StoryEditorOCM
HrvatskaZA DJECU KOJA NE IDU NA VJERONAUK

U osnovne škole uvodi se etika; Crkva je želi tek od petog razreda

Piše PSD.
24. listopada 2013. - 00:58
Uvođenje alternativnog predmeta vjeronauku u osnovnim školama i nadalje ostaje plan aktualnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, iako trenutačno nisu poznati detalji takvoga budućeg fakultativnog predmeta, kao ni mogući datum njegova uvođenja.

Rupa u nastavi

Ovih dana iz MZOS-a je odaslano priopćenje u kojemu prosvjetne vlasti ponavljaju svoje opredjeljenje da se i djeci iz nereligioznih obitelji ponudi neki alternativni predmet, umjesto “rupe u nastavi”, kao što je to u srednjim školama.

Iako je ministar Željko Jovanović još prije godinu i pol dana najavljivao da će vjeronauku konkurentni predmet uvesti najkasnije do 2014./2015. godine, i to već za djecu od prvog razreda osnovne škole, njegovo će se donošenje ipak vezati uz dinamiku realizacije najnovije Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Drugim riječima, pojedinosti oko novog alternativnog predmeta trebat će pričekati najranije do 2015. godine.

- Trenutačno je u tijeku javna rasprava o Strategiji, tako da tek treba vidjeti kako će pojedini prijedlozi u konačnici izgledati – otkriva dr. Petar Bezinović s Instituta za društvena istraživanja i član Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije.

Crkva protiv naziva ‘religijska kultura’

Dok je NOK još u vrijeme ministra Dragana Primorca predlagao da takav vjeronauku alternativni predmet nosi naziv religijska kultura, iz Crkve su bili protiv tog naziva, kao i toga da se uvede već za djecu od prvog razreda osnovne škole.

Ako se već mora, poručivali su iz Crkve, bilo bi najbolje uvesti ga od 5. do 8. razreda, i to pod nazivom etički odgoj i religije. Činjenica je da vjeronauk u srednjim školama ima “suparnika” u predmetu etika, pa se u kuloarima već počelo nagađati da će nešto istovjetno biti ponuđeno i u osnovnim školama.

Kako smo mogli čuti u razgovorima s nekim članovima tima za izradu Strategije, i danas prevladava raspoloženje da takav predmet u osnovnim školama ne bi trebao nužno imati “religijski” predznak, nego bi bilo dobro da bude vezan uz širi etičko-vrijednosno-humanistički okvir. Primjerice, danas u brojnim zapadnim zemljama, poput Engleske ili zemalja Beneluxa, postoje predmeti za osnovnoškolce koji se zovu filozofija za djecu, ili etika za djecu, ili humanizam, i tako dalje.

Profesor Tomislav Reškovac, autor udžbenika etike u srednjim školama i član operativnog tima za izradu Strategije kaže:

- Korektno je da se i djeci koja ne pohađaju vjeronauk u školi ponudi predmet koji bi ih poticao, prije svega, na razvijanje kritičkog mišljenja. Sklon sam varijanti filozofije za djecu osnovnoškolskog uzrasta – kaže prof. Reškovac. Iskustva vani pokazuju da djeca kroz takav predmet ne uče povijest filozofije, “ne čita se Hegel”, kaže prof. Reškovac, nego se otvaraju pitanja i teme primjerene djeci te dobi. Prof. Reškovac je ocijenio da je takav predmet moguće pripremiti u godinu dana.

MARIJANA CVRTILA
Foto: Ilustracija CROPIX

Miliša: Važniji je odgoj za medije

- Načelno jesam za bilo koji predmet koji pokušava vratiti odgojnu ulogu školi. Djeci se mogu prezentirati sadržaji etike, bontona, teme u smislu poštovanja autoriteta, shvaćanja da treba uvažavati ljude različitih vjera, svjetonazora, nacionalnosti.

Nisam protiv toga, ali ako se uvodi alternativni predmet samo kako bi bio “konkurencija” vjeronauku, onda bi to moglo imati loše konotacije – smatra pedagog prof. dr. Zlatko Miliša s osječkoga Filozofskog fakulteta. Profesor Miliša drži kako je, ipak, današnjim osnovnoškolcima potrebniji odgoj za medije, odnosno osposobljavanje za vještine komuniciranja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. rujan 2023 06:53