StoryEditor
Hrvatskafranjevci znaju kako

‘Svetom Jeri neće biti krivo, pijte fratarsko pivo‘, poručuju konventualci, jedini redovnici koji u Hrvatskoj proizvode pivo i postali su pravi znalci

26. listopada 2020. - 18:11
Gvardijan fra Tomislav Glavnik: 'Jeronim' je porter, taman, ali ne prejak, srednje gorak, fin i pitak, svjež, a punBoris Kovačev/Cropix

Porter, taman, ali ne prejak, srednje gorak, fin i pitak, svjež, a pun, s karakterom, kao i Dalmatinci, baš kakvim bi ga volio i sveti Jeronim Dalmatinac, nebeski zaštitnik Dalmacije, studenata i učitelja. Pivoljupci će otprve znati o čemu nam govori fra Tomislav Glavnik (45), gvardijan samostana franjevaca konventualaca na zagrebačkom Svetom Duhu.

Da, riječ je o pivu koje nosi ime svetoga Jeronima, osmišljenom u čast velikog jubileja koji je proslavio cijeli svijet; 1600. godišnjice smrti jednog od najuglednijih svetaca kršćanskog svijeta, prevoditelja Biblije, zapamćenog po legendarnoj izjavi o njegovu žestoku karakteru: "Oprosti mi Bože što sam Dalmatinac!"

I nije čudno što je sveti Jere dobio svoje pivo, on je zapisao jedinu do danas poznatu ilirsku riječi "sabbaia" koja se odnosi na napitak prastanovnika naših područja od heljde i pšenice, dakle, može se reći "prapivo"!

Dalmatinski karakter

Konventulaci su (zasad) jedini redovnici u Hrvatskoj koji proizvode i distribuiraju pivo - prije Jeronimova napravili su i pivo u čast svetoga Ante - nastavljajući tako dugu tradiciju europskih katoličkih redovnika koji su od srednjeg vijeka proizvodili okrepljujući napitak s malo alkohola, a i danas su neka od samostanskih piva najcjenjenija u pivskom svijetu.

- Već neko vrijeme me obuzima misao o svetome Jeronimu, on je i zaštitnik moje redovničke provincije franjevaca konventualaca. Kad hodočastim u Svetu zemlju, pohodim redovito mjesto njegova djelovanja i njegov nekadašnji grob. Sveti Jeronim je, naime, u Betlehemu proveo trideset i četiri godine, gdje je do svoje smrti sa svojim suradnicima radio na prijevodu Svetog pisma na latinski jezik.

U Betlehemu je i umro 420. godine i pokopan je uz špilju Rođenja Isusova. Hodočasnicima govorim o svetom Jeronimu i njegovoj duhovnoj ostavštini, koja nije samo znanstvena stvarnost već i veliko duhovno, monaško, asketsko iskustvo koje oduševljava. Kasnije je njegovo tijelo preneseno u rimsku baziliku Marije Velike, gdje se i danas nalazi. Znao sam da se bliži velika obljetnica - 1600. godina od njegove smrti, a s druge strane, pokrenuvši proizvodnju piva, trebala su mi lijepa imena.

Naš fratarski pivski prvijenac bio je 'S.anto', dobio je ime po svetome Anti, a za drugo ime bilo je više kandidata, ali je Jeronim pobijedio. Trebalo mu je dati počasno mjesto, jer je naš, jer je Dalmatinac po rođenju, jer je zaštitnik Dalmacije, gdje su korijeni moje redovničke franjevačke provincije, jer je u Visu naša samostanska crkva posvećena njemu, jer je na Marjanu crkvica sv. Jeri u čast i jer Jerin spomen ide sve do Međimurja, praktički po cijeloj Hrvatskoj. Odluka je pala. Bit će Jeronim: porter, taman, ali ne prejak, srednje gorak, fin i pitak, svjež, a pun, s karakterom, kao i Dalmatinci. Formula je nađena i danas se ponosimo da je naše drugo samostansko pivo Jeronim u ponudi - objašnjava fra Tomislav, koji je ove godine inicirao i postavljanje kipa svetoga Jere na Sionu u Jeruzalemu, a u tu je akciju također bila uključena Splitsko-dalmatinska županija, čiji je sv. Jere zaštitnik.

image
Gvardijan s dva samostanska piva, nazvana po dvojici svetaca
Boris Kovačev/Cropix

Njemačka iskustva

Pitamo ga i za Jeronimov zapis o "ilirskom pivu", sabbai.

- Sabbaia je piće koje su Iliri pravili od heljde i pšenice i kako neki drugi autori govore, radilo se o piću za "široke mase", dakle ne o nekoj cijenjenoj tekućini. Zanimljivo je da je tradicija tu i da traje duže od dvije i pol tisuće godina na našim prostorima. Uostalom, poznati su izvori o pijenju piva u starom Egiptu, a prije i u Babilonu. Ako je tako, onda je logično da i crkveni katolički redovi njeguju tradiciju proizvodnje piva - tumači, a pojašnjava i kako je došao na ideju proizvodnje samostanskog piva:

- Ideja je u meni sazrijevala prilično vremena. Znam za tradiciju pivarstva u drugim redovima, čitao sam o tome i shvatio da je sasvim u skladu i s pravilima našeg reda, a svugdje se obavlja iz plemenitih pobuda, kako i dolikuje našoj karizmi. Budući da sam studirao u Njemačkoj, susreo sam se s raznim tradicijama pivarstva u njihovim samostanima. Navodim samo tri: Opatija Andechs, Franjevački samostan Kreuzberg i samostan sestara franjevki Mallersdorf.

Oni su i danas u rukama redovnika, odnosno redovnica. Posjetio sam te pivovare više puta i dobio sam dobre savjete. Moj školski kolega direktor je pivovare Andechs i u njemu mogu imati oslonac. Veliki broj samostanskih pivovara u Njemačkoj, Austriji i Belgiji promijenio je vlasnika, tako da su velike pivovare i firme preuzele tradiciju i ime samostanskih piva i rade ih u paleti svojih proizvoda. Naša želja je ići obrnutim smjerom. Proizvoditi drugdje i vratiti pogon u samostanske zidove. Mi smo ugovorna pivovara, po našoj recepturi proizvodi se u pivovari u Dugom Selu, ali se prodaje u našoj samostanskoj trgovini. Otvoreni smo i svima drugima koji žele naš proizvod uzeti kao craft pivo i ponuditi ga u svojim ugostiteljskim objektima - veli fra Tomislav, koji je pogon nazvao "Minorit", što je latinsko ime za "malog brata", franjevca.

image
Fra Tomislav Glavnik nazdravlja 'Jeronimom'
Boris Kovacev/Cropix

- Imena koja smo odredili za naša piva u stvari su: mali brat S.anto, mali brat Jeronim… A ako Bog da, bit će sljedeće godine i mali brat... Tajnu ću sačuvati o njegovu imenu, iako je već definirano i dizajnirano. Surađujemo s craft pivovarom Agram Craftes iz Zagreba. Njihovi djelatnici nas stručno prate i nadamo se daljnjoj dobroj suradnji. Svakako da je želja o širenju uvijek prisutna. Situacija s globalnom krizom uvjetovanom epidemijom nikome nije donijela previše sunca, a tako ni nama. Osjećamo je, ali se ne predajemo. Nadamo se da će i naše pivo jednog dana poteći iz samostanske varionice, fermentora i točionika - govori nam o planovima za budućnost.

Probrani sladovi

Vraćamo fra Tomislava i malo u prošlost, kad su došli na ideju prvog piva...

- Zagrebački Sveti Duh poznat je po crkvi sv. Antuna Padovanskoga, koje je jedno od posjećenijih mjesta i svetišta u Zagrebu. Na Svetom Duhu franjevci konventualci žive već 98 godina. Uskoro će i jubilej stogodišnjice. Kako sv. Antu štuju i mladi i stari, žalosni i radosni, naš apostolat u samostanu vezan je uz potrebne i socijalno ugrožene sugrađane, posebno u Pučkoj kuhinji na Svetom Duhu, ali isto tako i u brizi za studente, kojima dajemo stipendije da mogu boraviti u Zagrebu i studirati na Zagrebačkom i Katoličkom sveučilištu. Sv. Antun bio je zaštitnik siromaha, obespravljenih i udovica svoga vremena, ali i vrstan propovjednik, duhovnik i svećenik. Sveca su Padovanci nazivali "Il Santo". Tako smo se odlučili. Da prvo pivo dobije ime "S točka anto". Da bude i svetac i da bude sv. Anto - tumači fra Tomislav, a zanimale su nas i reakcije pivoljubaca na njihov proizvod.

- Pivoljupci su složni da je naše pivo pitko, ukusno i lagano, s malim postotkom alkohola. Može ga se popiti više i glava neće zaboljeti. Pivo je prirodni napitak, bez ikakvih kemijskih dodataka, napravljen po recepturi koja potvrđuje kvalitetu, jer je dobiveno od probranih sladova. Željeli smo negorko pivo, osvježavajuće, uz laganu voćnu notu bazge.

Na tragu rečenoga i fratri su zadovoljni i raduje nas da kada se pripremaju župni godovi ili svečanosti da me naši gvardijani i župnici po Hrvatskoj mole da im dostavimo pivo, kako bi mogli počastiti goste originalnim proizvodom. Obje recepture: blond ale "S.anto" i porter "Jeronim" osmislio je zagrebački amaterski pivar Marko Blagović, kojem zahvaljujem na istančanom nepcu i uspjelom receptu. Silvije Boroša, naš poznati brewmaster, dotjerao je recept. Suvremeni dizajn koji svakome upadne u oko potpisuje Tvrtko Zelić. Sve u sve svemu, znanje i iskustvo se spojilo i imamo dobra dva piva, a na trećem radimo - kaže fra Tomislav, dodavši da proizvode oko 50 tisuća litara svog piva, ne previše, kako bi uvijek bilo svježe i postojane kvalitete.

image
'S.anto' je naš prvi pivski uradak
Boris Kovačev/Cropix
image
Skulptura svetog Jere, autora Vaska Lipovca, ispred crkve sv. Jere na Marjanu
Tom Dubravec/Cropix

Upornost i energija

- Koliko mi je poznato, jedini u Hrvatskoj kontinuirano proizvodimo i imamo u ponudi samostansko pivo. Čuo sam da se u samostanu u Karlovcu povremeno proizvodi pivo u povodu nekih svečanosti, ali ne znam je li to još uvijek aktualno. Nadam se da će se i drugi povesti našim primjerom i krenuti ne samo u proizvodnju piva, već iz riznica povijesti i tradicija ponuditi i druge proizvode koji su karakterizirali djelatnost samostana i opatija na našim prostorima, a koje su zbog politike bile prekinute 1945. godine.

Svjesni smo da smo oživjeli jedan lijepi duh vremena, zato smo na etiketu naše pivovare stavili natpis "Stvaramo novu tradiciju". Tradicije nema bez upornosti, a upornost traži energiju. Energija za svaki projekt što ga imamo na Svetom Duhu izlazi iz redovničkog života, evanđeoskog svjedočenja i brige za marginalizirane u našem društvu. Nadam se da ćemo uspješno nastaviti, usprkos izazovima krize u kojoj se cijelo društvo našlo - zaključuje fra Tomislav Glavnik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. kolovoz 2021 23:51