Još prije desetak godina ovakvo što bilo je potpuno nezamislivo. U Hrvatskoj je tada, kao što to valjda i priliči zemlji u kojoj se 87 posto građana izjašnjavaju kao katolici, dominirao crkveni brak. Kada bi odlučili ozakoniti svoju ljubav, mladenci bi otišli pred oltar i u prisustvu roditelja, kumova, rodbine, prijatelja i svećenika položili bračne zavjete. Onako kao iz filmova, "dok nas smrt ne rastavi".
U crkvama je, slijedom tih običaja, brak sklapalo dvije trećine Hrvata. Tek jedna trećina mladenaca to je činila u gradskim i općinskim vijećnicama te u matičnim uredima gdje su se – opet u prisustvu roditelja, kumova, rodbine i prijatelja – uz naknadu od 210 kuna vjenčali pred matičarom.
Situacija se danas potpuno promijenila. Broj crkvenih i građanskih brakova prak...