Prvi podaci o prihodima i rashodima državnog proračuna za siječanj blago su pozitivni, pa iako se još uvijek ne može govoriti o trendu, čini se da bi već u prvom kvartalu ove godine bruto domaći proizvod mogao zabilježiti lagani rast - prokomentirao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke - službene podatke Ministarstva financija prema kojima su državni prihodi porasli u prvome mjesecu ove godine za dva posto u odnosu na siječanj 2010.
Međutim, Šantić nam je rekao i da mu nije jasno kako su se povećali (za dva posto) socijalni doprinosi za zaposlene ako se zna da je u prosincu bilo 75 posto manje zaposlenih nego na kraju 2009. „Moguće je jedino da se radi o nekoj velikoj zakasnjeloj uplati, jer bi ti doprinosi u svakom slučaju trebali biti manji, te očekujem da će se to pokazati u idućim mjesecima.
Radi se o tome da blagi rast gospodarstva neće značiti i automatski rast radnih mjesta, dapače, broj nezaposlenih će dodatno porasti”, smatra Šantić. Nažalost, iz Ministarstva financija nismo uspjeli dobiti službeno objašnjenje rasta prihoda od socijalnih doprinosa.
Podaci Ministarstva financija, objavljeni na službenim internetskim stranicama, kazuju kako su prihodi od poreza na dodanu vrijednost porasli čak 12,6 posto. „Te informacije upućuju na nastavak porasta osobne potrošnje, ali i na snažniji rast cijena u siječnju.
No, ono što je zanimljivo jest da se nastavlja pad subvencija za privatna poduzeća, što je znak da država u krizi nema snage za kvalitetnu pomoć privatnim tvrtkama takozvanih horizontalnim potporama koje bi značile i nova radna mjesta. Pritom se mnogo novca gubi na subvencije poljoprivredi i državnim poduzećima vertikalnim potporama koje destimuliraju restrukturiranje poljoprivrede i drugih tvrtki u državnom vlasništvu”, istaknuo je Šantić.
Da domaćim gospodarstvenicima kriza i dalje uzima danak u profitu govori i podatak da su prihodi od poreza na dobit i kapitalnu dobit manji za 15 posto, odnosno za 105 milijuna kuna. Podaci o trošarinama potvrđuju podatke o većem broju prodanih vozila, jer su prihodi od poreza na osobne automobile, plovila i zrakoplove porasli 13 posto. Ukupni prihodi od trošarina su se povećali za pet posto, a zbog rasta cijena ne čudi da su prihodi od trošarina na naftne derivate narasli za velikih 20 posto.
No, zanimljivo je da su Hrvati, barem sudeći prema ovim podacima, počeli manje piti alkohol, jer su prihodi od poreza na alkohol pali za ogromnih 44 posto, dok je prihod od poreza na pivo pao za 12 posto. Ako se ne radi samo o siječanjskom mamurluku, možda će ova kriza na koncu od Hrvata ipak napraviti trezvenjake, što se činilo nemogućom misijom.
Prihodi od trošarina na duhan su se također smanjili, za 12 posto, dok su se prihodi od poreza na kavu povećali za 14 posto. Čudne siječanjske brojke govore i kako se povećao prihod od trošarina na luksuzne proizvode, čak za 23 posto. Bogatijima među nama očito nije kriza.
|
Državni rashodi porasli samo za 0,4 posto Rashodi državnog proračuna su u siječnju porasli samo za 0,4 posto u odnosu na isti mjesec u 2010., što ekonomski analitičari pozdravljaju, ali su izrazili veliku skepsu prema nastavku takvog pozitivnog trenda zauzdavanja rasta državnih rashoda. |