StoryEditor
Hrvatskapogledajmo semafor

Sretan vam Dan... čega ono?! I imamo li uopće razloga išta slaviti? E pa, možda će vas brojke iznenaditi

Piše Hrvoje Prnjak
25. lipnja 2021. - 20:59

Sretan vam... koji ono dan?! Aha, spomendan Dan neovisnosti. To je sad već bivši državni praznik. Jer je sad Dan državnosti opet 30. svibnja, kako je to bilo odlučeno i 1991. godine.

Na današnji je dan, naime, Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika. Time je krenuo put Hrvatske u neovisnost, ali i sve što smo proživjeli idućih godina, u krvavoj borbi za teritorijalni suverenitet i slobodu, pri čemu agresija ne može biti izgovor za baš sva lutanja, a pogotovo ne za demokratske deficite u devedesetima...

Inače, na današnji datum Slovenci slave Dan državnosti, obilježavajući tako dan kad su u parlamentu prije 30 godina proglasili samostalnost.

U nadi da se više neće tako skoro mijenjati datumi državnih blagdana, jer je to nešto čime se stabilne demokracije baš ne hvale (to Hrvate, doduše, možda zbunjuje na prvi pogled, ali ne i kada je u pitanju "spajanje" praznika, iako je to neka druga tema), ostaje nam zapitati se – imamo li što slaviti nakon svega?

Pogotovo ako se nećemo zadovoljiti nogometom i uspjesima inače odlično plaćenih nogometaša...

Najnoviji podaci Eurostata, europskog statističkog ureda pokazuju da je standard u Hrvatskoj tijekom pandemijske 2020. bio za trećinu niži od prosjeka Europske unije, unatoč za trećinu nižoj razini cijena.

Hrvatska je uz Bugarsku zabilježila najnižu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku, mjerenu standardom kupovne moći, među zemljama EU-a, za 33 posto nižu od prosjeka EU-a. Time je smanjila zaostatak u usporedbi s 2019. godinom za jedan postotni bod. Najniža je ponovo bila u Bugarskoj, za 39 posto ispod prosjeka.

Inače, u 2020. najviši je standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, zabilježen u Luksemburgu, za 31 posto veći od prosjeka EU-a. Slijede Njemačka i Danska, gdje je bio 23 odnosno 21 posto veći, a blizu su i Nizozemska i Austrija.

U Belgiji, Finskoj, Švedskoj i Francuskoj potrošnja po stanovniku bila je oko 10 posto veća od prosjeka EU-a.

Najbliži su prosjeku po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku u 2020. bili Cipar, Italija i Litva, gdje je bila niža do četiri posto. U skupini je i Irska gdje je bila šest posto niža od prosjeka.

Španjolska, Češka, Portugal, Malta, Poljska i Slovenija bilježile su prošle godine stvarnu individualnu potrošnju 10 do 20 posto nižu od europskog prosjeka.

Ispred nas su i Rumunjska, Estonija, Grčka, Slovačka, Latvija i Mađarska, u kojima je potrošnja je bila 20 do 30 posto ispod prosjeka EU-a.

image
Standard je za Hrvate i dalje - teška tema...
Davor Pongracic/Cropix

Eurostat inače mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države ili nevladine organizacije...

Kad je u pitanju razina BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći za prošlu godinu, Hrvatska je na 64 posto prosjeka EU (kao i Grčka i Turska). Kako su to saželi analitičari s portala Ekonomski lab: "Ekonomisti bi rekli: nema realne konvergencije (približavanja prosjeku EU)".

U svojoj analizi također ističu: "To što je Rumunjska ispred Hrvatske više nije vijest, jer takav odnos pratimo već dvije godine. Rumunjsku možemo smatrati jednim od 'šampiona tranzicije', pri čemu riječ tranzicija pišemo u navodnicima jer već dulje vrijeme možemo smatrati da je post-socijalistička tranzicija dovršena i zemlje se sada razvijaju svojim prirodnim razvojnim putanjama koje su u velikoj mjeri neovisne od povijesti pred tri desetljeća. Rumunjska je, osim Hrvatske, prestigla i Slovačku koja je od 2015. do 2020. relativno nazadovala i priključila se Mađarskoj.

No, pravi 'šampioni tranzicije' su zemlje koje brzo konvergiraju – uz Rumunjsku to su Poljska, Estonija i Češka... Kod Hrvatske nema značajnijih promjena, no Hrvatska u ovom desetljeću ima prigodu napraviti značajnije iskorake prema gore".

Dakle, eto napokon i malo (ekonomskog) optimizma. A na čemu se on temelji, možemo li govoriti o naznakama nekakvog (post)pandemijskog ciklusa oporavka, nakon što je gotovo čitava ekonomija završila na državnoj infuziji kako bi se spriječio val otkaza i sve što bi on posljedično donio?

Opet u pomoć zovemo neovisni portal Ekonomski lab: "Prvo gledamo podatke u prvom kvartalu 2021. u odnosu na zadnji kvartal 2020. Nakon što se iz podataka otklone svi sezonski i kalendarski utjecaji (razlike u broju radnih dana), vidi se da je BDP EU u prvom kvartalu zapravo pao (ponajviše zbog utjecaja epidemioloških mjera). U Hrvatskoj je rastao izvanredno brzo po stopi od 5,8 posto. Usporedbe radi, taj podatak za SAD, koje se oporavljaju uzornom brzinom o kojoj EU može samo sanjati, iznosi 6,4 posto. Hrvatska nije daleko od te brzine.

image
Zdravko Marić, ministar financija, 'jedri' u klasi optimist
Ranko Suvar/Cropix

Zahvaljujući tome rastu, realni BDP je u prvom kvartalu dostigao razinu koja je svega 0,7 posto niža u usporedbi s istim kvartalom 2020. Isti podatak za EU iznosi -1,7 posto. Drugim riječima, hrvatsko gospodarstvo je bliže pred-pandemijskoj razini od cjelokupnog gospodarstva u EU. Isti podatak za SAD iznosi +0,4 posto.

U prvom kvartalu rastu su najvše doprinijeli robni izvoz (8,3 posto na godišnjoj razini) i investicije (4,6 posto). Promatrano po industrijama najveći doprinos je stvoren u građevinarstvu (8,8 posto), poljoprivredi (5,9 posto) i ICT-u (4 posto), No, snažan oporavak izvoza se osjetio i u industriji čija je bruto dodana vrijednost uvećana po stopi od 4,1 posto.

Ključni sektori koje označavamo s 3T (trgovina, transport i turizam) i dalje su se nalazili u padu u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no kako se oni sada priključuju, podaci za drugo i treće tromjesečje donijet će još više razloga za optimizam".

Vesele i podaci o kretanju realnog prometa trgovine na malo. Nakon 11 mjeseci kontinuiranog pada prometa, taj je trend preokrenut, te je realni promet trgovine na malo u veljači porastao za 3,8 posto u odnosu na isti mjesec lani. Potom je uslijedio ožujak s rastom od 14,3 posto, a koji je tek dijelom bio posljedica niske baze odnosno pada prometa u ožujku prošle godine (-7,0 posto). A to će reći da je tijekom prva tri mjeseca ove godine kalendarski prilagođeni realni promet trgovine na malo porastao za 6 posto...

Da izlazimo iz pandemijskih ograničenja ukazuje i to što je od siječnja do ožujka iznos fiskaliziranih računa porastao za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Realna neto plaća po zaposlenom u prva tri mjeseca ove godine bila je veća za 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine...

U prva tri mjeseca industrijska proizvodnja porasla je za 5,7 posto, građevinarstvo također raste...

Robni izvoz u prva je tri mjeseca ove godine porastao za 8 posto, dok je uvoz roba porastao za 4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je smanjilo robni deficit u prvom tromjesečju...

image
Opet se gradi - građevinari imaju posla, sektor raste
Tonci Plazibat/Cropix

Dakle, možda se zloguke prognoze o višegodišnjem izlasku iz najnovije krize ovog puta i ne ostvare!

Naravno, ne smijemo zaboraviti da je hrvatski BDP u 2020. pao za 8,4 posto i da se ove godine očekuje rast od 5 posto.

Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar financija, Zdravko Marić, krajem svibnja je ocijenio kako su najnoviji statistički podaci o padu BDP-a od 0,7 posto u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje za prvo tromjesečje u skladu s Vladinim projekcijama, ali i poručio kako će "sljedeća objava DZS-a za drugo tromjesečje sigurno imati pozitivan predznak".

Naglasio je i kako je pad BDP-a za 0,7 posto u prvom tromjesečju zapravo najniži pad od izbijanja pandemije koronavirusa, dakle, u posljednja četiri tromjesečja.

"Kada usporedimo prvo tromjesečje ove s posljednjim tromjesečjem prošle godine to je rast od 5,8 posto", okrenuo je Marić na pozitivu.

Istina, u ovom "sportu" nema Luke Modrića ili Ivana Perišića koji će genijalnim udarcem zabiti gol i trenutačno preokrenuti stanje stvari. Ovo će više ličiti na ragbi, u kojem će čitava momčad – dakle, svi koji čine hrvatsko gospodarstvo - morati iskrvariti za pozitivan rezultat (raspodjela tereta između realnog i javnog sektora posebna je, uvijek bolna tema), ali važno je znati da uspjeh nije neostvariv, odnosno, da ovoga puta recesija ipak ne bi trebala duže potrajati.

I zato, sretan vam... koji ono dan?! Aha, Dan neovisnosti, uz kojeg u istu rečenicu bez ikakve ironije idu i sredstva iz EU fondova, kao nesumnjiva blagodat članstva u Europskoj uniji. Samo ako ih znate i koristiti bolje nego što smo to dosad činili...

item - id = 1108454
related id = 0 -> 1128085
related id = 1 -> 1127451
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. rujan 2021 06:35