StoryEditor
HrvatskaBUDIMO ODGOVORNI

Sutra počinje cijepljenje protiv COVID-a. Naši vodeći stručnjaci objašnjavaju od čega se cjepiva sastoje i imaju li veze s fetusima i čipiranjem

Piše Javorka Luetić
26. prosinca 2020. - 14:33

Kako se približava početak cijepljenja protiv COVID-a 19, sve su brojnija pitanja o sastavu cjepiva. Kod mnogih postoje i etičke dileme i neodlučnost oko donošenja odluke – cijepiti se ili ne?

Često se čuje pitanje: jesu li neka od cjepiva s kojima ćemo se štititi od smrtonosne infekcije proizvedena "iz ljudskih zametaka"? Znanstvenici objašnjavaju kakva je veza između cjepiva i zametaka, ne poričući da veza postoji.

– Bubrežne stanice podrijetla ljudskog embrija, koje se često nazivaju i HEK 293 ili HEK stanice, specifična su stanična linija izvorno izvedena iz ljudskih embrionalnih bubrežnih stanica (HEK, human embryonic kidney).

image
Prof. dr. sc. Janoš Terzić
Tom Dubravec/Cropix

Stanice HEK 293 koriste se u istraživanjima više od četrdeset godina zbog svoga pouzdanog rasta i drugih odlika (poput lakog transfekciranja, dobre proizvodnje i modificiranja proteina). Te stanice koristi veliki broj istraživačkih laboratorija u svijetu, kao i biotehnološka industrija, te su vrlo dobro poznate i standardizirane.

Te su stanice korisne jer lako primaju gen od interesa i jer proizvode proteine koji su "isti" kao da su proizvedeni u našem tijelu. Na primjer, pomoću tih se stanica proizvodi faktor VIII zgrušavanja krvi (f. VIII) koji se daje kao lijek djeci i odraslima oboljelima od hemofilije. Odnosno u stanice HEK 293 ubaci se gen za faktor zgrušavanja VIII, nakon čega stanice prema tom genu proizvodu protein f. VIII, koji se onda izolira i daje kao lijek – kaže prof. dr. sc. Janoš Terzić, s Katedre za imunologiju i medicinsku genetiku na splitskome Medicinskom fakultetu i voditelj Laboratorija za tumorsku biologiju.

image
AFP

Priča iz 1973. godine

Inače, stanice HEK 293 nastale su 1973. godine u Nizozemskoj, a potomci te stanične linije koriste se i danas.

Dobivene su iz jednog spontanog ili, prema nizozemskom zakonu, legalno pobačenog fetusa, a identitet roditelja i razlog pobačaja nisu poznati. Fetalne stanice koje bi odumrle ili bi bile uništene (kao i drugo tkivo zaostalo nakon medicinskih zahvata) uzgojio je znanstvenik Alex van der Eb u svom laboratoriju u Leidenu.

Transfekciju, tj. zaražavanje stanica adenovirusom, izvršio je Frank Graham, poslijedoktorand u Van der Ebovu laboratoriju, a rezultati njihova rada objavljeni su 1977. godine.

Nakon infekcije adenovirusom, u te se stanice (u njihov kromosom 19) ugradio mali komad adenovirusnoga genoma, zbog čega su stanice postale ovakve kakvima ih danas poznajemo (trajno rastu, lako primaju gene itd.). Od samog početka stanice HEK 293 postale su "popularne" te su se počele široko koristiti za istraživanja, ali i u medicinske svrhe.

– Cjepiva koja nam uskoro stižu, dakle Pfizerovo i Modernino, su tzv. mRNA cjepiva i u njihovoj se proizvodnji ne koriste HEK 293 stanice.

image
AFP

Tehnologija prema kojoj se proizvode ta cjepiva prvi put se koristila 1990. godine, a tek odnedavno se koristi i u proizvodnji cjepiva. mRNA cjepiva imaju više prednosti jer ne mogu izazvati infekciju, ne mogu se ugraditi u naš genom, te se molekula mRNA iz cjepiva nakon kratkog vremena razgradi, kao i naše vlastite mRNA molekule.

Nadalje, mRNA za cjepiva proizvodi se tehnologijom izvan živog organizma (tzv. in-vitro tehnologijom), zbog čega se može brzo, lako i jeftino proizvesti potrebna količina.

Molekula mRNA može se lako razgraditi, zbog čega cjepiva treba čuvati na vrlo niskim temperaturama od oko -70 (Pfizerovo cjepivo) ili na -20 Celzijevih stupnjeva (Modernino) – pojašnjava prof. Terzić i podsjeća da je cijepljenje jedan od najkorisnijih medicinskih izuma te je spasilo stotine milijuna života samo u 20. stoljeću.

– Cijepljenje nas štiti od teških bolesti. Promislite samo o dječjoj paralizi Što mislite kako je ta bolest dobila ime? Ili o smrtonosnoj bjesnoći, bolesti koju, nakon što se razvije, nitko nije preživio.

Te strašne bolesti spriječimo jednim ubodom i kod većine ljudi pojavom tek blagih nuspojava. A što se tiče cijepljenja protiv COVID-a 19, cijepit ću se čim prije, tj. kada dođem na red prema prioritetima, da budem precizniji – poručuje prof. Terzić.

image
Prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača
Matija Djanješić/Cropix

– Informacije koje šire razni antivakserski "stručnjaci" o tome da se cjepiva protiv koronavirusa proizvode od fetusa ili abortirane djece, da će nas Kinezi čipirati ili nam ugraditi gene različitih životinja, naprosto su neistinite, do razine da nemam volje to ni komentirati – kaže prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, imunolog sa Zavoda za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Neće nas čipirati

– No, učinit ću to, svjestan ozbiljnosti trenutka i potrebe da strpljivo objašnjavamo nemedicinskim ljudima dosta komplicirane pojmove i mehanizme te da dajemo što je moguće točnije informacije u vezi s ovom nesretnom bolesti.

Volio bih da pročitate knjigu Rebecce Skloot "The Immortal Life of Henrietta Lacks". Knjiga nam govori o životu jedne od najpoznatijih žena u biomedicinskim znanostima, od čijeg su karcinoma grlića maternice 1951. godine izolirane imortalizirane stanice nazvane po njoj "HeLa".

Danas rijetko koji biomedicinski laboratorij u svijetu nema ovu staničnu liniju koja se naširoko koristi u svrhu biomedicinskih istraživanja. Da ne bi bilo zabune, radi se o staničnoj kulturi koja se održava u hranjivom mediju in vitro, dakle u posudama.

Slično tome, 1985. godine iz retine 18-tjednog fetusa dobivena je stanična linija nazvana PER.C6, koja je izmijenjena (transficirana) adenovirusnim genima odgovornim za neprekidno množenje (imortalizaciju) stanica.

Godine 1972. iz embrionalnog bubrega izolirana je i adenovirusnim genima imortalizirana stanična linija HEK 293. Ove se dvije stanične linije kao kultura tkiva naširoko u svijetu koriste za proizvodnju cjepiva, pa se tako koriste i za proizvodnju cjepiva temeljenih na adenovirusnom prijenosniku genetskog materijala SARS-CoV-2 virusa.

image
AFP

Zašto moramo stanične linije koristiti za proizvodnju virusa?

– Zato što se virusi jedino množe u živim stanicama, a ove dvije stanične linije HEK 293 i PER.C6 pokazale su se idealnima za održavanje i množenje adenovirusa koji se koriste u novim cjepivima, a virus naprosto moramo množiti jer ga treba podijeliti u milijardama doza.

Danas u laboratorijima po svijetu postoje tisuće staničnih linija bez koji se biomedicinska istraživanja ne bi mogla ni zamisliti. Znanja stečena na njima spasila su ili produljila do sada milijune života.

Tvrtke koje koriste ove stanične linije imaju već odavno sve dozvole od EMA-e i FDA-e za njihovu upotrebu u tehnologiji proizvodnje cjepiva.

Prema tome, nitko nam neće ubrizgati dijelove fetusa, neće nam ubrizgavati dijelove životinjskoga genoma, niti će nas čipirati, niti je bilo što što se u ovom trenutku radi na proizvodnji cjepiva protiv kršćanskog nauka.

Svi ustavi zapadnih razvijenih zemalja, pa tako i naše zemlje, temeljeni su na kršćanskome moralu koji kaže da je život kao pojava iznad svega. Zar svi napori znanosti i tehnologije u ovom trenutku nisu usmjereni upravo prema tome cilju? – zaključuje prof. Trobonjača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

03. ožujak 2021 20:35