StoryEditor
Hrvatskagdje su inspekcije?

Trgovački lanci obmanjuju potrošače: na jeftino uvozno mlijeko lijepe hrvatske nacionalne oznake, šahovnice, kockice... ‘To je nedopustivo‘, kažu domaći mljekari

2. ožujka 2021. - 16:35
Ranko Šuvar/Ilustracija/Cropix

Trgovački lanci obmanjuju potrošače s uvoznim mlijekom na koje se lijepe hrvatske nacionalne oznake - upozoravaju iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i pozivaju državne institucije i inspekcije da pojačaju kontrolu mlijeka na tržištu. Riječ je o jeftinom uvoznom mlijeku na čije se pakiranje stavljaju različite varijacije hrvatskog znakovlja – šahovnice i kockice.

HPK smatra kako je ovo jedan od marketinških trikova, koji nisu dopušteni i koji dodatno zbunjuju potrošače jer na nacionalnoj razini postoji jedino oznaka "Mlijeko s hrvatskih farmi" – a ta je oznaka jedina valjana i potvrda da mlijeko ima svoju sljedivost i dolazi s farmi domaćih proizvođača.

- Nedopustivo je zakidati domaću proizvodnju, jer je prvo potrebno otkupiti naše proizvode. Nikakvo znakovlje ne može biti na pakiranju mlijeka koje nije direktno iz Hrvatske, a mogu biti samo znakovi EU-a i država iz kojih mlijeko dolazi. Zato apeliramo na inspekcije i institucije da pojačaju kontrole i potrošačima objasne prema kojim se to zakonskim osnovama vrši ova tržišna obmana potrošača - istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Dodatno zbunjivanje

Hrvatska poljoprivredna komora apelira na trgovačke lance da se ne koriste ovim obmanjujućim potezima jer stavljanjem različitih oznaka i državnoga grba na jeftina uvozna mlijeka dodatno zbunjuju potrošače. Tražimo i hitan sastanak domaćih proizvođača mlijeka s resornim ministarstvom, odnosno da se na Savjetu za mlijeko pozovu industrije mlijeka te zajednički ukaže na ovaj problem, koji jednim dijelom spada u sferu nepoštene trgovačke prakse, koje su zabranjene na razini EU-a - poruka je iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar, i sam veliki proizvođač mlijeka, ističe kako u hrvatskom mljekarstvu ima pozitivnih pomaka zahvaljujući razumijevanju državnih institucija i investiranju u ovaj sektor. Najveći problem su i dalje cijene ulaznih sirovina, zbog čega je na Savjetu za mlijeko potrebno napravit i konkretne zaključke kako bi se dosadašnji pozitivni trendovi mogli nastavili.

- Sirovine su drastično poskupjele (posebice sojina sačma i kukuruz), a rasle su i cijene repromaterijala za sjetvu, i tu je potrebno reagirati. S druge strane, problem je mlijeko na tržištu koje dolazi iz drugih država. Svaka zemlja EU-a prošle godine koristila je mjeru za skladištenje mlijeka i mliječnih proizvoda, 300.000 tona je bila minimalna količina koja se skladištila i ti viškovi sad dolaze na naše tržište po dampinškim cijenama - kazao je Rešetar.

U HPK objašnjavaju kako zemlje koje imaju viškove mlijeka te viškove stavljaju na skladište osam mjeseci i nakon toga ga puštaju na tržište, po izuzetno niskim cijenama. Takvo mlijeko dolazi na naše tržište, po cijenama na koje ne možemo utjecati, ali problem je što na police dolazi s oznakom hrvatske šahovnice - što je nedopustivo. Ključnu ulogu u ovom zbunjivanju potrošača imaju trgovački lanci, što je i razlog da HPK apelira na institucije da pooštre kontrole.

Akcijski plan

Što se tiče mjera poljoprivredne politike za sektor proizvodnje mlijeka, potrebno ih je bolje osmisliti i napraviti akcijski plan, kako ih provoditi da budu učinkovite. Hrvatskom mljekarstvu potrebna su ulaganja kako bi pojedine farme mogle izdržati financijski pritisak i provoditi te investicije iz dohotka koji ostvaraju na tržištu.

image
Prizor iz Dalmatinske zagore
Ante Čizmić/Cropix

- Na cijenu mlijeka ne može se utjecati jer se ona formira na tržištu, ali je potrebno prvo urediti tržište – mora se ustrajati na zahtjevima kod nepoštenih trgovačkih praksi. Bilo bi dobro da postoji nekakvo tijelo ili odbor koji bi pratio troškove proizvodnje jer se podaci s burza stalno mijenjaju i nepregledni su za proizvođače. Potrebno je na razini Ministarstva napraviti objavu o cijenama žitarica, hrane za krave i slično kako bi se znali svi ulazni troškovi u proizvodnji i usporedili s troškovima iz drugih zemalja. Ovo bi trebalo napraviti do kraja godine - pojasnio je Mladen Jakopović.

Odbor za mljekarstvo HPK traži i da se program potpore za junice produži na sljedeće tri godine. Mljekari inzistiraju i na provođenje mjera programa ruralnog razvoja koje se odnose na proizvodnju električne energije i financiranje postrojenja na farmama koje proizvode mlijeko. To bi bio dodatni izvor prihoda mljekara – da i kroz proizvodnju električne energije, preko bioplinskih i solarnih postrojenja, ojačaju svoj dohodak.

Tijekom 2020. godine hrvatski proizvođači mlijeka isporučili su 434.220.206 kilograma mlijeka, što je na razini 2019. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. travanj 2021 23:33