Zavila je korona-pandemija u crno mnoge živote. U najžešćim pandemijskim mjesecima i godinama znatno se više nosilo crno nego bijelo. Vjenčanja i raskošni pirovi jedno su vrijeme, zbog rigoroznih mjera, bili doslovno zabranjeni. Nemilosrdna statistika pokazuje da je 2021. godine život u Hrvatskoj otužno oponirao filmu: na jedno vjenčanje te su godine dolazila gotovo četiri sprovoda. Ili u konkretnim brojkama, sklopljena su 18.203 braka, a umrlo čak 62.712 ljudi.
Ipak, od te je godine počeo skok broja vjenčanja u odnosu na "koronaško“ razdoblje, što ne čudi. Kratka vijeka. U demografski opustošenoj zemlji, koju svakodnevno napuštaju mlade obitelji, mladići i djevojke u najproduktivnijoj dobi, stvari su se vrlo brzo počele vraćati na staro. Prema netom objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini, lani je u Hrvatskoj sklopljeno 17.306 brakova, što je gotovo 800 manje nego 2022. godine. Smanjio se, doduše, i broj razvoda – lani ih je bilo 4407, što je 401 manje nego godinu ranije.
Ali, znate li da ima gradova i općina u kojima razvoda – nema? Odnosno, nije ih uopće bilo 2023. godine, a velik dio njih nalazi se upravo u dalmatinskim županijama.
U četiri dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, gledano ukupno, u 2023. godini sklopljena su 3594 bračna "saveza“, što je 265 brakova manje nego 2022. godine.
Ni pojedinačno nema nijedne županije u Dalmaciji u kojoj su se prošle godine svadbena zvona oglasila više nego 2022. U Zadarskoj je lani sudbonosno "da" izreklo 696 parova (-89), u Šibensko-kninskoj 376 (-21), u Splitsko-dalmatinskoj 2007 (-113), a u Dubrovačko-neretvanskoj 515 (-42). Zanimljivo, za razliku od statistike za Hrvatsku, u ove četiri dalmatinske županije porastao je i ukupan broj razvoda – sa 769 u 2022. godini na 875 u 2023.
Više razvoda u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji
Tome su najviše "kumovale“ dvije županije – u Splitsko-dalmatinskoj županiji lani je bilo čak 114 razvoda više nego godinu ranije (skok s 488 prije dvije godine na lanjskih 602). Gotovo polovica tih razvoda (278) evidentirana je u gradu Splitu, premda je to pad za dalmatinsku metropolu u odnosu na 2022. godinu, kada ih je bilo 302. Međutim, u nekim gradovima u SDŽ-u broj razvoda prilično je skočio u godini dana: u Imotskom su 2022. godine bila tek dva razvrgnuća bračne zajednice, a 2023. sedam, u Kaštelima su se brojke više nego udvostručile (s 28 prije dvije godine na lanjskih 55), u Solinu s 28 na 48, u Makarskoj s pet 2022. na 18 lani, u Trogiru s osam na 19, a u Vrgorcu rastava u 2022. godini nije bilo, a lanjske godine zabilježeno ih je pet.
Druga je Zadarska županija, u kojoj je broj razvedenih parova u 2023. godini skočio na 167 (sa 143 u 2022. godini). Ali zato preostale dvije županije u Dalmaciji "drže bračne uzde", a u svakoj je lani broj raskida brakova u odnosu na 2022. godinu pao za 16 – u Dubrovačko-neretvanskoj ih je lani bilo 81, a godinu prije 97, dok je Šibensko-kninska rekorder u hrvatskim razmjerima – samo 25 raskinutih bračnih saveza u 2023. godini (prethodne godine 41). To je najmanji broj razvoda lani u Hrvatskoj, manje čak nego u najmalobrojnijoj Ličko-senjskoj županiji (39).
Rekorderi Drniš, Opuzen, Vrlika
I nije samo županija rekorder. Grad Drniš u Šibensko-kninskoj županiji jedan je od rijetkih gradova u Hrvatskoj u kojemu lani nije zakonski razvrgnut niti jedan jedini brak! Sklopljeno ih je 36, što je čak više nego 2022. godine (30), a broj razvoda – nula. Doduše, ima još sličnih primjera među dalmatinskim gradićima: nula razvoda lani zabilježila je i Vrlika u Splitsko-dalmatinskoj županiji (uz devet vjenčanja), te Opuzen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (također devet vjenčanja).
Ali, još je niz manjih i većih općina po Dalmaciji u kojima se, negdje i godinama zaredom, brakovi ne prekidaju. Takvih je općina u 2023. godini u Zadarskoj županiji bilo devet od njih ukupno 28: Galovac, Jasenice, Kali, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Sali, Škabrnja, Tkon i Zemunik Donji.
U Šibensko-kninskoj županiji lani je čak devet od ukupno 15 općina upisalo nulu u rubrici "razvodi“: Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Promina, Ružić, Tribunj i Unešić.
Evo takvih i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ukupno ih je 11 od 39 općina: Cista Provo, Lovreč, Milna, Primorski Dolac, Pučišća, Runovići, Sućuraj, Šestanovac, Tučepi, Zadvarje i Zmijavci.
Blizu rekordu je i nekoliko općina iz naše najjužnije Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je nula razvoda 2023. godine upisalo 11 od 17 općina: Dubrovačko Primorje, Janjina, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Orebić, Slivno, Smokvica, Trpanj, Vela Luka i Zažablje.
Šibensko-kninska županija rekorder je u Hrvatskoj prema najmanjem broju razvoda u 2023. godini, njih tek 25. Nažalost, ima još nekih općina u Dalmaciji čiji su rekordi neslavni i žalosni: malena općina Civljane u Šibensko-kninskoj županiji, koja je prema popisu stanovništva 2021. godine brojila 171 stanovnika, jedina je od svih gradova i općina u Hrvatskoj u kojoj lani nije rođeno nijedno dijete, a još 2022. godine bilo ih je dvoje. Također, u Civljanima lani nitko nije ni vjenčan ni razveden.
Slično je i u općini Janjina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja prema posljednjem popisu stanovništva broji 522 žitelja, a lanjske godine nije zabilježila niti jedan razvod, ali ni ijedno vjenčanje! Živorođene djece bilo je petero.
