StoryEditor
Hrvatska'UPRTI PA DO SMRTI'

Sve manje Hrvata sklapa brak u crkvi: evo zašto mladenci sve češće zaobilaze svećenika, otkrivamo i kakva je situacija u Splitu i okolici

3. svibnja 2019. - 01:07
iStock-146886912

Još prije desetak godina ovakvo što bilo je potpuno nezamislivo. U Hrvatskoj je tada, kao što to valjda i priliči zemlji u kojoj se 87 posto građana izjašnjavaju kao katolici, dominirao crkveni brak. Kada bi odlučili ozakoniti svoju ljubav, mladenci bi otišli pred oltar i u prisustvu roditelja, kumova, rodbine, prijatelja i svećenika položili bračne zavjete. Onako kao iz filmova, "dok nas smrt ne rastavi".

U crkvama je, slijedom tih običaja, brak sklapalo dvije trećine Hrvata. Tek jedna trećina mladenaca to je činila u gradskim i općinskim vijećnicama te u matičnim uredima gdje su se – opet u prisustvu roditelja, kumova, rodbine i prijatelja – uz naknadu od 210 kuna vjenčali pred matičarom.

Situacija se danas potpuno promijenila. Broj crkvenih i građanskih brakova praktički se izjednačio. Prema službenim podacima Ministarstva uprave, u crkvi se tijekom 2018. vjenčalo 10. 230 parova, a pred matičarom njih 9993. U ukupnom zbroju od 20. 223 sklopljena braka, na prve je otpalo 50,59 posto. Na druge 49,41 posto. Razlika od samo 237 brakova sugerira da se dosadašnji omjer crkvenih i građanskih brakova radikalno promijenio i da bi već ove godine godine građanski brakovi mogli odnijeti pobjedu pred onima sklopljenim u crkvi.

Razlozi za ovakav obrat su, kaže nam prof. dr. Ivan Markešić, sociolog religije sa Instituta "Ivo Pilar", uglavnom praktične naravi.

- Kada sklopi crkveni brak, i ako u njemu dođe do nesporazuma, vjenčana osoba više nema pravo primati sakramente, ići na ispovijed i pričest, niti ponovno sklapati brak. Ona je potpuno isključena iz crkvenog života - ističe Markešić. S građanskim brakom situacija je, upozorava on, potpuno drukčija. Ako on i "pukne", a supružnici se razvedu, oni i dalje mogu ići na pričest i primati ostale sakramente. I ponovno pred matičarom sklapati neki novi brak.

- Danas uopće nije grijeh ne vjenčati se crkveno, niti je grijeh razvesti se. I čemu onda ulaziti u bilo kakve zavrzlame s crkvenim brakom, kada je društveno prihvatljiv i razvod braka, i sklapanje samo građanskog braka. To je logika koja je kod ljudi očito prevladala. Više ne vrijedi ona o braku "uprti, pa do smrti". Danas se brakovi sklapaju više "na probu", a tu su građanski brakovi u prednosti iz praktičnih razloga - navodi Markešić. Pritom on ističe još jedan važan element. Onaj koji do izražaja dolazi kada u brak ulaze osobe dvaju različitih vjeroispovijesti.

- Kod matičara nitko ne pita zašto je netko katolik, zašto musliman, a zašto pravoslavac. No, kada sklapaju crkveni brak u katoličkoj crkvi, muž ili žena druge vjere ili ateistkinja moraju se posebnom izjavom obavezati da će djeca biti odgajana u katoličkom duhu. Toga kod matičara nema. Tamo od njih nitko ne traži da im djeca idu na vjeronauk, da se krste ili sunete, pa i to sigurno utječe na tako velik udjel građanskih brakova - zaključuje ovaj ugledni sociolog religije.

Kada se pogledaju podaci po pojedinim županijama, vidi se da čitava Hrvatska ipak ne „diše“ jednako kada je način sklapanja braka u pitanju.

Splitsko-dalmatinska županija jedna je od onih u kojoj crkveni brakovi i dalje uvjerljivo vode. Od ukupno 2383 sklopljena braka u 2018. njih 1394 su bila crkvena, a 989 građanska braka. U tom je smislu ova županija jedan od bastiona tradicionalnih uzusa, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u čitavoj Dalmaciji.

U Zadarskoj županiji tako primjerice građanski brakovi opasno „pušu za vrat“ onim crkvenima. Od ukupno 738, njih 397 su crkvena, a 341 su građanska. U Šibensko-kninskoj županiji od 475 brakova 270 su sklopljena pred svećenikom, a 205 pred matičarom. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2018. vode pak građanski brakovi. Od 812 brakova njih 356 su crkvena, a 456 građanska braka. Možda dijelom i zbog činjenice da je ova županija već godinama rekorder po broju brakova koje sklope strani državljani. Od 547 brakova među strancima čak 209 otpada na najjužniju hrvatsku županiju.

Građanskih brakova više je i u Zagrebu (2007 prema 1753 crkvena), Istarskoj (557 građanska prema 319 crkvena) te Primorsko-goranskoj županiji (799 građanska prema 460 crkvena). Slični trendovi su i u Sisačko-moslovačkoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Veliko iznenađenje dogodilo se u jednoj od najtradicionalnijih hrvatskih sredina. U 2018. godini crkveni brakovi izgubili su bitku sa onim građanskim i u Ličko-senjskoj županiji. Od ukupno 173 sklopljena braka, crkvenih je prošle godine bilo 86, a građanskih jedan više.

Evo podataka za Split i Dubrovnik

Splitsko-dalmatinska županija jedna je od onih u kojoj crkveni brakovi i dalje uvjerljivo vode. Od ukupno 2383 sklopljena braka u 2018. njih 1394 su bila crkvena, a 989 građanska braka.

U tom je smislu ova županija jedan od bastiona tradicionalnih uzusa, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u čitavoj Dalmaciji.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2018. vode pak građanski brakovi. Od 812 brakova njih 356 su crkvena, a 456 građanskih brakova. Možda dijelom i zbog činjenice da je ova županija već godinama rekorder po broju brakova koje sklope strani državljani. Od 547 brakova među strancima čak 209 otpada na najjužniju hrvatsku županiju

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. srpanj 2022 04:12