StoryEditor
HrvatskaZLATO ZA MAJSTORA

Treba li vam dobar meštar, teško ćete ga naći: zašto nitko ne želi u zanatlije, iako mogu dobro zaraditi?

Piše Jozo Vrdoljak
4. listopada 2020. - 09:43
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix/Ilustracija

Posljednjih je godina Hrvatsku s jedne strane zahvatio masovni val iseljavanja radno sposobnog stanovništva, a s druge porast većih i manjih investicija, pa je očit nedostatak kvalitetnih majstora. Tako investitori i kućanstva ostaju uskraćeni za usluge sitnih popravaka i sanacije kvarova. Kad im se posreći pronaći majstora, onda se kasni s radovima, a nije rijetkost da ono što je napravljeno na kraju nije dobro izvedeno, a masno je naplaćeno.

Za kvalitetne majstore postoje liste čekanja. Sve su to razlozi zbog kojih se sve češće čuje da meštri bolje zarađuju od kirurga. Nisu više rijetki ni slučajevi da obrtnici odbijaju poslove jer ne mogu pronaći adekvatnog radnika, a bez njih ne mogu ispuniti ni ugovorene obveze.

Investitorima je sve jasno

Jedan od takvih koji su traženi i za čije se usluge bore investitori prepoznat je po kvaliteti izvođenja keramičarskih radova.
Boško Kranjac, vlasnik tvrtke "Hangar" iz Vodica, kaže da ne zna koliko zarađuju kirurzi, ali za meštre može reći da mjesečno uprihode od tisuću do, vrlo rijetko, tisuću i pol eura.

– Nisam siguran da kirurg ne zarađuje više. Što se tiče kašnjenja i loše izvedenih radova, to se možda događa u slučajevima kad naručitelj radova želi uštedjeti tako da angažira priučene i samozvane meštre. Onaj tko želi da mu intervenciju ili posao naprave radnici uredno registrirane tvrtke ili obrta unaprijed će dobiti izračun koliko što košta i platit će ono što treba tek nakon što se posao kvalitetno obavi. Posao se dogovara tako da se utvrđuju rokovi, kvaliteta izvođenja i cijena rada. Danas nema neozbiljnih investitora koji će dopustiti rizik loše obavljenog posla. U tim krugovima dobro se zna tko dobro obavlja posao, a tko loše. Za obavljanje ovih poslova vrlo je važna i preporuka – objašnjava Boško Kranjac.

Predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš napominje da, unatoč traženjima poslodavaca i gospodarstvenika, ni u ovoj školskoj godini nije došlo do većih promjena u upisnim kvotama, pa je i ove godine svaki četvrti upisani učenik – gimnazijalac.

image
Damjan Tadić/Cropix



– U Splitsko-dalmatinskoj županiji među strukovnim školama još uvijek nemamo ni jednu na ljestvici 20 najpoželjnijih strukovnih škola u Hrvatskoj, dok istovremeno na popisu gimnazija imamo čak tri predstavnice. Hrvatska gospodarska komora zalaže se za jače povezivanje tržišta rada i obrazovanja, odnosno obrazovnih politika i potreba našega gospodarstva, uz uvođenje dualnog obrazovanja, kako bi se osigurao kvalitetan kadar i sve potrebne struke na tržištu. Jedna od tih aktivnosti je i akcija "Posjeti tvrtku – upiši struku", koju je HGK ŽK Split prošle godine pokrenuo i uspješno proveo s partnerima. Organizirali smo posjete učenika završnih razreda osnovne škole tvrtkama iz djelatnosti koje se susreću s problemom nedostatka radne snage – ističe Tomaš.

Iz Hrvatske obrtničke komore ističu da je odlazak kvalitetnih majstora u inozemstvo višestruk gubitak, jer su uloženi resursi u njihovo obrazovanje te ostajemo bez kvalitetnog kadra, tako da je nužan rad na zadržavanju dobrih majstora. Niz godina upozoravaju i na sivu zonu.

– Oni koji djeluju u sivoj zoni nemaju nikakvih obaveza prema državi, ali niti odgovornosti prema svojim potrošačima i predstavljaju sustavnu ugrozu onima koji se trude legalno opstati. S ciljem suzbijanja sive ekonomije i sankcioniranja obavljanja neregistriranih djelatnosti, nužno je dosljedno provođenje zakonskih propisa, suzbijanje neregistriranih djelatnosti te promocija legalnog poslovanja kroz zajedničku kampanju. Pri HOK-u djeluju dva nezavisna tijela koja u slučaju prigovora na loše izvedene radove ili pružene usluge posreduju između građana i obrtnika koji je uslugu pružao, s ciljem da se razriješi sporna situacija – napominju iz HOK-a.

Ne prate se potrebe tržišta

U HOK-u drže da je jedan od razloga za nedostatak adekvatnih majstora to što sustav strukovnog obrazovanja ne prati potrebe suvremenog tržišta rada. Nedostaje radnika u preradi metala, obradi drveta, auto-strukama i u različitim servisnim, instalaterskim te drugim uslužnim djelatnostima, a za one u ugostiteljstvu, turizmu, građevinarstvu i prometu odavno znamo. Dragutin Ranogajac, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, napominje da je nedostatak radne snage postao sustavni problem, jer se nije na vrijeme uvidjela njegova važnost. Rješenje prije svega vidi u kvalitetnom strukovnom obrazovanju.

– Nema obrtništva bez mladih generacija, koje treba poticati da upisuju programe strukovnog obrazovanja, a naročito obrtnička zanimanja, koja su deficitarna. Hrvatska obrtnička komora uputila je određene prijedloge novoj Vladi RH. Predložili smo cjelovit pristup problemu nedostatka radne snage prvenstveno kroz brigu za strukovno obrazovanje, a zatim i određenim promjenama u radnom, mirovinskom i zdravstvenom zakonodavstvu. Usluge i proizvodi obrtnika dio su svakodnevnog života svakog građanina, a nebrigom za obrtnike dovodimo u pitanje kvalitetu života ljudi u Hrvatskoj. Dobre majstore tržište itekako traži, a na nama je da ih zadržimo stvaranjem povoljnog okruženja – istaknuo je Ranogajac.

Iz HOK-a niz godina upozoravaju na to da znanja, vještine i kompetencije koje producira obrazovni sustav ne udovoljavaju znanjima, vještinama i kompetencijama koje traži suvremeno tržište rada.

image
Duje Klarić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. svibanj 2021 13:23