StoryEditor
HrvatskaKORONA IH UBIJA

Tableti su rješenje u domovima za starije osobe. Privatnik iz Košuta svojim štićenicima ih je omogućio već odavno. Što čekaju drugi?

4. kolovoza 2020. - 07:36
Čitateljica kaže da je majku koja je u Domu u Vukovarskoj ulici teško može čuti na telefon jer na katu imaju jedan telefon koji nije bežični  Jakov Prkić/Ilustracija/HANZA MEDIA

- Teško mi je, naravno, majku nisam vidio tri mjeseca. Ima telefon u sobi, ali zbog moždanog udara ne govori razgovijetno i onda je to mučenje, nazivam osoblje da mi kažu kako je, odnesem joj potrepštine, hranu rijetko jer posebna je procedura, moram odnositi na stražnji ulaz, a oni onda to moraju pohranjivati u hladnjak tri dana, ma... – ogorčen je Z.J. zbog situacije u domovima za stare. Majka mu je u splitskom Domu na Zenti.

O epidemiološkim mjerama u domovima za štićenike puno se pisalo posljednjih dana, jer razdvojenost obitelji traje već predugo. Stoga se već čuju i razni prijedlozi kako ublažiti razorne posljedice na zdravlje ljudi upravo mjera kojima im se zdravlje pokušava zaštititi.

Reagirala je ovih dana i profesorica na Pravnom fakultetu u Osijeku, dr. Branka Rešetar, podsjetivši da zabrana fizičkog kontakta ne smije uzrokovati prekid odnosa i veza između starijih osoba u ustanovama i članova njihovih obitelji i bliskih prijatelja jer je to ključno za njihovu fizičku i psihičku dobrobit. Tvrdi da štićenici moraju imati mogućnost virtualne komunikacije, posebno za vrijeme stresa kao što je ovaj uzrokovan ovom krizom.

image
Dr. Branka Rešetar kaže da je velik broj starijih osoba umro bez mogućnosti zadnjeg kontakta s voljenima i bez formalno izraženih želja u slučaju smrti
 
Damir Krajač/Arhiv/HANZA MEDIA

Dr. Rešetar ističe da je Republika Hrvatska u skladu s ustavnom obvezom dužna „slabima, nemoćnima i nezbrinutima“ osigurati ostvarivanje prava na pomoć za osnovne životne potrebe. Ona se poziva i na Obiteljski i na Zakon o socijalnoj skrbi, na

Konvenciju UN-a te na Smjernice i preporuku o promicanju ljudskih prava starijih osoba Vijeća Europe.
- U svakom slučaju, obveza je države otklanjati svaku prepreku koja stoji na putu osobama starije dobi u ostvarivanju njihovih temeljnih ljudskih prava. Premda se virus COVID-19 u ustanovama za starije osobe opisuje kao šibica u suhoj travi, starije osobe koje imaju tjelesne, emocionalne i socijalne potrebe za vrijeme krize su ugroženije, jer im je zdravstvena skrb uskraćena u korist oboljelih od COVID-a 19. Društvena izolacija i osamljenost spojeni su s negativnim fizičkim i mentalnim posljedicama, kao što su depresija i anksioznost, povećani rizik od hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, debljine, kognitivnih problema i smrti – govori dr. Rešetar.

Umrli bez pozdrava

Stoga predlaže da se starijim osobama u ustanovama osiguraju tableti i druga slična pomoć u ostvarivanju videokontakata s članovima obitelji.

- Ili im treba osigurati viđanje s obitelji pored staklenih prozora ili s balkona. Osobe koje skrbe o starijim osobama u njihovu domu trebaju imati podršku i priliku za ostvarivanje obiteljskih i društvenih kontakata preko Skypa ili Zooma ili e-maila – predlaže dr. Rešetar. Ona dodaje kako bi se mogli mobilizirati studenti socijalnog rada i sličnih studija da pomažu osoblju u ustanovama.

- To je izuzetno važno uzme li se u obzir da je veliki broj starijih osoba umrlo bez mogućnosti „zadnjeg kontakta“ s voljenim osobama i bez formalno izraženih želja u slučaju smrti. Ljudi nam umiru bez pozdrava s najmilijima – napominje osječka profesorica.

Na primjedbu da neki korisnici imaju videovezu preko vlastitih mobitela, dr. Rešetar odgovara protupitanjem: Znači li to da ljudska prava ovise o tome ima li netko novca ili još bolje, ima li netko sposobnost rukovanja mobitelom? Ističe i da je problem povezan sa starijim osobama često i u njihovoj ovisnosti o drugima i gubitku osobne autonomije, zbog čega su više izložene nasilju, zanemarivanju i povredi temeljnih ljudskih prava, kao i izostanku prava na dostojanstven život.

- Starije osobe uživaju sva ljudska prava jednako kao i svatko drugi – odlučna je dr. Rešetar.

- Ma mene muči nešto drugo – kaže nam splitska poduzetnica Dragica Jerkov, čija majka je također na Zenti, i pita:

Posjet pa samoizolacija

- Zašto oni koji odu k obiteljima moraju nakon povratka ići u samoizolaciju? Ja bih mamu dovela da provede s nama nekoliko dana, kao što sam to redovno činila u normalnim okolnostima, ali u tom slučaju ona se ne bi vratila u svoju sobu, već na potpuno drugi odjel i bila bi prisiljena na izolaciju dva tjedna, čime bismo joj samo zamoplicirali život i dodatno je psihički uznemirili.

Jerkov stoga predlaže da se štićenici koji posjete obitelji prije povratka u dom odvedu na testiranje, ako treba i na vlastiti trošak ili uz neku subvenciju.

- Ovo je sve skupa užasno teško i za korisnika i za njihove najbliže. Jer pitam se je li život njegovo golo produljivanje bez obzira na kvalitetu? Moja majka je u domu otvorenog tipa, a zapravo je u zatvoru. Ja shvaćam mjere, one su potrebne, ali ako mogu turisti odsjedati u hotelima i slobodno se kretati, zašto onda ne bi mogli korisnici domova koji su poput hotela? Zato bi trebali naći načina da ljudima poput moje majke pomognemo da psihički prevladaju situaciju, to prije što svi zajedno strepimo od onoga što nas eventualno čeka na jesen - govori Dragica.

image
Splitska poduzetnica Dragica Jerkov predlaže da se štićenici koji posjete obitelji prije povratka u dom odvedu na testiranje, a ne u samoizolaciju kako se to radi u Domu na Zenti
Tom Dubravec/ HANZAMEDIA
Tom Dubravec/Cropix

Čitateljica L.K. ispričala nam je kako svoju dementnu majku, koja je u Domu u Vukovarskoj, ne može niti telefonom čuti, jer ima samo jedan na katu i nije bežični.

Košute ispred Splita

- Ma kakav Skype ili Zoom, o tome u ovom domu nema ni govora. Samo kad je bilo najteže, sestra me je jednom spojila s majkom preko WhatsAppa i to preko vlastitog mobitela, ali ne mogu ih stalno moliti da to rade. Meni je jasno da se one raspadaju od posla, inače su zbilja ljubazne i nemam nijedan prigovor na njihov rad i požrtvovnost, što mi olakšava ove teške trenutke – govori L.K. Ipak priznaje da bi joj bilo drago vidjeti majku pa makar preko ekrana, i makar više nije sigurna da bi je majka prepoznala.

U nekim privatnim domovima u okolici Splita imaju tablete preko kojih spajaju štićenike s obiteljima. U Domu u Košutama tu su praksu uveli odavno jer puno obitelji njihovih korisnika živi u inozemstvu, uglavnom u Njemačkoj. A neki korisnici, govore nam, imaju svoje mobitele i dobro se njima služe.

- U svakom slučaju je to bolje jer kad stojite pored korisnika dok vodi razgovor, rušite mu privatnost - kažu u Košutama i dodaju da je za sve potrebno malo dobre volje i sobica s kamerom. Shvaćaju da je njima "manjima" sve to lakše provedivo nego u dva veća splitska doma.

Pokušali smo dobiti ravnatelja Ivana Škaričića, preko maila i mobitela, kako bi nam komentirao prijedloge za videovezu sa štićenicima, ali do kraja radnog vremenama nam se nije odazvao.

Susreti u dvorištu

'Mirni kutak' omogućio posjete obiteljima

U Domu 'Mirni kutak' kažu nam da se drže propisanih mjera, a one od 17. srpnja omogućavaju viđanje štićenika s rodbinom u dvorištu pa smatraju da nema potrebe za videovezama. Riječ je, međutim, o preporukama pa ih se svi domovi ne moraju pridržavati.

'Njima se omogućuju posjeti korisnicima u vanjskim prostorima pružatelja usluga (okućnica, vrt, dvorište i sl.). Korisnici kod izlaska u vanjske prostore nose masku.

Posjeti su ograničenog trajanja te se organiziraju prema unaprijed utvrđenu rasporedu, na način da se može održati razmak od 1,5 metara između svih osoba.

Manji razmak moguć je jedino između korisnika i djelatnika kada je korisniku, zbog njegova zdravstvenog stanja, nužna pratnja djelatnika. Pružatelj usluga dužan je paziti da za svaku osobu ima isplanirano najmanje tri metra četvorna vanjskog prostora.

Prema raspoloživoj površini utvrđuje se maksimalan broj posjetitelja, kao i raspored posjeta. Posjetitelji imaju obvezu cijelo vrijeme nositi masku te se pridržavati drugih mjera zaštite (dezinfekcija ruku i sl.). Preporučuje se da u jednom posjetu jednog korisnika može posjetiti jedna osoba. Prije početka posjeta posjetiteljima je potrebno izmjeriti tjelesnu temperaturu beskontaktnim toplomjerom te ako se utvrdi povišena tjelesna temperatura, posjet se ne može ostvariti. O posjetima pružatelj usluge smještaja vodi dnevnu evidenciju', kaže se u preporukama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

23. rujan 2020 15:29