StoryEditor
HrvatskaVRUĆINA MOŽE BITI FATALNA

Splitska kardiologinja upozorava na opasnosti toplinskog vala. Ovo su najčešća stanja kod kojih trebate hitno potražiti stručnu pomoć!

Piše Javorka Luetić
22. lipnja 2021. - 12:00

Meteorolozi nisu pogriješili - stigao je toplinski val. I trajat će... Liječnici pozivaju na odgovorno ponašanje i na umjerenost u svemu. Mladi i zdravi ljudi mogu puno izdržati, no svatko ima svoje granice.

Na što sve moramo obratiti pažnju i koja su to hitna stanja koja mogu biti fatalna, kako se zaštititi i jesu li spremni naši medicinski timovi, otkrila nam je prim. doc. dr. sc. Duška Glavaš, kardiologinja i voditeljica Zavoda za Intenzivnu medicinu Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Split i voditeljica Radne skupine za zatajivanje srca Hrvatskoga kardiološkog društva.

- Počnimo od ovog posljednjeg. Preuređenje lokaliteta na Križinama sa 10 intenzivnih kreveta i još toliko na Firulama, vrlo je bitno, s obzirom na to da našoj bolnici gravitira oko milijun stanovnika uz rastući broj kardioloških bolesnika i turističku sezonu koja obećava bez obzira na Covid okolnosti, a dolaze nam domaći i strani turisti iz cijelog svijeta.

U Intenzivnu jedinicu se prima oko 2000 najkompleksnijih kardioloških pacijenata godišnje, što je jako puno, tako da osoblje ulaže iznimne napore. Pacijente se prati 24 sata dnevno, a u smjenskom radu su uobičajno dva liječnika i dvije medicinske sestre.

image
Tom Dubravec/Cropix

Sve smo stariji

Pored vrhunske tehnologije, najvažniji je iskusan medicinski tim. Prema aktualnim podacima HZJZ o umrlim osobama, kardiovaskularne bolesti se nalaze na prvom mjestu s vodećom dijagnozom ishemične bolesti srca kod oba spola, kaže dr. Glavaš i sigurna je da je za bolji uspjeh liječenja neophodno dobro educirati stanovništvo, tako da sudjeluje u ispravljanju rizičnih faktora i sprječavanju bolesti, ali i da zna pravilno reagirati u rizičnim situacijama i brzo pozvati pomoć.

- Ne zaboravimo da su bolesti srca i krvnih žila u stalnom porastu, posebno zatajivanje srca, koje spada u najčešće razloge hospitalizacije, ali i činjenicu da je stanovništvo sve starije životne dobi, uz brojne bolesti koje se paralelno liječe, čime se produžuje životni vijek. Primjerice, kad se dijagnosticira koronarna bolest, mogu se raditi koronarne intervencije i premosnice, no kao posljedica zna zaostati ishemična kardiomiopatija koja ima trend pogoršanja.

Slične dugoročne posljedice mogu nositi valvularna oštećenja, upalne bolesti srca, aritmije, kardiomiopatije, hipertenzija, prirođene srčane greške, plućne, endokrinološke, nefrološke, imunološke, hemato-onkološke, nutritivno-metaboličke bolesti, neki lijekovi, podsjeća doktorica.

Otkrila nam je da su najčešći razlozi hospitalizacije u Intenzivnu jedinicu, osobito ovih dana: akutni koronarni sindrom (AKS), zatajivanje srca, embolija pluća, aritmije, akutni aortalni sindrom.

Većina ovih bolesnika ima više rizičnih faktora među kojima su najčešći hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, dijabetes, povećana tjelesna težina, pojačani psihofizički napori, stres, infekcije i pozitivna obiteljska anamneza.

Kako prepoznati najčešća hitna stanja kod kojih treba hitno potražiti stručnu pomoć?

image
Damjan Tadić/Cropix

Bolesnici s AKS-om najčešće dolaze s jakom boli u prsištu. Nažalost nekad je prvi znak bolesti maligna aritmija i zastoj rada srca, što je za život opasno stanje, a liječi se intervencijskim metodama i lijekovima (ili operacijom). Uz to je potrebno intenzivno tretiranje rizičnih faktora.

Pacijenti sa zatajivanjem srca se obično primaju pod kliničkom slikom akutnog zatajivanja. U podlozi može biti koronarna bolest, hipertenzija, valvularna bolest, kardiomiopatije, endokrinološke, infiltrativne bolesti.

"Okidači" su najčešće AKS, hipertenzivna kriza, lijekovi, toksini, aritmije, inflamacija, anemija, stres, trudnoća.

Simptomi su zamaranje, nedostatak zraka, kašalj, naticanje. Gotovo da nema bolesti koja se ne može očitovati zatajivanjem srca u nekoj fazi razvoja. Liječenje je medikamentozno, uz lijekove koji su primarno namijenjeni simptomima, kao i one koji mogu dugoročno pomoći u poboljšanju srčane funkcije i kvalitete života. Rjeđe su potrebne interventne metode, mehanička ventilacija, ECMO.

Koronografija pa operacija

Bolesnici s akutnim aortnim sindromom imaju jaku bol u predjelu prsišta koja se širi u leđa. Ova se bolest mora intenzivno liječiti, najčešće hitnim kardiokirurškim/ vaskularnim zahvatom.

Žurni pristup dijagnostici i liječenju je od vitalnog značenja.

Bolesnici s embolijom pluća se obično žale na nedostatak zraka i pritisak u prsištu. Bolest se uobičajno liječi antikoagulatornom terapijom, no nekad je potrebna i trombektomija-farmakomehanička terapija. U vrijeme Covida-19 i pos-COVIDA, naročito su česte dijagnoze plućne embolije i duboke venske tromboze.

Valvularne bolesti u pogoršanju se mogu očitovati zamaranjem, pritiskom u prsištu, aritmijama, nesvjesticom, simptomima zatajivanja srca. Za ove bolesti je posebno važno praćenje, a ako se bolest zalistaka pogoršava, u nekoj fazi liječenja je potrebno izvršiti intervenciju na zaliscima (kao TAVI), nekad i operativni zahvat.

Upalne kardiološke bolesti (miokarditis, perikarditis, endokarditis), obično idu s povišenom temperaturom, pritiskom u prištu, nedostatkom zraka, aritmijama. Mogu se razviti zasebno ili u sklopu neke druge infektološke bolesti i sepse.

Liječe se mirovanjem, antiinflamatornim lijekovima, antibioticima, a kod teških oblika bolesti, bolesnika je potrebno staviti na mehaničnu ventilaciju, ECMO.

image
Damjan Tadić/Cropix

Hemato-onkološki pacijenti su radi prirode bolesti i terapije skloni kardiološkim komplikacijama, osobito zatajivanju srca, emboliji pluća i akutnom koronarnom sindromu, pa ih potrebno češće kardiološki kontrolirati putem temeljnih kardioloških pretraga (EKG, laboratorij, Uz srca), kako bi se na vrijeme otkrili poremećaji i započelo liječenje.

Endokrinološki pacijenti (najčešće dijabetičari, oni s bolestima štitnjače i nadbubrežne žlijezde), posebno su osjetljiva skupina bolesnika. Kod dijabetičara je tiha, asimptomatska ishemija učestala, tako da se koronarna bolest može očitovati tek u uznapredovaloj fazi. Nakon koronarografije je češće nego kod drugih pacijenata potreban kardiokirurški zahvat.

Slično je i kod nefroloških pacijenta koji su skloni razvoju akutnog koronarnog sindroma i zatajivanju srca, sa kompleksnim kardiovaskularnim posljedicama, tako da je njihovo liječenje izuzetno složeno.

Aritmije (supraventrikularne, ventrikularne, fibrilacija atrija), se nekad mogu očitovati gubitkom svijesti i simptomima zatajivanja srca.

Uobičajno se liječe medikamentoznom terapijom. Rjeđe je potrebno izvršiti elektrofiziološku analizu i ablaciju.Ako se radi o malignim aritmijama, potrebno je na konziliju razmotriti opciju postavljanja defibrilatora, a u bradikardnim formama-elektrostimulator srca.Bolesti srca mogu utjecati na razvoj neuroloških bolesti, a tako fibrilacija atrija može potencirati moždani udar.

Problemi s COVID-om

Pandemija koronavirusom traje već drugu godinu različitim intenzitetom, ali s ozbiljnim posljedicama na organizam, uključujići smrtni ishod. Kardiovaskularni bolesnici (KV) su inače skloniji infekcijama, često težem obliku bolesti i komplikacijama.

Pacijenti s koronainfekcijom, i oni koji su je preboljeli, mogu razviti novu KV bolest, ili pogoršanje postojeće-stabilne ili asimptomatske srčane bolesti. Zatajivanje srca je posebno važna komplikacija, a može biti posljedica virusnog miokarditisa, citokinske oluje i postojeće sklonosti. Pacijenti s komorbiditetima kao što su hipertenzija, dijabetes, pretilost, bolesti pluća, bubrega, hemato-onkološke bolesti...češće i teže obolijevaju.

image
Ante Ćizmić/Cropix

Patofiziološki se najčešće isprepliću upalne, cirkulacijske, trombogene, neurološke i endokrinološke promjene. Zahvaćanje srca se najčešće očituje akutnom ozljedom, upalom srčanog mišića, poremećajem cirkulacije koronarnih krvih žila, uz stvaranje tromba i spazma, popuštanjem srca, aritmijama, srčanim zastojem.

Tijekom infekcije velike metaboličke potrebe potiču srčane komplikacije, dok upalni faktori mogu potencirati šok i promjenu cirkulacije uključujući koronarne krvne žila uz stvaranje (mikro) tromba i spazam. Česta je hipoksija, a takvi su bolesnici posebno skloni smrtnom ishodu.

Kod osoba koje su zaražene virusom mogu se javiti smetnje s disanjem i pritisak u prsištu, što zna sličiti srčanom udaru. Kako bi se postavila ispravna dijagnoza svakako je potrebno izvršiti kardiološke pretrage.

Isto tako, nakon preboljelog Covida, bolesnici često dolaze u ambulante i na Hitni prijem radi varijacija tlaka, pulsa, aritmija, zamaranja, pritiska u prsištu. Može se raditi o prolaznim reakcijama, no važno je analizirati, i ako je potrebno, dodatno liječiti.

Ovakvi pacijenti se češće primaju u Intenzivnu jedinicu pod dijagnozom akutnog koronarnog sindroma (nestabilne angine pektoris ili srčanog infarkta), aritmija, popuštanja srca, embolije pluća, akutnog aortalnog sindroma.

Samo polako!

U nastupajućim ljetnim mjesecima posebno je važno biti umjeren u svemu, neovisno o dobnoj skupini i psihofizičkoj kondiciji.
- Potrebno je izbjegavati pretjerano izlaganje suncu, uz korištenje zaštitne opreme, ne skakati u hladno more, koristiti umjerene količine laganije hrane i tekućine koja nije previše rashlađena, začinjena i zaslađena.
- Velike klimatske i temperaturne promjene mogu naškoditi. Nije dobro biti u vrlo rashlađenoj prostoriji, a potom izići na visoku temperaturu ili obrnuto.
- Dobro je izbjegavati teže fizičke poslove na vrućini i ne dizati teške terete ako je moguće.
- Potreban je oprez s energetskim napitcima, alkoholom i drugim stimulansima i sredstvima ovisnosti.
- Dovoljne količine odmora i sna su vrlo važne.
- Turisti, posebno strani, često dolaze u Intenzivnu jedinicu, s anamnestičkim podacima o intenzivnom izlaganju fizičkoj aktivnosti (koju kod kuće ne primjenjuju), suncu, dugotrajnoj vožnji, a sve navedeno može biti okidač za KV bolest.

item - id = 1107586
related id = 0 -> 1139210
related id = 1 -> 1139166
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. prosinac 2021 00:02