Šimpraga: I Ustavni sud je rekao da je istraga oko ubojstava nemoćnih srpskih staraca bila traljava

Srpsko narodno vijeće poslalo je priopćenje povodom komemoracije u Uzdolju kod Knina. Prenosimo ga u cijelosti: 

- Općina Biskupija i Srpsko narodno vijeće (SNV) danas su organizirali komemoraciju u Uzdolju pokraj Knina, gdje su prije 31 godinu trojica pripadnika HV-a iz automatske puške ubili osmero bespomoćnih, bezopasnih i vremešnih srpskih civila. 

Tokom komemoracije okupljenima se obratila Anja Šimpraga, saborska zastupnica i zamjenica predsjednika SNV-a, dok je Milan Đurđević, načelnik općine Biskupija, pročitao ovogodišnju Izjavu sjećanja SNV-a.

Anja Šimpraga u svom je govoru naglasila da ni današnja komemoracija nije organizirana kako bi se produbljivale podjele u hrvatskom društvu, već zbog toga „što bez istine i pravde nema trajnog povjerenja među građanima, nema pune demokracije i nema istinskog pomirenja. Isto tako jednako želimo da se istraži svaki zločin i nađe svaki nestali, svih 1727 koji su različitih nacionalnosti, a među njima i 40 % pripadnika srpske nacionalnosti“, rekla je saborska zastupnica.

Šimpraga je podsjetila na zajedničke komemoracije SNV-a i Vlade RH, koje su bile „svjetlo u rješavanju odnosa, prihvaćanja različitosti kao bogatstva i iskazivanja tuge prema činjenici da hrvatska država nije uspjela zaštititi svoje građane, dok je s druge strane hrvatsko društvo upozoreno da treba smoći snage i priznati da su u Oluji, nažalost, počinjeni i zločini nad srpskim civilima koji se nisu smjeli dogoditi“.

Komemoraciju u Uzdolju, koje se nalazi na magistralnoj cesti Knin – Drniš - Split, a gdje su Vijeće srpske nacionalne manjine općine Biskupija i udruženje porodica "Protiv zaborava" otkrili 2017. godine spomen obilježje ubijenim srpskim civilima, bila je prilika da saborska zastupnica Šimpraga podsjeti na nedavnu odluku Ustavnog suda RH po kojoj je Hrvatska, neprovođenjem učinkovite istrage u slučaju ubojstva ovih osam srpskih civila u Uzdolju, povrijedila Ustav RH i Konvenciju za zaštitu ljudskih prava. 

„A po čemu je to Ustavni sud zaključio da je u slučaju ovog ratnog zločina provođena tako "traljava" istraga koja traje do današnjeg dana s obzirom na to da potencijalni osumnjičenici za ovo (ne)djelo nikad nisu otkriveni“, upitala se javno Šimpraga i nastavila odgovarajući na postavljeno pitanje.

Anja Šimpraga, arhivska fotografija

Niksa Stipanicev/Cropix

„Sve je počelo kada je sredinom 2001. godine na groblju u Kninu ekshumirano 298 posmrtnih ostataka, a 2004. šibensko Županijsko državno odvjetništvo formiralo je spis protiv nepoznatog počinitelja.  Međutim, osim što su godinama prikupljani podaci o tome koje su točno postrojbe prolazile Uzdoljem, te se bezuspješno ispitivali pripadnici 142. i 6. domobranske pukovnije HV-a, i godinama poslije nije točno utvrđeno koje su konkretne postrojbe prolazile Uzdoljem toga dana. U problematičnoj istrazi stalno se iznova pozivaju jedni te isti svjedoci da ponavljaju svoje već ranije više puta dane iskaze, te se stalno iznova pokušava pribaviti podatak koja formacija HV-a je imala kontrolu nad područjem mjesta Kosovo, kod Biskupije. To nije istraga već stvaranje privida istrage", rekla je Šimpraga.

"U provedenoj istrazi i pred Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine (MKSJ) i pred domaćim tijelima svi dokazi jasno upućuju da su izravni počinitelji bili pripadnici Hrvatske vojske", citirala je Šimpraga izdvojeno mišljenje, u spomenutoj odluci, ustavne sutkinja Lovorke Kušan.

Najvažniji segment današnjeg govora Anje Šimprage navođenje je iskaza svjedokinje zločina u Uzdolju koja je, opisujući počinitelje, rekla „kako su imali od 24 do 25 godina, da su bili naoružani automatskim oružjem. Sva trojica imali su maskirne uniforme, a jednoga se posebno bojala. Imao je dugu crnu kosu, crnu majicu na kojoj je pisalo "Za dom spremni" i crnu maramu oko vrata". 

"Jedan od trojice počinitelja zločina u Uzdolju upitao ju je, svjedokinju zločina, je li čula za glazbenika", navodi Šimpraga, dodajući da je u pitanju glazbenik čije pjesme već godinama izazivaju podjele u društvu, "a kad je rekla da nije, pokazao je baš na tog vojnika kojeg se najviše bojala i rekao joj da je to njegov brat, navela je svjedokinja“. 

„Iako je svjedokinja u svom iskazu navela konkretno ime potencijalnog počinitelja kaznenog djela, tek u lipnju 2022. godine Županijsko državno odvjetništvo Split obaviješteno je o obavljenom obavijesnom razgovoru. Ubijeni su svi osim Bosiljke, koja je bila ranjena u glavu iza lijevog uha i natkoljenicu, a nakon što se vojnik udaljio, uspjela je pobjeći i sakriti se u brdo poviše sela, gdje su je kasnije našli drugi mještani“, rekla je Šimpraga zaključivši svoj govor porukom kako zahtjev za pravdom za srpske žrtve ni na koji način ne umanjuje patnju hrvatskih žrtava. „Naprotiv, dosljedna osuda svih zločina i jednaka briga za sve stradale jedini su put prema društvu koje počiva na univerzalnim vrijednostima, a ne na selektivnom sjećanju“.

Radom haških istražitelja, kao i na temelju terenskog istraživačkog rada Documente Zagreb, utvrđeno je da su se 6. kolovoza 1995. u jutarnjim satima u zaseok Šare, sela Uzdolje, dovezla trojica muškaraca u maskirnim uniformama HV-a, naoružana automatskim puškama. Dio starijih mještana koje su zatekli u zaseoku Šare, kao i one koje su priveli na putu do mjesta likvidacije, maltretirali su i zastrašivali, dok na kraju te agonije za privedene srpske civile jedan od trojice naoružanih muškaraca nije pucao, na lokaciji udaljenoj 30 metara od magistralne ceste Knin – Drniš, pritom usmrtivši: 

Milicu Šare (1922.), Stevu Berića (1933.), Janju Berić (1932.), Đurđiju Berić (1916.), Krstu Šare (1931.), Miloša Ćosića (1923.) i Jandriju Šare (1932.). Jedna je osoba preživjela te je uspjela pobjeći u obližnju šumu. Sava Šare, rođena 1915. ubijena je na kućnom pragu - navodi se u priopćenju.