StoryEditor
Hrvatskanevjerojatno

Slučaj avanturista (19) iz Britanije dokazuje da se na termoelektranu u Plominu mogao popeti bilo tko: s dimnjaka su 2018. čak skakali s padobranom?!

28. listopada 2020. - 18:19
Termoelektrana Plomin  Davor Žunić/Cropix

Nakon što je Adam Lockwood (19) na svom profilu na Instagramu objavio video od kojeg se ledi krv u žilama, a koji ga prikazuje kako visi s najviše građevine u Hrvatskoj, 340 metara visokog dimnjaka termoelektrane u Plominu u Istri, i radi zgibove, postavilo se logično pitanje – kako je moguće da netko neopaženo uđe u zaštićeni prostor objekta od strateškog značaja za državu?

Kako je moguće da na dimnjaku, ako je vjerovati mladiću i njegovu prijatelju koji ga je snimao, provede čak 21 sat a da nitko to ne vidi? Što da je, umjesto njih, to učinio netko s puno zlobnijim namjerama, primjerice postavljanja eksploziva i slično?

Naravno, odmah se digla prašina. Iz HEP-a, koji je vlasnik jedine aktivne termoelektrane na ugljen u Hrvatskoj, zatražili su, kako su kratko izvijestili javnost, izvještaj od zaštitarske tvrtke koja osigurava prostor termoelektrane te su obavijestili i policiju.

No, dopis do kojeg je "Slobodna" došla, a koji je Upravi HEP-a koji dan nakon incidenta poslao Miljenko Filipović, aktualni predstojnik Ureda za korporativnu sigurnost HEP-a, otkriva kako je stanje sigurnosti u tom objektu već odavno nikakvo i kako ovaj iznenadni posjet mladog avanturista nije jedini takav propust u posljednje tri godine.

Filipović navodi kako je krajem 2018. i početkom 2019. utvrđeno da je sustav zaštite TE Plomin zastario i nepotpun i da u krugu ima puno zona koje su nepokrivene zaštitom. U toj analizi stoji da je protuprovalni sustav bio pokvaren, a sustav videonadzora, koji je ugrađen 2004. godine, iako nadograđivan, ima samo 16 analognih kamera loše kvalitete slike od kojih su neke još crno-bijele.

"Prije našeg obilaska lokacije krajem 2018. bilo je još jedno penjanje na dimnjak u Plominu, kada je nekoliko osoba padobranima skočilo s njega", upozorava Filipović.

image
Srećko Niketić/Ilustracija/Cropix

Ne smije se događati

U dopisu stoji i da je projektna dokumentacija s prosudbom ugroženosti i sigurnosnim elaboratom napravljena početkom 2019. godine, no zbog situacije s pandemijom zastalo se s realizacijom.

Pitali smo HEP koja zaštitarska tvrtka osigurava Plomin, koliko je godišnje plaćaju, jesu li imali sličnih proboja sigurnosti i koliko će stajati ulaganje u novi sustav zaštite?

"Napominjemo kako rad i sigurnost ključnih objekata i sustava u sklopu pogona TE Plomin nisu bili ugroženi. Ključni objekti spadaju u objekte prve sigurnosne razine zaštite te se nalaze pod dodatnim videonadzorom, dok sam dimnjak spada u popratne objekte koji ne spadaju u prvu razinu zaštite. HEP je svjestan sigurnosnih rizika koje donosi upravljanje kritičnom infrastrukturom te kontinuirano izgrađuje i unapređuje sustav procjene, ublažavanja i upravljanja ugrozama, kako bi što više povećao stupanj poslovne otpornosti na rizike. Sukladno planu ulaganja u sigurnost HEP grupe, predviđeno je dodatno ulaganje u sustav zaštite perimetra TE Plomin tijekom 2020. i 2021. godine", odgovorili su nam iz HEP-a.

– I zastarjeli sustav videonadzora može funkcionirati ako imate fizičke ophodnje zaštitara, i to nasumične, bez određene najave. Takve su ophodnje nužne, a isto tako i monitoriranje videonadzora. Možete imati ne znam kakvu modernu tehnologiju, ali ako je ljudski faktor ne prati, ona ništa ne znači. Očito se ni taj prvi događaj koji spominjete otprije dvije godine nije ozbiljno shvatio i očito je da se tamo ne radi dobro na preventivnom sustavu.

Ovakve stvari se ne smiju događati u objektima koji su strateški važni za državu, sustav zaštite je debelo zakazao. Svakako treba, osim ulaganja u tehnički dio, podignuti i sigurnosnu svijest zaštitara i osoblja, a u ovoj državi ima puno ljudi koji imaju stručnosti i sposobnosti to napraviti – komentirao nam je dr. sc. Tonći Prodan, stručnjak za nacionalnu sigurnost.

Evo rješenja
Filipović ističe Upravi HEP-a kako je predviđeno da novi sustav pokriva cijeli prostor elektrane s lukom, transportnom trakom i svim pozicijama vanjskog i unutarnjeg kruga. Evo što bi trebalo postaviti:
- 144 nove kamere visoke rezolucije s infracrvenom rasvjetom i visokom HD rezolucijom
- 15 radara dometa 150 metara
- 3 radara dometa 50 metara

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

29. studeni 2020 14:34