Gotovo 35 godina nakon raketiranja Banskih dvora započelo je suđenje šestorici bivših pripadnika JNA optuženih za ratni zločin počinjen 7. listopada 1991. godine. Iako je napad izveden prije gotovo tri i pol desetljeća, istraga je otvorena tek 2017., a postupak se vodi u odsutnosti jer se svi optuženici nalaze u Srbiji i nisu dostupni hrvatskom pravosuđu, piše Index.
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu obuhvaćeni su nekadašnji zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa JNA Ljubomir Bajić, načelnik za zračnu podršku Slobodan Jeremić, načelnik 105. lovačko-bombarderskog avijacijskog puka Đuro Miličević, pripadnik kontraobavještajne službe Čedomir Kovačević te piloti Ratko Dopuđa i Damir Lukić. Petorica su državljani Srbije, dok Lukić ima i hrvatsko državljanstvo.
Prema navodima optužnice, napad na Banske dvore izveden je prema unaprijed pripremljenom planu vojnog vrha JNA. Tužiteljstvo tvrdi da je Slobodan Jeremić plan prenio Ljubomiru Bajiću, koji je kao zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa koordinirao njegovu provedbu.
Istoga dana Jeremić je helikopterom stigao u vojnu bazu na Udbini, gdje se sastao s Đurom Miličevićem. Ondje je, prema optužnici, dobio informacije da Čedomir Kovačević raspolaže obavještajnim podacima o prostorijama u kojima se trebao nalaziti tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman.
Tužiteljstvo navodi da je Miličević potom naredio pilotima Ratku Dopuđi i Damiru Lukiću da avionima Super Galeb G-4 izvedu napad na Banske dvore i okolne objekte. Kovačević je, prema optužnici, letio kao kopilot u Dopuđinu zrakoplovu.
Optužnica tereti Dopuđu da je oko 15 sati bombardirao Banske dvore bombama MK-82, dok je Lukić ispalio 16 raketa M-74 Munja kalibra 128 milimetara. Meta napada bili su Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ante Marković, koji su se u tom trenutku trebali nalaziti u zgradi, no prostoriju koja je pogođena napustili su neposredno prije udara.
U napadu je poginuo jedan civil, jedna osoba zadobila je teške, a tri lakše ozljede. Materijalna šteta na Banskim dvorima i okolnim objektima procijenjena je na gotovo 37 milijuna kuna, odnosno oko 4,9 milijuna eura.
Na početku suđenja tužiteljstvo i obrana iznijeli su prijedloge dokaznog postupka. Iako su se usuglasili oko čitanja dokumentacije iz spisa, obrana se usprotivila čitanju iskaza svjedoka danih tijekom istrage te zatražila njihovo neposredno ispitivanje. Sud je taj prijedlog prihvatio.
Otvoreno je pitanje na koji će način biti saslušani svjedoci koji žive u Srbiji, budući da srbijanske vlasti ne odgovaraju na zamolnice hrvatskog pravosuđa. Obrana predlaže ispitivanje putem videoveze iz odvjetničkih ureda u Beogradu, no sud o tome još nije donio odluku. Za sada će se saslušavati svjedoci dostupni hrvatskom sudu, među kojima je i Vesna Škare Ožbolt, koja je u vrijeme napada bila u Banskim dvorima.
Istraga o raketiranju pokrenuta je u prosincu 2017., nakon višegodišnjeg prikupljanja dokaza i utvrđivanja identiteta odgovornih osoba. Tijekom postupka ispitani su brojni svjedoci u Hrvatskoj, dok su optuženici i dio svjedoka iz Srbije saslušani putem međunarodne pravne pomoći pred Višim sudom u Beogradu.
Početak suđenja u dva je navrata bio odgođen zbog problema s dostavom sudskih poziva optuženicima. Nakon što je utvrđeno da nisu dostupni hrvatskim tijelima, sud je odlučio da će im se suditi u odsutnosti.
Optuženici su se žalili na takvu odluku tvrdeći da nisu u bijegu te da žive na poznatim adresama u Srbiji, kao i da im sudski pozivi nisu bili uredno dostavljeni. Visoki kazneni sud odbio je njihove žalbe, zaključivši da nisu dostupni hrvatskom pravosuđu niti će to u dogledno vrijeme biti.
Za optuženicima je još krajem 2017. raspisana tjeralica, a početkom 2018. izdan je i europski uhidbeni nalog. Nakon potvrđivanja optužnice ponovno im je određen istražni zatvor te je ponovno aktiviran europski uhidbeni nalog.
U svom očitovanju na optužnicu Ljubomir Bajić odbacio je kaznenu odgovornost. Tvrdio je da Hrvatska u vrijeme napada još nije bila međunarodno priznata država te da su Banski dvori predstavljali legitiman vojni cilj prema odredbama Ženevskih konvencija i njihovih dopunskih protokola. Smatra da zbog toga djelo koje mu se stavlja na teret ne predstavlja kazneno djelo.
Raketiranje Banskih dvora dogodilo se svega nekoliko sati prije nego što je Hrvatski sabor, u noći sa 7. na 8. listopada 1991. godine, donio konačnu odluku o raskidu državnopravnih veza sa SFRJ i potvrdio hrvatsku neovisnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....