StoryEditor
Hrvatskahrvatska kao da ne može bez promjena proračuna

U 12 godina imali smo čak 15 rebalansa

Piše PSD.
28. kolovoza 2010. - 18:35

U razdoblju 1999.-2009. Hrvatska nije imala ni jednu godinu bez rebalansa državnog proračuna – bilo je 14 rebalansa u 11 godina, navodi se u novom radu Dunje Beš i Katarine Ott, ravnateljice Instituta za javne financije, „inspiriranom“ stalnim rebalansima budžeta koje provode domaći premijeri i premijerke.

„Pritom su gotovo redovito povećavani rashodi – i u godinama kad su rasli prihodi, ali i u godinama kad su prihodi smanjivani. Iznimka je 2009. kad su smanjivani i prihodi i rashodi, ali rashodi ipak znatno manje nego prihodi.

Pri svakom rebalansu osim 2009., posebice u godinama parlamentarnih izbora, povećavani su i rashodi za zaposlene i socijalne naknade“, navodi se u radu pod nazivom

„Kratka povijest rebalansa hrvatskog državnog proračuna 1999.-2009.“, zbog čega autorice zaključuju da prečesti rebalansi ukazuju na „loše planiranje javnih financija koje se očito vode stihijski, od danas do sutra, te na potrebu stvaranja mehanizama za planiranje dugoročnije i vjerodostojnije fiskalne politike“.

Svi ga iščekuju

-„Nešto što bi trebalo biti izvanredno i zbog čega u dobro uređenim državama znaju padati ministri financija, pa čak i čitave vlade, u Hrvatskoj je tako normalno da se s time kalkulira već na samom početku godine, pa i sam ministar financija pri donošenju proračuna najavljuje da će se problemi rješavati rebalansom, a opozicija i mediji sredinom godine čak i prozivaju vladu zbog kašnjenja s rebalansom“, ističu autorice ovoga rada i napominju kako je notorna istina da hrvatske vlade redovito pripremaju i predlažu proračune za koje se od samog početka znaju da nisu ostvarivi, te da stručnjaci redovito i pravovremeno na to upozoravaju.

Budući da u Ministarstvu financija postoje stručnjaci koji sve to znaju jednako dobro kao i navedene autorice i koji su kadri uobličiti realan i ostvariv proračun, očito je riječ o političkim odlukama - zaključuju Katarina Ott i Dunja Beš.

Pri tome je njihova analiza pokazala da su parlamentarni izbori imali zamjetnog utjecaja na strukturu rebalansa. Zanimljivo, proračunski rashodi u rebalansu nisu povećavani samo 2009., koja nije bila izborna godina, da bi ovaj posljednji, u predizbornoj godini, rebalans povećao unatoč padu prihoda od čak 4,5 milijarda kuna.

 frenki laušić

Irci ne znaju za promjene

Vrlo je teško uspoređivati učestalost i veličinu rebalansa među različitim državama, navode autorice ovoga rada, jer odlučivanje o proračunu, pa i mogućnost pojave rebalansa ovisi o brojnim čimbenicima. Primjerice, ne mogu se uspoređivati okolnosti u državama s parlamentarnim, predsjedničkim ili vestminsterskim sustavom, a značajno se razlikuju i prakse u Americi i Europi, nordijskim i nenordijskim zapadnoeuropskim te srednjoeuropskim državama.

Ipak, već površnim „googlanjem“ može se utvrditi da je za razliku od Hrvatske, primjerice, Irska u razdoblju 1996.-2010. imala samo jedan rebalans proračuna, i to 2009.

Ako se na engleskom jeziku u Google ukuca rebalans proračuna za 2010., pojavit će se podaci o rebalansima, i to za prilično „sumnjive” zemlje: Nepal,Kenija, Zimbabve, Uganda, Nigerija, Sudan, Haiti,te Rumunjska, Srbija, Bugarska, Makedonija i, naravno,Hrvatska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. srpanj 2022 17:57