
Rupa u nastavi
Ovih dana iz MZOS-a je odaslano priopćenje u kojemu prosvjetne vlasti ponavljaju svoje opredjeljenje da se i djeci iz nereligioznih obitelji ponudi neki alternativni predmet, umjesto “rupe u nastavi”, kao što je to u srednjim školama.
Iako je ministar Željko Jovanović još prije godinu i pol dana najavljivao da će vjeronauku konkurentni predmet uvesti najkasnije do 2014./2015. godine, i to već za djecu od prvog razreda osnovne škole, njegovo će se donošenje ipak vezati uz dinamiku realizacije najnovije Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Drugim riječima, pojedinosti oko novog alternativnog predmeta trebat će pričekati najranije do 2015. godine.
- Trenutačno je u tijeku javna rasprava o Strategiji, tako da tek treba vidjeti kako će pojedini prijedlozi u konačnici izgledati – otkriva dr. Petar Bezinović s Instituta za društvena istraživanja i član Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije.
Crkva protiv naziva ‘religijska kultura’
Dok je NOK još u vrijeme ministra Dragana Primorca predlagao da takav vjeronauku alternativni predmet nosi naziv religijska kultura, iz Crkve su bili protiv tog naziva, kao i toga da se uvede već za djecu od prvog razreda osnovne škole.
Ako se već mora, poručivali su iz Crkve, bilo bi najbolje uvesti ga od 5. do 8. razreda, i to pod nazivom etički odgoj i religije. Činjenica je da vjeronauk u srednjim školama ima “suparnika” u predmetu etika, pa se u kuloarima već počelo nagađati da će nešto istovjetno biti ponuđeno i u osnovnim školama.
Kako smo mogli čuti u razgovorima s nekim članovima tima za izradu Strategije, i danas prevladava raspoloženje da takav predmet u osnovnim školama ne bi trebao nužno imati “religijski” predznak, nego bi bilo dobro da bude vezan uz širi etičko-vrijednosno-humanistički okvir. Primjerice, danas u brojnim zapadnim zemljama, poput Engleske ili zemalja Beneluxa, postoje predmeti za osnovnoškolce koji se zovu filozofija za djecu, ili etika za djecu, ili humanizam, i tako dalje.
Profesor Tomislav Reškovac, autor udžbenika etike u srednjim školama i član operativnog tima za izradu Strategije kaže:
- Korektno je da se i djeci koja ne pohađaju vjeronauk u školi ponudi predmet koji bi ih poticao, prije svega, na razvijanje kritičkog mišljenja. Sklon sam varijanti filozofije za djecu osnovnoškolskog uzrasta – kaže prof. Reškovac. Iskustva vani pokazuju da djeca kroz takav predmet ne uče povijest filozofije, “ne čita se Hegel”, kaže prof. Reškovac, nego se otvaraju pitanja i teme primjerene djeci te dobi. Prof. Reškovac je ocijenio da je takav predmet moguće pripremiti u godinu dana.
Foto: Ilustracija CROPIX
Miliša: Važniji je odgoj za medije- Načelno jesam za bilo koji predmet koji pokušava vratiti odgojnu ulogu školi. Djeci se mogu prezentirati sadržaji etike, bontona, teme u smislu poštovanja autoriteta, shvaćanja da treba uvažavati ljude različitih vjera, svjetonazora, nacionalnosti. |