StoryEditorOCM
Hrvatskareakcije na linićev potez

Šuker: Vladine mjere za smanjenje deficita su ništa; Mrsić: Nema promjena za osiguranike

Piše PSD.
30. siječnja 2014. - 16:48
Saborski zastupnik HDZ-a Ivan Šuker ustvrdio je danas kako je Vlada prijedlogom rebalansa proračuna prešutno priznala da dosad nije napravila ništa, a za najavljene mjere za smanjenje deficita proračuna rekao je da su "ništa".

"Vlada je danas prešutno priznala kako nije napravila ništa u protekle dvije godine i nalazimo se na deficitu od 20-tak milijardi, koliki nikada nije bio u Hrvatskoj", rekao je Šuker.

Predložene su mjere za smanjenje deficita, po njegovim riječima, "u stvari ništa". "Čovjek naprosto ne može komentirati jer to je samo na tragu onoga što oni rade već dvije godine, a ne rade ništa", kazao je Šuker novinarima u Saboru.

Ono što se događa na prihodovnoj strani mu je, kaže, naprosto smiješno. "A rashodovna strana - govoriti da će se smanjiti ovdje ili ondje, treba pogledati koliko im je ostalo iz prošle godine neplaćenih računa", kazao je Šuker.

Predstojeći rebalans proračuna nije, ističe, posljedica neke strukturne reforme, nije posljedica nečega što je Vlada promijenila, a to će vjerojatno prepoznati i Europska komisija.

Interesantno mu je, kaže, kako vladajući misle novu rashodovnu stranu uklopiti u Zakon o fiskalnoj odgovornosti. "Ovo što uzimaju iz II. mirovinskog stupa, to je obaveza u nekoj budućnosti, a prema metodologiji ESO 2010. i prema novom Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, to se naprosto mora prikazati", rekao je Šuker.

Vladajući, kaže, uzimaju novce koje će netko u budućnosti dobivati. "To je u budućnosti opet nekakav trošak, nije čisti prihod, to je jednokratni prihod", istaknuo je.

Na pitanje o najavi uzimanja dobiti javnih poduzeća Šuker je podsjetio kako su strateški program aktualne Vlade za gospodarski oporavak bile investicije koje će nositi javna poduzeća.

"To su rekli na početku, pa su odustali od toga, pa su ponovno rekli 2013. i sada po treći puta odustaju od toga. Ako prodaju CO, pitanje je što će biti s Inom, ne znam koje je to poduzeće koje bi moglo uplatiti značajnija sredstva u proračun osim HEP-a ako bude dobra hidrološka godina", rekao je Šuker.

Vlada, ocijenio je, u izbornu godinu ulazi bez provedenih reformi. "Ono što je najveći problem - prošle godine je ostalo puno toga neplaćenog iz proračuna, to se treba platiti ove godine i pitanje je što će biti s javnim financijama", kazao je.

HDZ će rješenja ponuditi uoči izbora

Potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskome saboru Ivan Šuker izjavio je danas kako je vrijeme da se sadašnja "Vlada pokupi i ode jer nije provela strukturne promjene" već samo, kako je rekao, 'ad hoc' mjere.

Šukerovo stajalište o mjerama Vlade za smanjenje proračunskoga deficita, koje je predstavio ministar financija Slavko Linić, dijeli i njegov stranački kolega Marko Kolaković, koji je na čelu Odbora za gospodarstvo HDZ-a, a sa svojim stajalištima i ocjenama dosadašnjega rada Vlade upoznali su novinare na konferenciji u stranačkoj središnjici.

Novinare je pak zanimalo koja rješenja može 'ponuditi' HDZ za prevladavanje sadašnje teške situacije u Hrvatskoj, a Šuker i Kolaković su bili suglasni i u odgovoru na to pitanje.

Tako je Šuker izjavio da će HDZ rješenja iznijeti kada se raspišu parlamentarni izbori, a Kolaković da HDZ ima spreman sustavni model dodavši da je sada moguće samo provesti neke mjere koje mogu tek skromno ublažiti posljedice. Kolaković smatra i da ekonomske mjere moraju biti uključene u ekonomsku politiku.

Uz napomenu kako je "sada konačno na svjetlo dana došlo ono što je bilo vidljivo već pri donošenju državnoga proračuna, a to je da Vlada nije napravila ništa", Šuker je ponovio i neke već danas izrečene ocjene o predloženim mjerama Vlade za smanjenje deficita.

Ponovio je i sumnju da će Europska komisija prepoznati mjere Vlade kao izvor prihoda. Tako je, primjerice, rekao da je pitanje i kako "vladajući misle novu rashodovnu stranu uklopiti u Zakon o fiskalnoj odgovornosti" te da je "ono što će uzeti iz II. mirovinskog stupa tek jednokratni prihod koji će u budućnosti postati trošak".

Kolaković je pak rekao kako Vlada "jedan dan govori da će ukinuti II. mirovinski stup, a danas nudi polovična rješenja".

Šuker smatra da će se u idućoj godini problemi i pojačati jer "Vlada nema ni ideja niti znanja".

Lesar: Smanjenje investicijskog potencijala

Za Laburista Dragutina Lesara najavljeno oduzimanje dijela dobiti iz državnih tvrtki znači smanjenje investicijskog potencijala. "Ako doista žele da javna poduzeća ostvare investicije u ovoj godini od 12,4 milijarde, kao što je to jučer bilo rečeno, uzimanje njihove dobiti znači smanjenje investicijskog potencijala, a kod kreditnog zaduženja veću kamatu za te iste kredite koje će javna poduzeća očito morati uzeti. To je najgora mjera koju misle napraviti", ustvrdio je Lesar.

Šef Laburista komentirao je i prebacivanje mirovina po posebnim uvjetima iz II. u I. stup podsjećajući kako je prilikom nastajanja II. mirovinskog stupa bilo planirano da je on samo za starosne mirovine.

"Na prijevaru su u njega naknadno uvučeni i oni korisnici osiguranja koji mirovine stječu po posebnim propisima i do današnjeg dana njima mirovine iz drugog stupa prilikom odlaska u mirovinu nisu isplaćivane ni obračunavate, nego je njihov uplaćeni doprinos u trenutku odlaska u mirovinu bio povučen u generacijsku solidarnost", rekao je.

Razlog zašto su to napravili je veća količina novca u drugom stupu da bi bankari i financijski sektor imali što veću masu za manipuliranje. "Predložena mjera znači da će, ne čekajući pojedinačni odlazak u mirovinu, sve osiguranike koji u mirovinu idu po posebnim propisima istog trenutka izvući iz drugog stupa i prebaciti samo u generacijsku solidarnost", rekao je.

Na visine njihovih mirovina, ističe, taj manevar neće utjecati, kao što ni dosad nije bilo utjecaja jer nisu dobivali mirovine iz drugog stupa. "Problem je u tome da ljudi nemaju te informacije, emotivno reagiraju i kažu 'to je naš novac', što je točno, to je vaš novac, ali vi s time niste mogli ni dosad raspolagati", ističe Lesar.

Također je bitno to što su 2/3 novca mirovinski fondovi uložili u državne obveznice. "Hoće li Vlada samo povući te obveznice iz mirovinskih fondova, tehnički način operacije vjerojatno nije još objašnjen", kaže Lesar.

Mrak Taritaš: Porez na nekretnine ne treba uvoditi prije kvalitetne analize

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš (HNS) izjavila je danas da njena stranka i dalje smatra da se porez na nekretnine ne treba uvoditi, da ovo nije pravo vrijeme za njegovo uvođenje te da prije bilo kakve odluke treba napraviti kvalitetnu analizu stanja i procijeniti što je najbolje.

Najprije je potrebna izrada kvalitetne analize - snimanje stanja i procjena - kako bi se tek nakon toga donijela najbolja moguća odluka, izjavila je Mrak Taritaš novinarima nakon sjednice Vlade.

Ministar financija Slavko Linić (SDP) danas je, predstavljajući mjere koje će Hrvatska poduzeti u sklopu procedure prekomjernog deficita, najavio kako će se 2016. uvesti porez na nekretnine, na kamate na štednju i na kapitalnu dobit. Upitan jesu li se koalicijski partneri s time složili, odgovorio je kako je to "dogovoreno jučer na užem kabinetu Vlade".

Mrak Taritaš ponavlja kako stav HNS-a i nadalje ostaje da nema uvođenja novog poreza i novog poreznog opterećenja.

Prije uvođenja poreza potrebna je izuzetno dobra priprema. A ovaj čas nije pravo vrijeme za porez na nekretnine, ističe ministrica.

"Da bismo uopće mogli uvesti porez na nekretnine moramo se dobro pripremiti. Je li to 2016. ili 2017. - to ćemo vidjeti. Ali, idemo se pripremiti i vidjeti što to znači", rekla je.

Slovenija je deset godina uvodila porez na nekretnine i na kraju, kad ga je donijela, imala je dva milijuna žalbi, napominje Mrak Taritaš.

Istaknula je i da ministarstvo kojem je na čelu priprema uredbu o procjeni vrijednosti nekretnina te se nada da će ona u ožujku ili travnju ići na vladu.

Ponovila je svoj stav da "Hrvati nisu štedjeli u novcima i dijamantima već u nekretninama" te da je cijeli nekretninski biznis "pao čim su najavljeni porezi".

Napravimo analizu, vidimo stanje, napravimo procjenu i nakon toga donesimo najbolju moguću odluku, zaključila je ministrica graditeljstva.

Mrsić: Za osiguranike se ništa ne mijenja

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je danas kako neće biti nikakvih promjena u visini mirovina i načina umirovljenja osiguranika koji će iz drugog biti prebačeni u prvi mirovinski stup, već se samo mijenja mjesto isplate sredstava.

"I do sada smo, kada je djelatnik vojske, policije, pravosudne policije odlazio u mirovinu povlačili ta sredstva iz drugog mirovinskog stupa i nastavljali isplatu mirovina. Prema tome, što se tih djelatnika tiče, sve ostaje isto samo što se sada njihova sredstva u totalu prebacuju u državni proračun", rekao je Mrsić.

Vladine mjere za smanjenje proračunskog deficita komentirali su nakon današnje rasprave o izmjenama Zakona o radu i sindikati, a Krešimir Sever (NHS) rekao je kako mjere pokazuju da Vlada nema gospodarsku strategiju.

"Vlada nema nikakvu gospodarsku strategiju i ne zna kako pokrenuti gospodarstvo nego gleda kako će pokrpati rupe. O tome smo svjedočili niz godina u različitim Vladama, kad god su se odlučivali na krpanje rupa, a ne na pokretanje gospodarstva, to je rezultiralo samo još većim rupama i problemima u proračunu", rekao je Sever.

Najava kako će se smanjivati masa za plaće ali ne i pojedinačne plaće, za Severa je manipuliranje činjenicama koje same za sebe ne stoje. "Jasno je, ako se udari na plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, da će to za njih značiti smanjenu kupovnu moć koja je ionako vrlo mala, a to će se povratno odraziti i na samo gospodarstvo", ustvrdio je.

"Vlada je konačno rekla da je car gol", poručio je Mladen Novosel (SSSH). Napokon su, kaže, priznali da u nešto više od dvije godine nema gospodarskog rasta, nema punjenja proračuna na prihodovnoj strani.

Čelnik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić komentirao je najavljeno uzimanje dobiti državnim tvrtkama upozorivši kako je dobit sada premala da bi se moglo iz nje investirati i stvarati investicijski potencijal.

Za investitore, odnosno banke, važno je da mogu ostvarivati dobit u dugoročnom razdoblju, i sutra i za pet godina. U tom slučaju moći će osigurati kredite daleko veće od dobiti. Stvar je vlasnika tvrtke što će s tom dobiti napraviti, ali je puno važnije kako se ta tvrtka vodi i koliki je njezin potencijal i konkurentnost, rekao je Majetić.

(H)
FOTO: CROPIX
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. rujan 2023 02:25