StoryEditor
HrvatskaPROPALA INICIJATIVA

Šeks želi opoziv Milanovića, a i Plenković je sve skloniji toj ideji. No, za takav scenarij nema gotovo nikakve šanse. Evo što kaže Ustav

29. ožujka 2021. - 19:35

Opoziv? Ako se ovako nastavi, može se i o opozivu razgovarati, poručio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković. Napade predsjednika Republike otvoreno naziva političkim divljaštvom, katastrofom i sramotom. No svjestan je da opoziv u ovome trenutku u Saboru ne bi prošao. I za to je odmah našao izravne krivce.

– Nismo zaboravili tko mu je pomogao da bude izabran... Glume nekakvu klerikalnu desnicu, a u biti su za predsjednika koji dolazi s lijevog spektra. Tu mislim na Most. Rekli su da se u drugom krugu poništavaju listići, tu je sve jasno. To je jedna destruktivna družina – istaknuo je Plenković. Zapitavši pritom i predsjednika SDP-a Peđu Grbina te kandidata za gradonačelnika Zagreba Joška Klisovića odobravaju li "ovakve divljačke i vulgarne napade na Pupovca".

Nije dugo trebalo čekati na odgovor "mostovca" Nikole Grmoje.

– Most nije podržao Milanovića niti je bio naš izbor, ali sigurno nećemo smjenjivati predsjednika jer je prozvao Plenkovićeva vjernog koalicijskog partnera Milorada, posebno ne na inicijativu Šeksa, Bačića i Šeparovića, klike koja je okupirala naše pravosuđe – poručio je Grmoja. Tko god nije na njihovoj liniji taj je talog, neprijatelj države i onaj koga treba isključiti iz političkog života. Dosta je njihovog zuluma, dosta je njihovog privatiziranja države i institucija. Plenkoviću, Bačiću i Šeksu, dosta je vaših prstiju u hrvatskom pravosuđu kao i određivanja što ćemo misliti i što govoriti – borbeno je zaključio Grmoja.

Utvrđivanje odgovornosti

Premijer nije slučajno spomenuo Most i SDP. Bez njihovih glasova Milanovićev opoziv je – nemoguća misija.

HDZ, naime, u ovom trenutku u Saboru nema 101 ruku za njegovu smjenu.

Članak 105. Ustava kaže da je predsjednik Republike odgovoran za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti.

Postupak pokreće Sabor odlukom dvije trećine svih zastupnika.

O odgovornosti predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud dvotrećinskom većinom svih sudaca. I tu odluku ne smiju odugovlačiti unedogled: nego je moraju donijeti u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva kojim se pokreće odgovornost predsjednika Republike za povredu Ustava.

image
Ako se ovako nastavi, može se i o opozivu razgovarati, poručio je premijer Andrej Plenković
Boris Kovačev/Cropix

Ako Ustavni sud utvrdi njegovu odgovornost, dužnost mu prestaje po sili Ustava. A njegov posao privremeno preuzima predsjednik Sabora, kao privremeni predsjednik Republike. Do novih izbora koji se moraju održati u roku od 60 dana.

Kada bi HDZ-ovci pokrenuli opoziv, službena vladajuća većina od 76 zastupnika im za to ne bi bila dovoljna. S tim da bi i ona u takvoj inicijativi ostala okrnjena jer se Radimir Čačić već izjasnio da Reformisti – koji u Saboru imaju jednog zastupnika – to neće podržati.

Isto je učinio i Most, koji u Saboru ima osam zastupnika. Nema nikakve šanse ni da SDP-ovih 33 zastupnika podrži opoziv Milanovića. Kao, uostalom, ni deset zastupnika Domovinskog pokreta. Miroslav Škoro to je jasno rekao još prošloga tjedna. HDZ-ovci bi, dakle, ostali najmanje dvadesetak glasova prekratki.

Pitanje je, naravno, koliko je Milanovićevo ponašanje u ovom trenutku uopće protuustavno.

Paralelno sa svojim agresivnim, za demokraciju neprimjerenim i na trenutke prostačkim, napadima na sve koji ne misle kao on – ustavne stručnjake, analitičare, vođe srpske manjine, zastupnike – Milanović je uspio napraviti i jednu racionalnu stvar.

Priznao je Zakon o sudovima. I Državno sudbeno vijeće dopisom obavijestio da mu ni jedno ime pristiglo na javni poziv nije prihvatljivo da ga Saboru predloži za budućeg predsjednika Vrhovnog suda. Čime je i formalno iz ruke izbio argument svima koji bi u postupku oko izbora čelne osobe najviše sudske instance u zemlji mogli tražiti nepoštovanje ustavnog poretka.

Što bi, da je nakon odluke Ustavnog suda nastavio inzistirati na tezi da je Zakon o sudovima neustavan i ponašati se po svojem, to doista i bilo. A Hrvatska bi – zbog relativno nebitnih proceduralnih pitanja, koja ne zadiru u ovlast predsjednika da odabire kandidata kojeg smatra najboljim – ušla u ustavnu krizu.

Novi poziv

No Milanovićev je Ured na koncu ipak obavijestio DSV, koji se ovih dana sprema raspisati novi javni poziv, pa se postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda može nastaviti.

image
Pitanje je koliko je Milanovićevo ponašanje uopće protuustavno
Hina/ Pool/ Damir Senčar

HDZ-ov patrijarh Vladimir Šeks zatražio je da se pokrene postupak opoziva predsjednika Republike, pritom aludirajući na Milanovićevo psihičko zdravlje. No za to bi trebalo pribaviti podršku dvije trećine zastupnika. Odnosno njih 101. Dvadeset i šest manje od onog što u ovom trenutku imaju.

Šeks inače nije prvi koji je postavio pitanje Milanovićeva opoziva. Tu je mogućnost prošle jeseni – u jeku predsjednikovih brutalnih obračuna sa zlostavljanim glumicama, udrugama koje se bore protiv zlostavljanja žena te pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić – spomenula i Rada Borić iz platforme Možemo.

No bez parlamentarne matematike takvo što ne može uspjeti.

A nje u ovom trenutku naprosto – nema.

item - id = 1087599
related id = 0 -> 1129091
related id = 1 -> 1129086
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. rujan 2021 02:29