StoryEditor
HrvatskaISTRAŽILI SMO

U aferi VE ‘Krš - Pađene‘ milijardu kuna bačeno u vjetar: Vrdoljak investitoru darovao naš novac

3. lipnja 2020. - 11:09
Zagreb, 310320. Markov trg. Banski dvori. Sastanak koalicijskih partnera oko mjera za gospodarstvo. Na fotografiji: Ivan VrdoljakGoran Mehkek/Cropix

Glavni dio priče s vjetroelektranom Krš-Pađene događao se posljednjih dana prosinca 2013. godine, kada je energetskim sektorom uredovao Ivan Vrdoljak, kasnije često prozivani i nikada ni za što procesuirani ministar u Vladi Zorana Milanovića.
Vlada je u listopadu te godine donijela novi tarifni sustav za obračun otkupa struje iz obnovljivih izvora po kojemu je dotadašnja cijena umanjena oko 30 posto uz primjenu od 1. siječnja 2014.

Tvrtka CEMP Milenka Bašića, od donošenja odluke na sjednici Vlade pa do stupanja nove tarife na snagu, zorno je dokazala nevjerojatnu efikasnost hrvatske administracije. Kako je Bašić motivirao visoke državne službenike i dužnosnike (još) nije poznato, ali se zna da je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) na Badnji dan te 2013. godine, dakle 24. prosinca, dala Bašićevu CEMP-u status povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora.

Može se samo zamisliti kako je upravno tijelo zasjedalo toga dana, osim ako nisu za to dobili zapovijed. A jedini zapovjednici su im iz politike, točnije resorno ministarstvo. Tim dokumentom CEMP je obavio samo pola posla. Drugu polovicu realizirao je 31. prosinca te godine, dan prije stupanja na snagu za njega nepovoljnije tarife, kada je s ministrom Vrdoljakom potpisao ugovor o povlaštenoj proizvodnji po staroj tarifi.

Kakvi potezi

Zli jezici su pričali da su angažirani službenici ministarstva zajedno s Vrdoljakom sa zadovoljstvom ostali u uredima na Staru godinu i poslije isteka radnog vremena samo da bi Milenko Bašić dobio traženi dokument. Koji je njegovom CEMP-u na godišnjoj razini, kako je u više navrata Vrdoljaka prozivao njegov prethodnik na dužnosti šefa HNS-a Radimir Čačić, osiguravao 65 milijuna kuna više nego da se struja koja će se dobiti proizvodnjom iz VE Krš-Pađene obračunavala po tarifnom sustavu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine.

Kroz ugovoreni povlašteni rok od 14 godina, tim je potezom Vrdoljak iz džepova hrvatskih potrošača struje izuzeo gotovo milijardu kuna i smjestio je u Bašićev džep, odnosno na račun njegove tvrtke CEMP. VE Krš-Pađene samo su jedan od obnovljivih izvora električne energije zbog kojih je u javnosti prozivan ministar Vrdoljak.

Možda bi upravo sada kada je pukla afera s najnovijom korupcijskom hobotnicom Vrdoljak mogao i trebao objasniti hrvatskoj javnosti zašto je bolje i racionalnije kupovati struju 30-ak posto skuplje. Ako se zna da Hrvatska trenutačno ima gotovo 1 GW proizvodnih postrojenja električne energije iz obnovljivih izvora, od kojih na vjetroelektrane otpada 638 megavata, može se samo zamisliti kolikim iznosima hrvatska sirotinja voljom političkih moćnika puni džepove pojedinaca.

Možda bi se trebao očitovati i ministar financija i kazati javnosti namjerava li na tu i tako ostvarenu ekstradobit primijeniti posebne porezne škare. Prema javno objavljenim podacima, VE Krš-Pađene s instaliranom snagom od 142 megavata trebala bi biti najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj. Zanimljivo je da ni najuporniji nisu uspjeli doći do originalnog ugovora kojim je definirano o kolikoj se, zapravo, povlaštenoj snazi radi.

Jedan naš dobro upućeni izvor navodi da se ugovor skriva kako javnost ne bi saznala da je najprije ugovorena snaga od 20 megavata, potom još 80 megavata i na kraju dodatnih 42 megavata. Cijeli taj vjetropark već davno je trebao kroćenjem vjetra proizvoditi struju. VE Krš-Pađene još je izvan elektromreže, za što je dobivena uredna odluka o prolongiranju. U ovom slučaju investitoru i njegovoj tvrtki CEMP išlo se nenormalno obilato naruku, a da nikomu nije jasno zašto, kaže nam jedan elektroenergetičar s velikim iskustvom o administrativnim barijerama pri ishodovanju papira za vjetropark.

Pandorina kutija

Najnovija afera s VE Krš-Pađene, koja je zagolicala znatiželju javnosti ponajprije zbog objavljene policijske sumnje da je na čelu korupcijske hobotnice pritvorena atraktivna bivša državna tajnica i kninska gradonačelnica Josipa Rimac, samo je jedna u nizu u vezi s tim elektroenergetskim objektom. Pandorinu kutiju prva je otvorila bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy koja je prozvala svoga šefa premijera Zorana Milanovića da za VE Krš-Pađene lobira njegov danas pokojni brat.

image
Nikolina Vuković Stipaničev/HANZA MEDIA

Za nastavak se pobrinuo Mostov ministar Tomislav Panenić, koji je za lobiranje u korist Bašićeve tvrtke Lager, koja je osnivač CEMP-a, prozvao svoga prethodnika Ivana Vrdoljaka. Mostov ministar zaštite okoliša i energetike iz saborskih je klupa za pogodovanje investitoru Bašiću prozivao svoga nasljednika Tomislava Ćorića. VE Krš-Pađene spominjala se i kada je Plenkovićeva Vlada donosila odluku o povećanju visine naknade potrošačima struje u korist obnovljivih izvora.

Kakav će, poslije svega, biti rasplet? Odgovor će ponajviše ovisiti o ishodu izbora. Ako dosadašnja većina dobije novi mandat dogodit će se dobro poznata praksa kontrole štete. To podrazumijeva zaštitu osumnjičenih i uhapšenih iz najnovije afere, uključujući i "kninsku kraljicu".

Jer, iako nisu iz "prve lige", pojedinci iz ove grupe sigurno puno znaju, a ako bi progovorili, što bi se sigurno dogodilo ako se osjete žrtvovanima, onda bi za sobom u ambis mogli povući tko zna sve koga.

Imamo 25 proizvođača

Prema podacima koje je početkom svibnja objavio Hrvatski operater tržišta energije (HROTE) u Hrvatskoj je bilo 25 proizvođača struje iz vjetroelektrana s ukupnom instaliranom snagom od 637,8 megavata.

Iz poticaja je, zbog isteka ugovorenog roka od 14 godina, izišla VE Ravne 1 s Paga kao prva izgrađena vjetroelektrana u Hrvatskoj, čija je instalirana snaga 5,95 megavata.

Ako već nije, onda je u postupku izlaska iz sustava poticaja i VE Trtar-Krtolin kod Šibenika instalirane snage 11,2 megavata. Aktivne su i proizvode: Orlice (9,6 MW), Crno Brdo (10), Danilo (43,7) i Glunča (20,7) kod Šibenika, Vrataruša (42) kod Senja, Velika Popina (9,2) i Poštak (44,2) kod Gračaca, Bruška (36,8) i Zadar 4 (9,2) kod Benkovca, Pometeno Brdo (17,5) kod Dugopolja, Ponikve (36,8) kod Stona, Jelinak (30) kod Trogira, Kamensko-Voštane (40) kod Trilja, Zelengrad (42) kod Obrovca, Ogorje (42) kod Muća, Rudine (34,2) kod Dubrovnika, Katuni (34,2) kod Šestanovca i Lukovac (48) kod Ciste Provo.

U izgradnji su VE Krš-Pađeni (142), Mravinjac (87) kod Dubrovnika te HEP-ovi projekti Korlat (58) kod Benkovca i Zelovo (30) na prostoru općina Muć i Hrvace.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. siječanj 2022 17:53