StoryEditor
Hrvatskadržavni tajnik

Tonči Glavina: Izborili smo se za pomoć turizmu na razini čitave EU, a od sredine svibnja bilježimo bitno povećanje broja turista

Piše Hrvoje Prnjak
1. lipnja 2020. - 19:16
Ranko Šuvar/Hanza media

Tonči Glavina, Klišanin na mjestu državnog tajnika u Ministarstvu turizma, na dnevnoj razini i "uživo", licem u lice, i putem društvenih mreža komunicira sa zainteresiranima za problematiku turističkog sektora.

Otvoren je i za pitanja iznajmljivača te svih uključenih u ovu važnu granu hrvatske ekonomije, koju će pandemijsko privremeno zatvaranje granica itekako uzdrmati ove godine, pa smo ga zato, za sve čitatelje "Slobodne" koju zanima budućnost turizma, kontaktirali i mi...

Prije samo nešto više od tri mjeseca, još ste u Ministarstvu turizma kalkulirali s maksimalnim brojkama za ovu turističku godinu, vjerojatno ste računali i s novim rekordima. Mjesec kasnije, sezona je izgledala potpuno izgubljena. Gdje smo danas, kakvu sezonu možemo očekivati? Koji segmenti ponude su u prednosti da predstojeće sezone ostvare kakve-takve solidne brojke?

- Svjesni smo kako će ovogodišnji turistički rezultati biti daleko od onih ostvarenih prošle godine koja je za hrvatski turizam bila rekordna, ali postižemo dogovore za dolazak turista s naših najvažnijih tržišta te vjerujemo kako ćemo, uz mjere za održavanje pozitivne epidemiološke situacije, ostvariti oko 30 posto prošlogodišnjeg prometa.

Zbog epidemije koronavirusa, cijeli se svijet susreo s "novim normalnim" načinom života koji, između ostalog, podrazumijeva održavanje socijalne distance što će potaknuti konzumiranje turističkih ponuda koje podrazumijevaju neku vrstu izoliranosti kao što su na primjer kuće za odmor ili boravak na plovilima. Kako će se mijenjati epidemiološki uvjeti, nadamo se na bolje, vjerujem kako će i ostali oblici turističke ponude uspjeti ostvariti zadovoljavajuće rezultate.

Hrvatska je, jedanaestog ovog mjeseca, među prvima otvorila granice. Imate li neke podatke o prvim dolascima? Drugi val otvaranja predviđa se za 1. lipnja, koje zemlje su sljedeće u "redu" za dogovorno otvaranje?

- Od početka godine, ostvarili smo ukupno oko 400 tisuća dolazaka stranih turista koji su ostvarili 1,4 milijuna noćenja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, to je očekivano veliko smanjenje od oko 80 posto. Međutim, od mjeseca svibnja, kada smo počeli s popuštanjem mjera, počinjemo bilježiti povećanje broja turista koji dnevno ostvaruju oko 20 tisuća noćenja. Najviše je gostiju očekivano iz zemalja iz okruženja poput Slovenije, Njemačke i Austrije.

Hrvatska je sada popustila mjere i otvorila svoje granice stranim gostima iz ukupno 10 zemalja koje imaju sličnu epidemiološku situaciju. Odlučili smo se za ovaj postupni model otvaranja kako bismo bili u mogućnosti kontrolirati situaciju s dolaskom turista. Prvenstveno želimo spriječiti da nastane nekakvo novo žarište što bi nas odmah vratilo nekoliko koraka unatrag, a što nikako ne želimo.

Želimo maksimalno zaštititi i osigurati zdravstvenu zaštitu za naše goste, turističke djelatnike i sve ostale građane. Uz navedeno, želimo gostima omogućiti neometan dolazak u Hrvatsku, stoga smo na tragu digitalizacije i inovativnih rješenja kojima stalno težimo, napravili online platformu koja će omogućiti brži prelazak granice i smanjiti čekanje na minimum.

Rasteretili iznajmljivače

Turističkim tvrtkama je cijelo poslovanje stalo doslovno preko noći. Kako ste osigurali opstojanje tih tvrtki, jer ostaje neizvjesno koliko će se uopće uspjeti oporaviti već u ovoj godini?

- U svrhu rasterećenja gospodarstva zbog posebnih okolnosti, Ministarstvo turizma smanjilo je iznose turističke članarine, čime smo smanjili opterećenje za 26 milijuna kuna. Osim toga, svi privatni iznajmljivači i OPG-ovi koji pružaju uslugu smještaja oslobođeni su plaćanja turističke pristojbe za prvih šest mjeseci, čime su rasterećeni za više od 154 milijuna kuna, a promjenjivi dio koncesijske naknade za turističko zemljište u kampovima, oko hotela i u turističkim naseljima smanjen je na simboličnu jednu kunu, čime smo rasteretili gospodarstvo za dodatnih 15 milijuna kuna.

Za održavanje likvidnosti bilo je važno osigurati mogućnost kreditiranja te smo stoga uložili 26 milijuna kuna u subvenciju kamate kredita HBOR-a čime smo osigurali 600 milijuna kuna kreditnog potencijala koji su na raspolaganju poduzetnicima s teškoćama u poslovanju nastalim uslijed epidemije koronavirusa.

Jasno je da uspješnost sezone kod nas ovisi i o ponovnom uspostavljanju međunarodnih letova? Kad očekujete normalizaciju na tom području prometovanja?

- Neke destinacije izrazito ovise o zračnom prometu, međutim, važno je naglasiti kako je blizina naših najvažnijih emitivnih tržišta pogodnost za dolazak auto-gostiju što nam je svakako u ovom trenutku prednost nad konkurentima na Mediteranu. Zračni se promet polako počinje normalizirati, iako je svima jasno kako će se takva putovanja dosta razlikovati od onih na koje smo naviknuli.

U splitskoj zračnoj luci očekuju djelomičnu normalizaciju prometa nakon sredine lipnja, od kada je realno očekivati prometovanje oko 180 linija, a za održavanje mogućnosti dolaska turista zračnim putem jako je važna suradnja s našim nacionalnim avioprijevoznikom Croatia Airlinesom koji nas gotovo cijelo vrijeme povezuje s Europom linijom Zagreb –​ Frankfurt te iz Zagreba dalje prema domaćim destinacijama poput Splita i Dubrovnika.

Što nas ovo "novo normalno" u turizmu s pandemijskim protumjerama može poučiti? Da nam možda treba više investicija u hotelski smještaj, jer to nudi mogućnost organiziranog smještaja gostiju? Uostalom, izraziti deficit hotelskih ležajeva u ukupnoj strukturi kapaciteta je tema "starija" od korona-pandemije?

- U važećoj Strategiji razvoja turizma prepoznat je disbalans među vrstama smještajnih kapaciteta te za vrijeme cijelog mandata radimo na unaprjeđenju kvalitete turističke ponude u čemu se svakako vide pomaci. Investicije u turizmu u mandatu naše Vlade iznosile su ukupno 3,5 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 50 posto u odnosu na početak mandata.

Kroz reformu turističkog sustava u fokus smo stavili rekategorizaciju i podizanje standarda kvalitete što je rezultiralo time što je Ministarstvo turizma u posljednje četiri godine kategoriziralo gotovo 100 hotela visoke kategorije te 5000 kreveta više negoli na početku mandata. Situacija koja se dogodila vezano na koronavirus potvrđuje naš stav kako se odgovorni i održivi turizam treba sustavno razvijati na svim razinama jer samo tako možemo prebroditi krize i brzo vratiti turističke tokove.

Manje turističkih zajednica

U mandatu ove Vlade izmijenjeni su i svi turistički zakoni. Što biste istaknuli kao najvažnije promjene i što će nam ostati za budućnost?

- Paket turističkih zakona koji su na snazi od ove godine omogućit će gotovo potpunu transformaciju turističkog sustava. Poslovanje i djelovanje turističkih zajednica bit će uređeno u skladu s modernim trendovima funkcioniranja turističkih organizacija. Sustav smo modernizirali u skladu s okolnostima jer je destinacijski menadžment postao glavno načelo upravljanja turizmom u suvremenom svijetu. Mi danas sustav prilagođavamo i usmjeravamo za podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma u idućih deset godina.

image
Ivo Ravlić/Hanza media

Posebno je važno uvođenje Fonda za udružene turističke zajednice stvorenog za poticanje udruživanja i racionalizaciju kroz osnivanje turističkih zajednica za područje više jedinica samouprave. Ponosni smo što je sustav Turističkih zajednica to već prepoznao i reagirao udruživanjem, a u budućnosti vjerujem kako možemo smanjiti broj turističkih zajednica za oko 20-30 posto, odnosno 60 do 90 turističkih zajednica.

Osim zakonskih promjena moram naglasiti još jedan važan potez ove Vlade, a to je smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu na 13 posto, prvi put i na dostavu hrane. Vjerujem kako ćemo u idućem mandatu stvoriti uvjete za daljnje snižavanje PDV-a u turizmu i daljnje rasterećenje turističkog sektora koji smo za sada kroz razne olakšice rasteretili za nešto manje od milijardu kuna.

EU ima raznih fondova i financijskih mehanizama – ali nema Fond za oporavak turizma. Što bi to značilo za sve koji se bave turizmom u Hrvatskoj, i tko bi uopće mogao računati na to?

- Turizam predstavlja 10 posto BDP-a Europske unije, zapošljava ukupno gotovo 12 posto zaposlenika u Europskoj uniji i generira više od 400 milijardi eura prihoda. Zbog svega toga, važno je poticanje stvaranja zajedničkih europskih rješenja za izlazak iz krize turističkog sektora, ali i stvaranje programa i planova za suzbijanje sličnih ugroza u budućnosti.

Mi smo u Ministarstvu turizma uz podršku predsjednika Vlade još davno prije pojave koronavirusa, prije više od dvije godine, pokrenuli inicijativu za stvaranje Fonda za turizam na razini EU-a i veća izdvajanja u višegodišnjem financijskom okviru što bi se koristilo upravo za ovakve krizne situacije poput korona-krize ili primjerice prirodnih nepogoda, terorizma i sličnog. Možemo reći da smo tada bili dosta neshvaćeni, međutim, dolaskom krize te uz zalaganje u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a postigli smo visoki konsenzus zemalja EU-a.

Smatram to velikom pobjedom Hrvatske koja je pokazala kako kvalitetno upravlja turističkom politikom na nacionalnoj, ali i europskoj razini. Nedavno predstavljeni Plan gospodarskog oporavka Europske komisije kojim je za Hrvatsku osigurano čak 10 milijardi eura pokazuje značaj članstva u Europskoj uniji i značaj koliko nam europska sredstva pomažu u bržem gospodarskom oporavku.

Samo za Split osigurali 74 milijuna kuna

Ministarstvo turizma je za Centre kompetentnosti osiguralo sredstva iz EU fondova? Možete li nam pojasniti o kakvom se tu konceptu zapravo radi?

- Financiranje regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva u ukupnom iznosu od 500 milijuna kuna za infrastrukturu, kurikulum i ostale aktivnosti predstavlja zasigurno jedno od najznačajnijih ulaganja u budućnost hrvatskog turizma. Radi se o dugoročnom rješenju kojim će se u razdoblju od sljedećih nekoliko godina sustavno pristupiti problemu nedostatka radne snage. Vjerujem kako ovim projektom kreće novo doba za ljudske potencijale u turizmu na korist zaposlenika koji će dobiti vrhunsko znanje sukladno suvremenim trendovima na tržištu, ali i poslodavaca koji će dobiti kvalitetnu radnu snagu s praktičnim iskustvom.

U sektoru turizma i ugostiteljstva imenovano je šest regionalnih centara kompetentnosti za koje je odlukom Ministarstva turizma koju smo donijeli sredinom mjeseca svibnja osigurano financiranje u iznosu većem od 388 milijuna kuna od čega 74 milijuna za Turističko-ugostiteljsku školu Split što je najveći pojedinačni dodijeljeni iznos.

#TONĆI GLAVINA#TURIZAM#EU#KORONAVIRUS

Izdvojeno

07. srpanj 2020 14:53