Tko je vjerovao anketama, grdno se prevario – to bi bio sažetak izvještaja o "uspješnosti" predizbornih anketnih ispitivanja hrvatske javnosti. Većina anketa sugerirala je (tijesnu) pobjedu SDP-a i njegove Restart koalicije, a na kraju je (uvjerljivo) pobijedio HDZ.
Još u travnju HRT je, na temelju istraživanja Promocije Plus na uzorku od 6000 ispitanika, SDP-u davao 59 mandata, a HDZ-u 55, dok je ostatak mandata bio raspoređen na Domovinski pokret (18), Most (5), Možemo! (2) i Živi zid (1). Govorimo o projekciji koja nije uključivala osam predstavnika manjina i tri mandata dijaspore, nego se odnosila na 140 mandata iz deset domaćih izbornih jedinica.
Još je veću prednost u travnju SDP imao u anketi agencije Cro electo, koja je koaliciji Restart davala čak 11 mandata više nego HDZ-u (62:51). U toj je anketi Domovinski pokret dobivao 17 mandata, Most šest, Možemo! dva, te HNS i Reformisti po jedan.
Vidimo da su razlike između travanjskih anketa i srpanjskih rezultata bile upravo nepojmljive: SDP je na izborima dobio čak 21 (Cro electo) odnosno 18 (Promocija Plus) mandata manje nego u tim anketama, a HDZ 12 odnosno osam više.
Ali dobro, to su bile ankete u travnju, pa nije nelogično da se do početka srpnja stvari na terenu značajno promijene. Međutim, ni kasnije ankete nisu se baš proslavile točnošću. Početkom lipnja, mjesec dana prije izbora, RTL objavljuje redovno mjesečno istraživanje političkih preferencija CRO Demoskop, koje je za tu kuću provela agencija Promocija plus, a po kojoj bi na razini cijele države najviše birača zaokružilo SDP-ovu koaliciju Restart (27,2 posto), dok je HDZ tek drugi izbor (26,2 posto). To je istraživanje provedeno od 2. do 5. lipnja, CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 hrvatskih građana, uz standardnu pogrešku uzorka od +/- 2,77 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto.
Na krivom kolosijeku
Krajem lipnja, svega desetak dana prije izbora, HRT objavljuje novu anketu Promocije Plus, po kojoj SDP-ova koalicija u izbornim mandatima i dalje osjetno vodi pred HDZ-om (60:54), dok bi se preostali mandati raspodijelili na Domovinski pokret (18), Most (5), Možemo! (2) i Živi zid (1).
Valja uočiti da su ovi rezultati gotovo identični onima koje je ista agencija dobila u travnju, osim što SDP sada, u odnosu na travanj, dobiva još jedan mandat više, a HDZ jedan mandat manje.
Ovu je anketu agencija Promocija Plus provela od 14. do 22. lipnja na uzorku od 6000 ispitanika, uz maksimalnu pogrešku +/- 4 posto po izbornoj jedinici.
Konačno, ista je agencija u razdoblju od 22. lipnja do 1. srpnja provela i finalnu anketu za RTL, koju je ova medijska kuća objavila 2. srpnja, tri dana prije izbora. Po toj je anketi Restart koalicija pala na 57 mandata, dok je HDZ ostao na 55 mandata.
Domovinski pokret u ovoj je projekciji dobivao 17, Most šest, Možemo! tri te Živi zid i STRIP po jedan mandat.
Uzorak je ovaj put bio sastavljen od 7000 ispitanika (po 700 u svakoj izbornoj jedinici), uz statističku grešku uzorka od +/- 3,7 posto, na razini pouzdanosti od 95 posto.
Kako vidimo, sve su ove ankete debelo podbacile i navele analitičare (a i političke stranke) na potpuno krivi kolosijek.
Tako se uzimalo zdravo za gotovo da će SDP-ova koalicija biti relativni pobjednik izbora, a glavno je pitanje bilo hoće li veći postizborni koalicijski potencijal HDZ-a uspjeti nadoknaditi i amortizirati taj HDZ-ov relativni poraz.
Neki su analitičari ukazivali da Restart koalicija neće pobijediti s dovoljnom razlikom za sastavljanje Vlade, odnosno da će zbog suženog postizbornog koalicijskog potencijala to biti "Pirova pobjeda" SDP-a, dok su drugi upozoravali da zbog "zle krvi" između Domovinskog pokreta i HDZ-a (odnosno zbog netrpeljivosti "domovinaša" prema vodstvu HDZ-a) ni aktualnom premijeru Andreju Plenkoviću neće biti jednostavno sastaviti Vladu.
'Borba za svaki glas'
Jedina je anketa koja je makar pogodila pobjednika – ali je također uvelike promašila s brojkama i omjerima – ona koju je krajem lipnja provela agencija Ipsos Puls, koja je dala prednost HDZ-u, ali minimalnu: HDZ je u njihovoj projekciji dobivao 52 mandata, a SDP-ova koalicija 51 mandat. U ovoj anketi Domovinski pokret imao je 18 mandata, Most devet, Možemo! šest, liberalna koalicija SSIP-Fokus-Pametno dva, te Živi zid i Reformisti po jedan mandat.
Za razliku od prethodno navedenih anketa, koje su analitičare navodile na razmatranje hoće li SDP pobijediti s dovoljnom razlikom da uspije složiti koaliciju, ova je anketa izazvala tumačenja da će nedjeljni izbori biti "jako napeti i tijesni", odnosno da će se "voditi borba za svaki glas".
Kako znamo, sva su ta predviđanja "prdnula u čabar", jer je HDZ ostvario jednu od najuvjerljivijih pobjeda u povijesti hrvatskih izbornih nadmetanja, s ukupno čak 25 mandata prednosti pred SDP-ovom koalicijom (66:41), računajući i tri mandata iz dijaspore. Na taj su se način i sve predizborne analize pokazale izlišnima.
Umjesto da grozničavo razmišlja može li relativnu izbornu pobjedu pretočiti u premijerski mandat, šef SDP-a Davor Bernardić morao je ponuditi ostavku na funkciju predsjednika stranke. Umjesto da se nateže s čelnicima Domovinskog pokreta i(li) Mosta oko sklapanja vladajuće koalicije, Plenković može sastaviti Vladu čak i bez okretanja desnici. Umjesto da zeleno-crvena i liberalna koalicija u Saboru budu zastupljene tek folklorno (Možemo!) ili čak nikako (SSIP-Fokus-Pametno), pokazalo se da obje koalicije imaju dovoljno mandata da mogu sastaviti svoje zastupničke klubove.
Ukratko: tko je vjerovao anketama, grdno se prevario. Kako je to moguće?
Hillary u Bijeloj kući
Mnogi su građani Hrvatske tim povodom nakon izbornih rezultata ozbiljno posumnjali u vjerodostojnost anketa i agencija koje ih provode. "Ulje na vatru" dolio je SDP-ov europarlamentarac i kandidat na listi Restart koalicije u 5. izbornoj jedinici Predrag Fred Matić, koji je otvoreno izrazio sumnju da anketni rezultati ovise o naručitelju ankete:
"Sada tek vidimo da su ankete – tko plati, taj dobro i prođe na tim anketama", izjavio je Matić nakon izbora, da bi na pitanje znači li to da je Restart koalicija dobro platila ankete koje su joj prognozirale dobar rezultat, još dodatno potvrdio svoj stav:
"Pa izgleda, da. Ne mogu to potvrditi ni demantirati, ali očito da je tako. Tko naruči anketu, njemu to bude dobro."
Istini za volju, prije nego što prijeđemo na moguće uzroke ovog anketnog debakla, valja reći da se slične stvari zadnjih godina događaju i u razvijenom (zapadnom) svijetu, odnosno čak i u onim zemljama koje su izmislile anketna istraživanja – u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Tako se pokazalo da su tamošnje ankete uspjele promašiti ishode oba ključna politička događaja zadnjih godina – i predsjedničke izbore u Americi 2016. godine i glasanje za Brexit u Britaniji iste godine. Američke ankete davale su prednost Hillary Clinton pred Donaldom Trumpom, dok su britanske sugerirale da će građani "Gordog Albiona" izglasati ostanak u Europskoj uniji. Kao što znamo, stvarnost se našalila s tim anketama: predsjednik SAD-a postao je Trump, a Britanci su izglasali izlazak iz EU-a.
Zaključak kasnijih američkih analiza bio je da su ankete promašile zato što su Trumpovi pristaše – prvenstveno zbog negativne kampanje koju je većina američkih mainstream medija vodila protiv Trumpa – u većoj mjeri odbijali sudjelovati u telefonskim i online anketama, kako ih se ne bi optužilo da glasaju "za negativca".
Izbori se dobivaju na terenu
Što se tiče Hrvatske, izgleda da se makar dio razloga za anketni debakl može pripisati (ne)očekivano maloj izlaznosti na nedjeljne izbore.
U tom smislu, kolokvijalno objašnjenje glasi da u uvjetima male izlaznosti uvijek pobjeđuje HDZ, jer ima discipliniraniju glasačku vojsku od konkurenata s ljevice. Bez obzira na to padaju li s neba sjekire, kišne kapi ili koronavirus, glasači HDZ-a izići će na izbore, što se ne može reći za SDP-ove birače.
Vlasnici, menadžeri i direktori agencija za istraživanje javnog mnijenja ponudili su proteklih dana i neke druge razloge za (radikalno) odstupanje anketnih rezultata od stvarnosti.
Tako je Ante Šalinović, direktor istraživanja medija i oglašavanja u agenciji Ipsos Puls (čije su ankete najmanje promašile), poručio da predizborne ankete "nisu predikcija rezultata izbora", nego "samo polazna točka", koja određuje "koliko neka stranka u tom trenu ima raspoloživi broj birača", dok na sami rezultat izbora utječe sposobnost pojedinih stranaka "da aktiviraju svoje birače", odnosno da ih motiviraju da i fizički iziđu na birališta.
"Dakle, ako kažemo da je HDZ imao raspoloživih 900.000 birača, a SDP 850.000, suština je koliko će tko od njih izvući više birača. Vidimo da je HDZ to učinio neusporedivo bolje od Restart koalicije. HDZ je uspio dobiti ljude u završnici, njih 67 posto, a SDP je ostao ispod 50 posto tih deklariranih. Imali su daleko bolju organizaciju terena od Restarta, a izbori se dobivaju na terenu", izjavljivao je ovih dana Šalinović.
'Kriv je virus'
Agan Begić, direktor agencije Promocija Plus, ukazivao je pak da ankete prije svega pokazuju političke preferencije koje postoje u trenutku anketiranja, a ne predikciju rezultata izbora, te je naglasio važnost faktora male izlaznosti. Naime, u odnosu na anketnu razinu izlaznosti (gdje ispitanici iskazuju stupanj vjerojatnosti svog izlaska na izbore) finalna je izlaznost bila za 10-ak postotnih bodova niža: prema anketama, na izbore je trebalo izići oko 55 posto birača; u stvarnosti ih je izišlo 47 posto.
Upravo se u tome, smatra Begić, krije tajna odstupanja anketnih od izbornih rezultata, pri čemu je smanjenoj izlaznosti, kako kaže, kumovalo "povećanje broja zaraženih koronavirusom upravo u periodu nakon provođenja istraživanja". Drugim riječima: kriv je virus. Prema ovoj teoriji, ispada da su HDZ-ovi glasači hrabriji (ili manje oprezni) od SDP-ovih.
Očito je da će buduće ankete – odnosno oni koji ih provode, obrađuju, analiziraju i tumače – morati povesti više računa o mogućoj apstinenciji i(li) bojkotu onih koji se na anketama izjašnjavaju kao sigurni glasači, odnosno o glasovima onih koji se na anketama uopće ne izjašnjavaju. To su "slijepe pjege" anketnih istraživanja.