StoryEditor
Hrvatska‘Za žene u znanosti‘

Splićanka Ena Melvan za svoja je otkrića dobila veliko priznanje, mlada znanstvenica odgovara nam na vječna pitanja o debljini: ‘Što je više dobrih bakterija, to je brži metabolizam. Nije ni sva procesuirana hrana nezdrava!‘

Piše Marijana Cvrtila
23. lipnja 2021. - 10:53

Kako to da neki ljudi mogu jesti bilo što a biti mršavi, dok neki paze što jedu i treniraju a nikako ne gube kilograme? Ima li ljudskog bića koje sebi bar jednom, u očaju, rezignaciji ili čisto iz znatiželje, nije postavilo to zdravorazumsko pitanje? A kada ono zaintrigira jednu mladu znanstvenicu, uz to magistricu računarstva i matematike, koja ga osvijetli na serioznoj znanstvenoj, inovativnoj razini – rezultati ne mogu biti nego vrijedni najviših nagrada.

image
Saša Burić/Cropix

Ona je Ena Melvan (33), mlada znanstvenica iz Splita, koja je upravo ovih dana proglašena jednom od četiriju najizvrsnijih i najperspektivnijih hrvatskih mladih znanstvenica u sklopu Nacionalnog programa stipendiranja "Za žene u znanosti", koji se provodi u organizaciji L'Oreala Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija.

U jubilarnoj petnaestoj godini provedbe programa u Hrvatskoj, Ena je izabrana među četiri najbolje u jakoj konkurenciji od pedesetak kandidatkinja, te je time nastavila sjajan niz mladih splitskih znanstvenica koje su tu nagradu osvajale u godinama prije nje. Svakoj od stipendistica programa pripala je i pojedinačna novčana nagrada od pet tisuća eura, a podsjetimo i kako se u ovoj kategoriji nagrađuju mlade znanstvenice u završnoj fazi izrade doktorske disertacije. Ena Melvan svoju će privesti kraju u kolovozu ove godine.

image
Jakov Prkić/Cropix

Prije nego što riječ predamo laureatkinji, navedimo neke opće podatke: naziv njezine nagrađene disertacije je "Modeliranje mikrobioma ljudskog crijeva in vitro u odnosu na pretilost", a cilj je razviti standardizirani model koji opisuje mikrobiom zdravih i pretilih pojedinaca. Završila je matematiku, smjer Računarstvo i matematika, na zagrebačkome Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Nakon završetka fakulteta zaposlila se kao stručni suradnik na projektu u Kabinetu za bioinformatiku na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, te je potom upisala interdisciplinarni dualni doktorat Sveučilišta u Zagrebu (Fakultet elektrotehnike i računarstva i Prehrambeno-biotehnološki fakultet) i Macquarie sveučilišta u Sydneyju.

– Nakon rada na fakultetu, godinu dana sam provela i u jednom startupu, a potom sam godinu i pol dana bila u Sydneyju, na Macquarie University, na poziciji Higher Degree Researcher. Trenutačno sam samozaposlena, u prosincu 2020. dobila sam poticaje za samozapošljavanje, otvorila obrt "Bellyy" i trenutačno je to moje matično mjesto zaposlenja – opisuje Ena svoj profesionalni put.

Šira lokalna zajednica imala ju je priliku upoznati krajem prošle godine, kada je osvojila prvu nagradu drugog izdanja StartIT akademije u organizaciji ICT Županija Splitsko-dalmatinske županije, i to za projekt izrade personaliziranog plana prehrane temeljenog na analizi stanja bakterija u našim crijevima.

Kako to da mladu matematičarku zanima pretilost, crijevna stanja, bakterije, i kakvi su to inovativni pristupi u doktorskoj disertaciji koji su zadivili stručnjake i na lokalnoj i nacionalnoj razini, pitamo ovu svestranu i iznimno aktivnu mladu splitsku znanstvenicu.

– Na doktorat me potaknuo moj mentor dr. sc. Antonio Starčević, koji je bio i voditelj projekta na kojemu sam se zaposlila nakon fakulteta. Meni nije bilo ni na kraj pameti upis doktorata, no kako sam radila na fakultetu, to je nekako bio sljedeći logičan korak. Tema se mijenjala od samog početka 2015. godine, a u startu je bila u potpunosti računalna – radila sam na razvoju softvera za prepoznavanje mikrobioloških vrsta iz očitanih proteina. Radom na fakultetu zainteresirale su me bakterije u crijevima i njihova važnost za naše opće psihofizičko zdravlje, pa se tako i mijenjala tema moga doktorskog rada – govori Ena Melvan, koja je za vrijeme rada na fakultetu dobila EU projekt za mlade istraživače u sklopu kojeg je opremljen laboratorij.

– Pretilost kao takva, iskreno, nije me pretjerano zanimala. Zanimala me povezanost mentalnih stanja ljudi s bakterijama u crijevima te kako možemo prehranom utjecati na bolje mentalno zdravlje pojedinca – opisuje Ena Melvan put svoga znanstvenog interesa.

S obzirom da je potrebno dobiti budžet za istraživanje, kaže, tada prije šest godina mentalno zdravlje i nije bila neka interesantna tema, ali pretilost kao jedan od globalnih zdravstvenih problema jest, pa su odlučili prijaviti projekt vezan uz pretilost.

image
Saša Burić/Cropix

– S obzirom da je moj dio istraživanja primjena matematičkih modela kako bi opisali ponašanje bakterija u crijevima u odnosu na određenu bolest, zapravo mi je bilo važno razviti model, jer jednom kad postoji razvijeni model, on se prilično jednostavno prenamijeni na bilo koje drugo zdravstveno stanje. Istodobno, baveći se problemom pretilosti, zapravo sam se jako zainteresirala za samu bolest. Kako to da neki ljudi mogu jesti bilo što a biti mršavi, dok neki paze što jedu i treniraju a nikako ne gube kilograme? Zanimao me i sam uzrok pretilosti, jednako kao i kako emotivno stanje utječe na prekomjernu težinu – opisuje Ena.

Istraživanje se sastojalo od dva dijela: u prvom, ističe Ena Melvan, cilj je bio uspostaviti stabilnu mikrobiotu (feces) u bioreaktoru te potom pratiti utjecaj probiotika i prebiotika na promjenu sastava crijevne flore pretilih pojedinaca.

– U tom dijelu pokazali smo da uistinu dodatak probiotika i naročito prebiotika pomaže razvoju dobrih crijevnih bakterija te smanjuje one rodove povezane s pretilošću – kaže mlada znanstvenica.

Drugi dio doveo ju je i do Singapura.

– U drugom dijelu istraživanja cilj je bio razviti model koji opisuje ponašanje bakterija u crijevima, to jest model koji prikazuje kakve su interakcije među bakterijama pretilih i zdravih pojedinaca. Mentor s FER-a dr. sc. Mile Šikić baš se u tom trenutku našao (sabatical year) na istraživanju u Genome Instituteu u Singapuru, gdje je tim znanstvenika razvio teoretski model koji prati i opisuje međusobne interakcije mikroorganizama. Ja sam se, eto srećom, našla za prvu praktičnu primjenu njihova razvijenog modela te sam tako provela jedno kratko vrijeme u Singapuru s njima kako bismo prilagodili model mojemu konkretnom primjeru. Kao ishod toga dijela istraživanja pokazala sam da su uistinu interakcije među bakterijama gotovo u potpunosti različite kod zdravih i pretilih pojedinaca – doznajemo od Ene Melvan.

image
Jakov Prkić/Cropix

O konkretnoj primjeni svojih postignuća iz doktorske disertacije kaže:

– Konkretnu primjenu provodim u sklopu svoga startupa gdje analizom crijevnih bakterija iz fecesa određene osobe dajemo precizan i pravilan plan prehrane u vidu namirnica i suplemenata koji najbolje odgovaraju trenutačnom stanju bakterija. Uz to pružamo i uvid u stanje organizma zajedno s uputama što osoba može raditi kako bi se osjećala bolje – kaže nam Ena.

– Crijevna mikrobiota je skup bakterija, virusa i gljivica koje žive u našim crijevima. Naša crijeva sadrže čak sto bilijuna bakterija, više od tisuću različitih vrsta, koje dijelimo na dobre i loše bakterije. Dobre bakterije sprječavaju rast loših i sastavni su dio zdravih crijeva – objašnjava Ena Melvan.

Uzrok pretilosti, dodaje, i dalje znanstveno nije u potpunosti razjašnjen.

– Definitivno su jedan od uzroka crijevne bakterije. Što je više dobrih bakterija u nama, to nam je brži metabolizam, brže se stvara energija iz hrane i brže se razgrađuju štetne tvari. Zbog toga postoje pojedinci koji paze što jedu i treniraju a i dalje ne uspijevaju izgubiti kilograme. Oni zapravo imaju puno više loših nego dobrih bakterija – kaže nadalje splitska znanstvenica. Pravilna prehrana je definitivno najveća pomoć pri liječenju te izbjegavanju prekomjerne tjelesne težine.

– Bez velike filozofije, treba jesti raznoliko i balansirano, slušati svoje tijelo i što mu treba, ne jesti previše i uglavnom jesti biljke. Mnogi tvrde da je upravo procesuirana hrana odgovorna za epidemiju pretilosti. No, važno je naglasiti da nije nužno svaka procesuirana hrana nezdrava. Na primjer, smrznuto povrće koje je ubrano u pravom trenutku i smrznuto može biti nutrijentima bogatije od svježeg – ističe.

Neuravnoteženi kalorijski i nedovoljni nutritivni unos su zapravo najveći neprijatelji zdravlju crijeva. Ne treba zanemariti ni fizičku aktivnost i kretanje – poručuje Ena.

Za opisati interese, hobije, aktivnosti, razmišljanja Ene Melvan, djevojke toliko svestrane da čak i kada govori o djetinjstvu ne nosi sjećanja samo s jednoga mjesta ("iako sam od rođenja do srednje škole živjela na Sućidru, zapravo sam većinu djetinjstva provela u Spinutu jer sam tamo išla u osnovnu školu; trenirala sam i sinkronizirano plivanje na bazenima na Poljudu tako da sam bila na relaciji Sućidar – Spinut, a nekako sam se uvijek svrstavala pod Spinut"), trebalo bi puno više novinskog prostora. Recimo, koliko je moguće, ukratko i ovo: završila je u Splitu Drugu jezičnu gimnaziju, uz ostalo, radila je i kao model te promotor za jednu modnu agenciju u Zagrebu, snimala reklame i editorijale, radila kao hostesa na eventima, za vrijeme studija redovito konobarila, držala instrukcije, jedno kratko vrijeme predavala je i informatiku u školi, a kao kuriozitet istaknimo da je čak bila i – mornar na brodu.

U svoje 33 godine života obišla je 26 država svijeta, od gotovo cijele Europe, Sjeverne Amerike, Australije do Japana i drugih azijskih zemalja.

– Provela sam godinu i pol dana na Sveučilištu u Sydneyju. Australci su jedan divan narod, jako "easy going" i svaki problem koji se nađe na putu oni vrlo jednostavno riješe. Ja sam prezadovoljna njima. Omiljeno mjesto, osim Sydneyja, mi je definitivno Bali. Tamo sam provela dva mjeseca i totalno se pronalazim tamo, bez obzira što je potpuno drukčija kultura i jako su siromašni, tamo se osjećam kao kod kuće – kaže Ena, koja voli i ronjenje i planinarenje, važna joj je duhovna dimenzija života, a za svoj dinamični tempo života kaže kako sve stigne jer živi sama i nema djece.

– Ekstrovert sam većinu vremena, volim biti u pokretu i u prirodi, to me baš dosta puni energijom – kaže ova perspektivna mlada znanstvenica, koju pitamo i kakve su uopće šanse za uspješno bavljenje znanošću u Hrvatskoj.

– Hrvatska ima ogroman potencijal, što dokazuju i brojni uspješni znanstveni rezultati naših znanstvenika. Iskreno, čast iznimkama, ali radna okolina i nije nešto poticajna – kaže ona, te objašnjava:

– Kod nas se, nažalost, i dalje smatra da ako sam ja uspio, to znači da ti nisi. Tužno je to, jer velike stvari se uvijek rade interdisciplinarno i u timu. Mogućnosti ima, pogotovo od ulaska u EU, postoji zbilja mnogo projekata i financiranja za razna znanstvena istraživanja – ističe Ena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. srpanj 2021 03:45