Talijanima, tako danas naš član Predsjedništva isporučuje Zagrebu ono što BiH pripada po konvenciji UN-a".

U BiH se očito ne mire s činjenicom da je Hrvatska počela s izgradnjom pelješkog mosta, za što je dobila novac Europske unije i zeleno svjetlo Bruxellesa za povezivanje svoga državnog teritorija. Početkom listopada ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović izjavio je kako očekuje da Pravobraniteljstvo BiH bez ikakve odgode proslijedi Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu njegovu inicijativu za ocjenu o tome jesu li gradnjom pelješkog mosta ugrožena prava BiH na pristup otvorenome moru, dodajući kako će BiH pravorijek tog suda prihvatiti kakav god bio.

Nezavisni arbitri

Prema mišljenju Badinterove komisije o međunarodnim granicama novih država, nastalim nakon raspada SFRJ, "demarkacije između Hrvatske i Srbije, ili između ove druge i Bosne i Hercegovine, ili možda ostalih susjednih neovisnih država, mogu se mijenjati jedino slobodnim i zajedničkim sporazumom". Hrvatska i BiH od 1999. godine imaju takav sporazum, koji, doduše, ima karakter privremenog, ali je na snazi i regulira međusobne odnose susjednih zemalja na Jadranu dok se susjedne države drugačije ne dogovore.

Međunarodni sud za pravo mora sa sjedištem u Hamburgu osnovan je 1996. godine radi rješavanja sporova i zahtjeva vezanih uz Konvenciju UN-a o pravu mora iz 1982. i predmeta za koje je nadležan po drugim ugovorima. Djeluje na temelju Statuta. Ima 21 nezavisnoga suca. Da bi ih izabrali, suci moraju ispuniti subjektivne (visoki ugled i priznata stručnost u području prava mora) i objektivne uvjete (moraju biti predstavljeni glavni pravni sustavi i osigurana pravična geografska zastupljenost). Biraju se na devet godina i mogu biti ponovno birani.

 

55
metara - visina mosta
200
metara - širina između stupova
To omogućava prolazak svih vrsta plovila bez ikakvih problema

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. rujan 2020 03:49