StoryEditorOCM
HrvatskaUSUSRET BOJKOTU

Stručnjak: ‘Ne branim trgovce, ali nisu oni glavni krivci za divljanje cijena. Problem je nešto drugo. I puno je dublji‘

Piše Silvana Uzinić
22. siječnja 2025. - 13:57

Ako i neće imati značajnijih učinaka na cijene, već je i sam poziv građanima na bojkot kupovine na jedan dan, u petak 24. siječnja, koji se masovno proširio društvenim mrežama polučio brojne reakcije, sučeljavanja mišljenja i dublje ulaženje u problem konstantnih poskupljenja roba i usluga te posljedično i najviše stope inflacije u eurozoni.

Kako se prezir građana mahom sručio na trgovce i njihove marže, trenutno u eteru bukti rasprava između njih i onih koji im drže stranu te potrošača koje na bojkot kupovine potiču i ministri iz Vlade.

Na suprotnoj strani onih koji pozivaju i podržavaju bojkot kupovine odmah su se našli predstavnici poduzetnika i trgovaca, prvenstveno iz Udruge Glas poduzetnika, čiji Dražen Oreščanin i Slobodan Školnik uzroke inflacije vide prvenstveno u lošoj politici Vlade. U utorak su, stoga, objavili i priopćenje koje je potpisao predsjednik Udruge Boris Podobnik.

image

Je li lijek u zamrzavanju cijena?

/Shutterstock

Porezni nameti

"Hrvatska ima tri stope PDV-a, koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge kategorije, ali struktura tih stopa često stvara nepotrebno visoke troškove za građane”, ističu pa podsjećaju kako se pet posto kao snižena stopa primjenjuje na osnovne prehrambene proizvode: kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, svježu ribu, voće i povrće.

Dodaju kako ova stopa olakšava dio pritiska na kućanstva, ali obuhvaća samo ograničeni broj proizvoda te isto tako i međustopa od 13 posto koja se odnosi na ulje, maslac, margarin, dječju hranu i vodu. Napominju kako veliki dio osnovnih namirnica nije uključen u ovu stopu te se standardna stopa od 25 posto primjenjuje na većinu prehrambenih proizvoda, uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, suhomesnate proizvode, gotova jela, slatkiše i bezalkoholna pića.

image

Boris Podobnik
 

Marko Todorov/cropix

"Jogurti, sirevi, hrenovke, kobasice, tjestenina, med, smrznuta riba, meso i povrće te mnogi drugi proizvodi imaju PDV od 25 posto, što značajno povećava njihovu cijenu u trgovinama. Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima koji uzrokuju rast cijena hrane i otežavaju život građanima. Većina hrane opterećena je PDV-om od 25 posto, što je daleko više nego u zemljama poput Njemačke ili Francuske.

Osim poreznog opterećenja, korupcija i iseljavanje mladih dodatno pogoršavaju situaciju. Manjak radne snage povećava troškove rada, dok neučinkovit i preglomazan državni aparat povećava porezna opterećenja kako bi pokrio svoje rastuće troškove. Uz to, Hrvatska proizvodi tek 67 posto svojih potreba za hranom, što dovodi do ovisnosti o skupljem uvozu. Bez ključnih reformi, ovakvi sustavni problemi nastavit će gušiti građane i gospodarstvo”, poručuju iz UGP-a i predlažu nekoliko rješenja.

image

Cijene skaču svaki dan, može li ih bojkot kupovine zaustaviti...

Josip Bandić/Cropix

Prelijevanje troškova

Prije svega, to je smanjenje PDV-a, odnosno uvođenje jedinstvene stope od 5 posto na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica. Zatim smatraju kako je potrebno provesti reformu javnog sektora, odnosno digitalizaciju i optimizaciju kako bi se smanjio broj zaposlenih zajedno s troškovima. Također se zalažu za poticaj poljoprivredi s fokusom na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca.

Svemu bi, tvrde, doprinijelo uklanjanje parafiskalnih nameta, odnosno smanjenje troškova za poduzetnike koji se na kraju prelijevaju na potrošače. Uz sve to, iz UGP-a ističu kako su trgovinski lanci često na meti kritika zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove koji nastaju u lancu opskrbe.

Tvrde da rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne odražava nužno veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, zbog čega neto marža uglavnom ostaje nepromijenjena. Odgovornost, po njima, leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku.

“Mi potičemo veću hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju jer nekad smo pričali kako ćemo hraniti cijelu Europu, a sad nismo u stanju ni sebe. UGP traži 5 posto PDV-a na svu hranu jer smo zemlja koja ima najvišu stopu za mnogobrojne artikle. Potičemo hrvatske OPG-ove, poduzetnike koji se bore za svoju egzistenciju koje guši birokracija i korupcija. Kontinuriano se zalažemo i inzistiramo na poreznim reformama, želimo bolje pravno i ekonomsko okruženje za privatni sektor. Ne želimo kontrolu cijena jer ona će još više ugasiti investicije u poljoprivredu, a kontrole cijene hrane nema nigdje osim kod nas”, poručuju u priopćenju.

Da je riječ o lancu uzroka visokim cijenama i poskupljenjima slaže se i ekonomist, profesor dr. Luka Brkić.

image

Luka Brkić

Željko Puhovski/Cropix

- Jasno je da se većina građana fokusirala na trgovce jer u trgovinu ulazimo svi svaki dan i kad nešto što je jučer koštalo euro danas košta euro i po, na koga da se obruše? No, trgovci nisu jedini i nisu glavni problem. Ne branim ih, ja isto kao i vi svaki dan kupujem. Ali u povećanju cijena svi sudjeluju, od proizvođača preko prijevoznika. Nije toliko problem u inflaciji, nego imamo problem niskih dohodak. Ima konvergaciju cijena sa zemljama Europske unije odavno, ali ne i plaća. Kad je riječ o hrani, mi smo izuzetno ovisni o uvozu. Imamo slabu regulaciju kroz Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Zakon o zaštiti potrošača do ponašanja središnje banke. Mi sada da imamo vlastitu valutu imali bismo politiku tečaja što je u ovakvim uvjetima jedno od glavnih alata za borbu protiv inflacije. Više je razloga za inflaciju - kaže dr. Brkić.

Napominje i kako mi još uvijek imamo nešto niže kamate u odnosu na ostatak eurozone i zato imate povećanje nenamjenskog kreditiranja pa i to ima proinflatorno djelovanje. Kad je riječ o mjeri zamrzavanja cijena nekih proizvoda i skorom proširenju liste sa 30 na 50 artikala, dr. Brkić je također suzdržan.

image

Jesmo li doživjeli sumrak poljoprivredne proizvodnje?

Tom Dubravec/Cropix

A gdje nam je proizvodnja?

- Svo iskustvo govori da strogo mogu biti ograničene, ali to spada u sferu socijalne, a ne ekonomske politike. Time smo suspendirali tržište. Da tržište funkcionira, takva mjera bila bi nepotrebna. Umjesto da izgrađujete tržište vi imate antitržišnu politiku. Često ponavljama da je najliberalnije tržište ono koje je najbolje regulirano. Jer ajmo zdravorazumski postaviti pitanje: Ako je to tako dobro i rješava inflaciju, zašto ne ograničimo cijenu svim proizvodima? Hoćemo li se vratiti državnom intervencionizmu sovjetskog tipa? Tamo gdje tržište ne funkcionira treba intervencija, ali tako da doprinese efikasnosti tržišta, a ne da ga zaguši. Zna se tko snosi odgovornost, pravila igra... ako to nemate... Zašto Hrvatska nema proizvodnju hrane? Pa mi smo zadnjih desetak godina preko 10 milijardi eura upumpano u hrvatsku poljoprivredu europskih sredstava u okviru zajedničke poljoprivredne politike. A koji su efekti? I onda se čudimo zašto su visoke cijene hrane? Pa to je naprosto nevjerojatno! Dakle, problemu su puno dublji od trgovačkih marži i neće ih riješiti ograničavanje cijena za nekoliko proizvoda jer to jedna od onih mjera kratkoga daha. Da ne govorim da smo, ukoliko tu mjeru smatramo antiinflatornom, prvenstveno u spoznajmom, ali i u ozbiljnom problemu - tvrdi profesor Brkić.

Dodaje kako bi, prema riječima stručnjaka za poljoprivredu, Hrvatska mogla hraniti 10 milijuna ljudi, a mi 60 posto uvozimo i rezignirano konstatira: "Nemamo više ni jaja, ni mlijeka, ni sira u smislu samodostatnosti i samo u proizvodnji prehrambenih proizvoda naš defiit je preko dvije milijarde eura".

Građani se, međutim, nastavljaju pozivati na bojkot pa čak im se nudi dogovor da se izabaru redom trgovački lanci koji će biti ignorirani na tjedan dana. Anketiraju se pratitelji na Facebooku da se izjasne u anketi pod nazivom "Svaki tjedan, lanac jedan" za redoslijed bojkota.

Podsjetimo, prve akcije počele su na stranici udruge Halo, inspektore i to bojkotom kupovine telećeg vrata i lopatice koji su u tri mjeseca poskupjeli više od 43 posto u točno određenim trgovinama. Ubrzo je stvar narasla na bojkot svih trgovina najavljen za petak.

image

Cijene skaču svaki dan, može li ih bojkot kupovine zaustaviti?

Josip Bandić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. siječanj 2025 14:10