StoryEditor
HrvatskaŽIVOT S KORONOM

Što nas čeka na jesen? Đikić objašnjava za koga je ‘rezervirana‘ treća doza, otkrio i dokle se stiglo s pronalaskom sigurnog lijeka protiv COVID-a: ‘Već sada ih postoji nekoliko, ali...‘

2. rujna 2021. - 12:49

Vidimo da posljednjih dana u Hrvatskoj broj zaraženih koronavirusom naglo raste, a s druge strane broj cijepljenih je jedva prešao pedeset posto odrasle populacije, što je znatno manje od planiranih 70-ak posto koji bi osigurali kakav-takav povratak normalnom životu.

Čini se da je i cijepljenje praktički stalo, iako je Vlada Republike Hrvatske osigurala dovoljne količine cjepiva za cijelu populaciju.

Kako ove podatke komentira naš znanstvenik, prof. dr. sc. Ivan Đikić, s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu, kakva nas jesen čeka i koliko je realno u bliskoj budućnosti očekivati lijek protiv ovog virusa?

image
Dr. Ivan Đikić: U tijeku je testiranje kompanije Pfizer novog lijeka protiv glavne proteaze CoV2 virusa
Joško Ponoš/Cropix

- Glavni problem Hrvatske danas je mali postotak cijepljenih, 50 posto u usporedbi s prosjekom EU-a od 70 posto odraslih, i dosta snažna javna antiznanstvena kampanja protiv činjenica o samoj bolesti, što dovodi do straha i zbunjenosti kod velikog broja ljudi koji se zbog toga ne žele cijepiti.

To predstavlja realnu opasnost za četvrti val koji je već tu, a koji će biti karakteriziran sve bržim širenjem novih varijanti virusa, posebno u necijepljenoj populaciji, te većim virusnim opterećenjem, težim simptomima i nažalost puno većim brojem umrlih kod necijepljene populacije.

Matematika je vrlo jednostavna - cijepljenje štiti više od 95 posto od teških simptoma i smrtnosti, te ima minimalne štetne posljedice u usporedbi sa samom bolesti.

image
Matija Đanješić/Cropix

Raste nam i broj hospitaliziranih u usporedbi s prošlom godinom, a to su pretežno osobe koje nisu cijepljene.

- Točno je. Primjerice, danas je oko 100 ljudi na liječenju s teškim simptomima bolesti na klinici KBC-a u Splitu i oko 30 na respiratoru, a među njima je 95 posto necijepljenih.

Uistinu se čudim da ljudi žele preuzeti toliki rizik na sebe i članove svoje obitelji. Čini mi se da je to odraz nepovjerenja ljudi u cijeli društveni i zdravstveni sustav u Hrvatskoj.

Od 50 posto necijepljenih manje od 3 posto ljudi u Hrvatskoj ima zdravstveno utemeljene razloge da se ne mogu cijepiti i njih se treba dodatno zaštititi, dok preostalih 47 posto necijepljenih građana Hrvatske ima dodatnu odgovornost jer se može slobodno odlučiti za cijepljenje.

Pogledajte Irsku, gdje je već 85 posto odraslih cijepljeno. Zašto? S jedne strane je bila odlična kampanja, objašnjavanje ljudima svih relevantnih činjenica, stručnjaci irskog zdravstvenog sustava govorili su jedinstveno i ukazivali na točne podatke i pozvali ljude na cijepljenje.

Osim toga, ljudi u Irskoj su shvatili prednosti takve zaštite, posebno mladi koji mogu normalnije na fakultete, putovanja, izlaske uz određene mjere opreza, na rad ali i obiteljska okupljanja. Sve ih je to motiviralo.

Očekujem da ćemo pojavom četvrtog vala i u Hrvatskoj doživjeti novi interes među ljudima da se cijepe, te se također nadam da će se i znanstvena i zdravstvena struka ujediniti u jasnim preporukama, jer nam to može značajno pomoći u sljedeća 3-4 mjeseca.

Vlada sada navodno razmišlja o ukidanju epidemioloških mjera i već ih ublažava. Koliko je to pametno kad se očekuje četvrti jesenski val epidemije, a neki stručnjak jučer kaže da nam prijeti i COVID-20, koji će biti opasniji od ovoga?

- U takvim javnim "razmišljanjima" vidi se više političko i medijsko testiranje javnosti nego realne najave.

Mislim da nitko odgovoran na temelju ovakvog broja cijepljenih ne može ukloniti sve mjere jer bi to dovelo do većeg broja umrlih koje pravilnim ponašanjem možemo i moramo spriječiti.

Istodobno mnoge europske zemlje uvode strože epidemiološke mjere!?

- Važno je biti fleksibilan i mijenjati mjere prema podacima o promjenama virusa, kao i procijepljenosti. One zemlje koje imaju nisku stopu procijepljnosti, a veliko širenje virulentnih varijanti, uvodit će i sve strože mjere.

No nisam siguran da će ijedna zemlja uvoditi stroge mjere kao prošle godine, ako se ne pojavi nova i puno opasnija varijanta virusa.

Danas i prije godinu dana ogromna je razlika jer smo naučili već jako puno o virusu i imamo adekvatno cjepivo, djelotvorne mjere u slučajevima hitnih stanja, te je sve više najava i o novim lijekovima, što ohrabruje.

Pri tome je važno ljudima predstaviti točne podatke bez strašenja i preuveličavanja opasnosti, kao i bez umanjivanja i lažnih najava da je pandemija već završena jer nažalost pandemija još nije gotova i čeka nas još neizvjesnosti u budućnosti.

image
AFP

Ima li smisla treća doza cijepljenja?

- Sa znanstvene strane treća doza cijepljena je preporučena za rizične grupe i stariju populaciju. Prikupljeni podaci iz Izraela ukazuju da treća doza nudi dodatnu zaštitu od 86 posto protiv delta varijante za osobe starije od 60 godina.

No u isto vrijeme treba gledati i na globalnu situaciju u svijetu, gdje je u ponekim zemljama samo nekoliko posto ljudi cijepljeno i važno je usmjeriti veliku količinu cjepiva u te zemlje.

Što možete reći o mogućim lijekovima i koliko su napredovala vaša istraživanja?

- Već sada je jasno da će ovaj koronavirus, kao i nove vrste koronavirusa CoV3 ili CoV4 biti velika opasnost u budućnosti te da će uz cjepiva neophodni biti i specifični lijekovi protiv tih virusa.

Preko lijekova koji su obično kombinacija 2-3 lijeka koji blokiraju enzime virusa, već smo uspjeli kontrolirati HIV i hepatitis C viruse.

Za COVID već sada postoji nekoliko lijekova koji većinom djeluju preko imunološkog sustava (deksametazon) ili davanje sintetskih protutijela, no još uvijek ne djeluju protiv samog virusa.

Stoga se dosta ulaže u stvaranje i testiranje novih lijekova koji će ciljano djelovati na virusne enzime i na taj način uspješno uništavati točno tu vrstu koronavirusa. Mi smo prije desetak mjeseci objavili znanstvena otkrića u časopisu Nature, gdje smo pokazali da su virusne proteaze (papainu slična, ali i glavna proteaza) neophodni enzimi za život virusa i predstavljaju moguću slabu točku virusa za razvoj novih lijekova.

Nastavili smo slične studije i prije nekoliko mjeseci objavili i nove spoznaje o tome kako anti-histaminski lijekovi mogu djelovati na koordinaciju imunološkog odgovora tijekom COVID infekcije.

Jako sam sretan da su takva bazična otkrića, ne samo iz našeg laboratorija nego i drugih akademskih centara, brzo prenesena u farmaceutsku industriju, koja je u rekordno kratkom vremenu uspjela stvoriti nove lijekove koji su već sada u kliničkim pokusima.

Među njima je testiranje kompanije Pfizer novog lijeka protiv glavne proteaze CoV2 virusa. Rezultati prve faze su jako pozitivni i očekuje se da bi rezultati druge i treće faze mogli biti gotovi do početka sljedeće godine.

image
AFP

Brazilski znanstvenici otkrili su da je molekula iz otrova zmije jararacussu, endemske južnoameričke ljutice, smanjila reprodukciju koronavirusa u stanicama majmuna, što je potencijalni prvi korak prema lijeku u borbi protiv koronavirusa. Kako to komentirate?

- Takve otkrića su dobrodošla, iako su još uvijek preliminarna i bez konkretnih kliničkih podataka.

Svaka nova kemijska struktura, kao i ova iz zmijskog otrova koja može blokirati virusno razmnožavanje, je dobrodošla za dodatno testiranje i dodatne kemijske promjene i stvaranje novih i boljih lijekova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. kolovoz 2022 11:07