StoryEditor
Hrvatskapodno dinare

Tvrtka supruga bivše HDZ-ove ministrice želi izgraditi hidroelektranu vrijednu 4,5 milijarde kuna zbog koje bi morao potopiti privatna zemljišta, a upućeni tvrde da mu tvrtka ima jedva nešto više od 6000 kuna prihoda

Piše Zoran Šagolj
23. lipnja 2022. - 17:06

Osporavani projekt plinske termoelektrane na Perući, koji je prije pet godina izazvao pravu pobunu stanovništva u Cetinskoj krajini, zamijenio je u međuvremenu onaj reverzibilne hidroelektrane Vrdovo.

Stvari su došle dotle da je početkom svibnja Splitsko-dalmatinska županija pozvala sve zainteresirane strane na javni uvid u postupku izdavanja lokacijske dozvole za izgradnju složene građevine koja, osim reverzibilne hidroelektrane (RHE), uključuje i veliku trafostanicu u Hrvacama te dalekovod do Konjskog. Sve ponovno nije moglo bez kontroverzija, počevši od nositelja projekta, njegove upitne sposobnosti da ga izgura do kraja, ekološke strane cijele priče, kao i zemljišta koja bi trebalo najprije izvlastiti, a onda i potopiti.

Ono što je, barem za sada, sigurno jest da bi prema idejnom projektu iz 2016. godine u RHE Vrdovo trebala biti ugrađena dva generatora/motora snage 270 MW (svaki u generatorskom režimu), a pri pumpanju vode na gornju razinu svaki bi radio snagom od 245 MW. Kapacitet gornje akumulacije na lokaciji Vrdovo bio bi 21,6 milijuna kubičnih metara, odnosno pretvoreno u električnu energiju to iznosi 34 GWh (34 000 MWh), što znači da elektrana s ovom količinom vode može punom snagom neprestano raditi 62 sata.

Strojarnica elektrane smještena je pod zemljom, a do nje bi vodio pristupni tunel u dužini od 1034 metra. Reverzibilna bi hidroelektrana sa svim pratećim hidromehaničkim građevinama trebala biti izgrađena u roku od pet, šest godina. Trebala bi, no pitanje je kad će početi gradnja i hoće li uopće biti dovršena.

Nominalni nositelj

Kao nominalni nositelj projekta pojavljuje se tvrtka "Vrdovo reverzibilne elektrane" d.o.o., inače registrirana na istoj adresi kao i Općina Hrvace, što u mnogima već budi sumnje, kao i činjenica što se u pozadini ponovno pojavljuje ime Zorana Burića, vlasnika tvrtke "MCC ekskluzivne nekretnine" i supruga bivše HDZ-ove ministrice, danas glavne tajnice Vijeća Europe, Marije Pejčinović Burić.

Osim toga, spomenuti nositelj nije sam podnio zahtjev za izdavanje lokoacijske dozvole, nego je to u njegovo ime kao punomoćnik učinila tvrtka "Energocontrol" iz Zagreba. Tko je investitor i postoji li on uopće, pitanje je za milijun dolara u ovom trenutku. Htjeli smo pitati samog Burića, ali do njega nismo uspjeli doći.

– Nositelj projekta to krije kao zmija noge, pa ja, ali i većina dobronamjernih ljudi koji su bili uključeni u javnu raspravu i šire, mislim da tog "investitora" niti nema – kaže inženjer Mirko Miloš, koji je zajedno s brojnim drugim aktivistima osporavao termoelektranu na Perući.

– Prema financijskom izvještaju, u 2021. godini imaju ukupan prihod 6058 kuna, a ukupan rashod 1716 kuna, iz čega je vidljivo da to društvo nema minimalne prihode niti ima zaposlene radnike. Ne treba biti stručnjak za financije da se zaključi kako "Vrdovo reverzibilne elektrane" d.o.o. nije sposoban izgurati projekt RHE Vrdovo, a upitno je, zbog lošeg koncepta i upitnih tehničkih rješenja, ima li uopće zainteresiranog financijski potentnog investitora koji bi bio spreman ići u realizaciju projekta vrijednog 4,5 milijardi kuna – glasno razmišlja Miloš.

Opet nije usamljen u ovoj temi. Osokoljen nedavnom pobjedom koju je u slučaju splitske Trajektne luke protiv Republike Hrvatske izvojevao na Europskom sudu za ljudska prava, na istoj je strani s poznatim splitskim bankarom Brankom Buljanom.

Njegova se starina nalazi upravo na Vrdovu, tamo je izgradio i veliki objekt za smještaj gostiju, ali to bi se sve trebalo naći pod – vodom. Zato je Buljan napisao punih pet stranica svojih primjedbi nakon što je u Županiji završen javni uvid u projekt. Najspornije mu je od svega to što nositelj, niti bilo koja tvrtka koja ga prati, nema vlasnička prava niti nad jednim četvornim metrom područja na kojem bi se gradila RHE.

– Investitor u tom pogledu nikada nije kontaktirao nikoga tko bi na ovim nekretninama gdje se predviđa izvođenje projekta imao vlasnička prava, pa tako ni mene, koji sam održavao svoju obiteljsku baštinu i izgradio kuću u koju sam uložio znatna novčana sredstva za potrebe turizma, a pokretanjem ovog projekta već do sada pretrpio sam samo štetu – kaže Buljan, koji upozorava i na posvemašnji nered u zemljišnim knjigama, a što su, po njegovim riječima, dobro uočili neki špekulanti i počeli se uknjiživati na tuđa zemljišta, valjda očekujući da ih jednog dana masno isplate investitori. S druge strane, pravna država nema odgovora na takvo što.

Prepuštanje zemljišta

Valjda da bi se fasciniralo lokalno stanovništvo i omekšalo na prepuštanje zemljišta, odavno je puštena i priča da se RHE Vrdovo nalazi na listi strateških projekata Vlade RH. Ni po Buljanu, ni po Milošu, to ne stoji.

– Uvidom u listu "Proglašeni strateški investicijski projekti Republike Hrvatske" na web-stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja može se utvrditi da se tamo ne nalazi, odnosno na tu listu nije uvršten projekt RHE Vrdovo, pa se na temelju toga može konstatirati da investitor nema status strateškog investicijskog projekta RH.

Isto tako, može se utvrditi da je taj "privatni investicijski projekt" pod nazivom "Prva faza projekta VIS VIVA: Reverzibilna hidroelektrana i evakuacioni dalekovod s rasklopištem", podnositelj prijave je "MCC ekskluzivne nekretnine d.o.o. i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane d.o.o.", koji je odlukom Povjerenstva za procjenu i utvrđivanja prijedloga strateških projekata, pod predsjedanjem Martine Dalić, na sjednici održanoj 26. rujna 2017. godine uvršten na tzv. listu čekanja, odnosno Listu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske, s koje ga Vlada RH može proglasiti strateškim investicijskim projektom, ali još nije brisan ili neće biti brisan, što je vjerojatnija opcija.

S obzirom na to da je od datuma uvrštenja RHE Vrdovo na tzv. listu čekanja prošlo dosta vremena, konkretno četiri godine i osam mjeseci, taj je projekt već trebalo brisati s te liste – objasnit će Miloš.

Kad smo ovih dana Ministarstvu gospodarstva postavili pitanje o statusu investitora, dobili smo sličan odgovor, odnosno da je Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata 2017., na temelju Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, uvrstilo projekt pod nazivom "1. faza projekta Vis viva: reverzibilna hidroelektrana i evakuacioni dalekovod s rasklopištem" na Listu strateških projekata. Podnositelji prijave (investitor) za taj investicijski projekt su "MCC ekskluzivne nekretnine d.o.o. i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane d.o.o.". Uputili su nas na istu listu na koju se referira Miloš.

Po Buljanovu mišljenju, ne treba smetnuti s uma da su već istekli i posebni uvjeti, zbog kojih više nije moguće izdati lokacijsku dozvolu.

– U međuvremenu je 5. veljače 2021. godine Hrvatski sabor donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara, a RHE Vrdovo praktički je cijelim dijelom lociran u tom parku prirode, te su 15. studenog 2021. godine na snagu stupile Izmjene i dopune Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. Zbog toga svi prethodno doneseni dokumenti, uključujući i Studiju o utjecaju na okoliš, moraju biti revidirani, odnosno usklađeni s promijenjenim okolnostima i novonastalim stanjem – prisnažuje Miloš.

Kao argument svih argumenata zbog kojega bi trebalo odustati od RHE, obojica spominju da je voda iz Peruće jedina prve, "djevičanske" kvalitete u cijeloj županiji i kao takva najveći je resurs za sigurnu opskrbu pola milijuna ljudi koji žive nizvodno.

Strateški razlozi

U cijeloj priči interesantno je držanje HEP-a, koji sličan projekt RHE Blace planira u blizini, točnije nizvodno od Peruće, u Sinjskom polju. Vezano uz projekt Vrdovo reagirali su pritužbama na izmjene Prostornog plana županije, gdje su se pobunili zbog strateških razloga da se akumulacija uopće prepušta na eksploataciju privatnom kapitalu, kao i zbog vodoopskrbe, ali nije im udovoljeno. Međutim, s više strana nam je potvrđeno kako su neki od njegovih čelnih ljudi, što sadašnjih, što bivših, aktivno lobirali za RHE Vrdovo, pa su čak i sjedili na nekim sastancima.

– Postavlja se logično pitanje koja je hrvatska strategija i kakvo je energetsko planiranje koje se veže uz ovaj segment elektroenergetike. RHE Vrdovo za sada je privatni projekt, sličan HEP planira nizvodno od Peruće. To je isto dobar projekt, ali ne tako dobar kao Vrdovo, i to zbog bitnog limita kapaciteta donjeg bazena, naročito kad je vodostaj Cetine visok, jer bi u tom slučaju ispuštanje veće količine vode iz gornjeg bazena izazivalo poplave u Sinjskom polju.

Pored toga, u odnosu na Vrdovo, RHE Blaca ima manju zapremninu gornjeg bazena, a time i suženiji manipulativni prostor – objašnjava naš sugovornik, inače dugogodišnji djelatnik HEP-a.

– Reverzibilne hidroelektrane su skupe investicije i ne može ih se nekoliko izgraditi u kratkom roku. Međutim, stoji činjenica da HEP u svemu debelo kasni, a dobar dio odgovornosti za to snosi i država kao njegov vlasnik, koja je morala imati aktivniju ulogu u kreiranju razvojne energetske politike. To je posebno vidljivo u segmentu izgradnje obnovljivih izvora, gdje je HEP totalno zakazao i dopustio da najvažnije lokacije i kapacitete mreže zauzmu privatnici, naši i strani, od nemila do nedraga, koji sada raspolažu respektabilnim proizvodnim portfeljem.

Možemo samo zamisliti kako bi lijepo bilo da HEP u svojem portfelju ima, recimo, 1000 MW u obnovljivim izvorima i, pored RHE Velebit, još barem dvije RHE po 500 MW, pa da svojim viškovima električne energije u obnovljivim izvorima pumpa vodu u svojim reverzibilnim hidroelektranama.

To bi bio rezultat promišljene politike, koja bi se onda mogla nazvati politikom koja vodi računa o nacionalnim interesima – reći će ovaj stručnjak, koji ne isključuje ni mogućnost da investitor, pokaže li se da nije u stanju projekt izgurati do kraja, sve to na kraju proda HEP-u.

Pa tko zaradio, tko izgubio!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. srpanj 2022 19:36