S obzirom da se resorno ministarstvo i Udruga hrvatskih sudaca ne mogu složiti niti oko broja sudaca koji su u štrajku, bilo bi neopravdano optimistično očekivati da će “bijeli štrajk”, biti okončan dogovorom. Kako je u srijedu objavila UHS-a, trećeg dana mjera upozorenja na hrvatskim sudovima odaziv sudaca je veći od 85 posto.
Ministarstvo pravosuđa i uprave je isti dan objavilo kako je, prema podacima iz eSpisa, u srijedu odgođeno tek 38 posto ročišta, odnosno 1.099 od 2.875. Ako uzmemo u obzir da je u danima bez štrajka prosjek dnevnih otkazivanja 13 posto, današnji postotak još je i manji - 25 posto, naveli su.
Istaknuli su kako je eSpis najrelevantniji izvora informacija za ocjenu rada sudova i sudaca prema Zakona o sudovima i Sudskom poslovniku. Dodatno su pojasnili kako suci prvog i drugog stupnja moraju sve promjene u radu na ročištima i pripadajućem spisu upisivati prema u ovaj sustav te su sva takva postupanja uvijek vidljiva.
Na nekim sudovima, poput Visokog kaznenog suda i sudova u Dubrovniku, odaziv je stopostotan, kažu iz UHS-a. No, resorni ministarstvo iznosi dijametralno suprotni podatak da nijedno ročište nije otkazano na Županijskom sudu u Dubrovniku.
- Unatoč onome što tvrde iz Udruge hrvatskih sudaca, iz ovih podataka je vidljivo kako se većina hrvatskih sudaca nije odlučila za štrajk ni treći dan zaredom. Naime, i jučerašnji trendovi su bili slični, kao i oni prvog dana štrajka.
Vjerujem kako su na taj način pokazali odgovornost prema hrvatskim građanima i pravnom sustav te tu njihovu odluku pozdravljamo. Nemoguće je da su svih 1.776 današnja neodgođena ročišta uistinu ocijenjena kao hitna, odnosno da ne podliježu pod uvjete štrajka koje su iz Udruge komunicirali - vele iz ministarstva.
Iz UHS tvrde kako svoje brojeve iznose prema podacima ogranka Udruge hrvatskih sudaca
- Sukladno najavi, odgađaju se ročišta, otprema odluka i sudjelovanje na sjednicama županijskih sudova, a u mjerama suci sudjeluju neovisno o članstvu u UHS-u, što ukazuje na jedinstvo i potrebu za hitnom izmjenom zakona. Podsjećamo, mjerama upozorenja odgađaju se sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta, do 2. veljače.
Za vrijeme trajanja mjera upozorenja svi suci bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme. Mjerama upozorenja suci žele skrenuti pažnju na činjenicu da plaće sudaca nisu usklađene s gospodarskim kretanjima već 25 godina, što je jasno iz podatka kako je od 2000. godine naovamo, prosječna plaća rasla 125 posto, dok je plaća sudaca stagnirala i gubila na vrijednosti - stoji u njihovoj objavi.
Na njihove prigovore vezano za plaću ministarstvo također ima svoje objašnjenje.
- Prošli tjedan Udruga hrvatskih sudaca odbila je čak dva puta vlastiti zahtjev o uvođenju materijalnih prava, čime bi se neto primanja sudaca povećala za gotovo 700 eura u prosjeku u manje od godinu dana. Ovo bi ujedno bilo i najveće povećanje plaća sudaca u posljednjih nekoliko godina.
Svi podaci o plaćama sudaca dobiveni su iz sustava Centraliziranog obračuna plaća te se iz njih jasno vidi da se prosječna mjesečna neto plaćan najvećeg broja sudaca lani već povećala za 583 eura - navode.
Tako su primanja sudaca županijskih sudova porasle na oko 2.685 eura, a uskočkih sudaca na oko 3.090 eura, sudaca visokih sudova na 3.023 eura. Plaće sudaca na Vrhovnom sudu u prosjeku su povećane na 3.460 eura.