Europska unija priprema stroža pravila za pristup djece društvenim mrežama i drugim digitalnim platformama. Prema tom prijedlogu djeca mlađa od 13 godina ne bi mogla imati račune na društvenim mrežama, dok bi mladima od 13 do 15 godina pristup bio moguć uz roditeljski ili skrbnički nadzor.
Prijedlog za sada nije konačan i tek treba proći europski zakonodavni postupak, no najava pokazuje smjer u kojem Europska komisija želi razvijati zaštitu djece u digitalnom prostoru. Nova pravila trebala bi donijeti i strože zahtjeve platformama, među ostalim u području provjere dobi, dizajna digitalnih usluga i zaštite maloljetnika.
No, uz pitanje treba li djeci ograničiti pristup društvenim mrežama, sve se snažnije nameće i drugo pitanje: što ih treba naučiti kako bi jednog dana mogli sigurno koristiti digitalni prostor?
-Godinama govorimo roditeljima da postavljaju granice, razgovaraju s djecom i nadziru njihovo korištenje interneta. Sve je to potrebno, ali nije dovoljno ako s druge strane imamo platforme koje su vrlo sofisticirano dizajnirane upravo tako da korisnika što dulje zadrže pred ekranom. Dijete i roditelj ne mogu sami biti protuteža algoritmima iza kojih stoje najveće tehnološke kompanije na svijetu. Zato je dobro da Europska unija jasno govori i o odgovornosti platformi, ističe Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, u sklopu kojeg djeluje i Centar za sigurniji internet.
Nije riječ samo o vremenu pred ekranom
Rasprava o sigurnosti djece na internetu dugo se često svodila na pitanje koliko vremena provode pred ekranima. Međutim, europski pristup sve više otvara i pitanje samog dizajna digitalnih platformi – načina na koji algoritmi, preporuke sadržaja i različite funkcionalnosti utječu na ponašanje korisnika.
Zaštita maloljetnika
Europska komisija već je ove godine intenzivirala aktivnosti na području zaštite maloljetnika. Posebni stručni panel za sigurnost djece na internetu u srpnju je objavio preporuke za snažniji europski pristup zaštiti djece, uključujući pitanje zajedničkih dobnih granica, sigurnijeg dizajna platformi i digitalne pismenosti.
Komisija je također razvila europsko rješenje za provjeru dobi koje bi korisnicima trebalo omogućiti dokazivanje dobne skupine bez nepotrebnog otkrivanja identiteta.
Upravo će pitanje provjere dobi biti jedno od ključnih u provedbi novih pravila. Sustav mora biti dovoljno učinkovit da djeca ne mogu jednostavno zaobići postavljene granice, ali istodobno mora zaštititi privatnost svih korisnika.
Zabrana bez edukacije ne rješava problem
Dobna granica može biti važan zaštitni mehanizam, ali sama po sebi ne rješava probleme s kojima će se djeca prije ili kasnije susresti na internetu.
-Ako dijete do trinaeste godine samo udaljimo od određene platforme, a ne naučimo ga kako prepoznati manipulaciju, nasilje, prijevaru, seksualno iznuđivanje ili neprimjeren kontakt, problem nismo riješili. Samo smo ga pomaknuli nekoliko godina. Dijete će prije ili poslije ući u digitalni prostor i tada mora imati znanje, povjerenje u odrasle i razvijene mehanizme zaštit“, naglašava Ramljak.
To znači da zaštita djece ne može ostati samo na zabrani pristupa. Paralelno s regulatornim mjerama potrebno je razvijati digitalnu pismenost djece, roditelja i stručnjaka koji s djecom rade.
Što ako dijete ipak zaobiđe zabranu?
Poseban izazov bit će ponašanje djece koja unatoč ograničenjima ipak uspiju otvoriti račun ili pristupiti platformi. U takvim situacijama važno je osigurati da strah od posljedica ne spriječi dijete da potraži pomoć.
-Najgori scenarij bio bi da dijete ima problem online, a šuti jer se boji priznati da je zaobišlo zabranu i uopće bilo na platformi. Zato uz svaku zabranu mora ići vrlo jasna poruka djeci: ako ti se nešto dogodi, nisi izgubio pravo tražiti pomoć. Sigurnost djeteta uvijek mora biti ispred kazne zbog prekršenog obiteljskog pravila, kaže Ramljak.
Takav pristup posebno je važan u situacijama online nasilja, manipulacije, prijevare ili seksualnog iskorištavanja, kada je brzo obraćanje odrasloj osobi ili stručnjaku često ključno.
Odgovornost nije samo na roditeljima
Europska regulativa zato mora djelovati na više razina – od ograničavanja štetnih i potencijalno ovisničkih elemenata dizajna platformi, preko stvarne odgovornosti tehnoloških kompanija, do učinkovite provjere dobi koja istodobno štiti privatnost korisnika.
Jednako važan dio sustava mora biti edukacija.
-Roditeljima će sigurno biti lakše postaviti granicu ako ona više nije samo njihova individualna odluka nego postoji i jasna društvena norma. Ali nijedan zakon neće zamijeniti razgovor između roditelja i djeteta. Cilj nije stvoriti generaciju djece koja se ne zna koristiti internetom, nego generaciju koja ga zna koristiti sigurno, odgovorno i kritički, zaključuje Ramljak.
Ako novi europski prijedlog bude usvojen, dobne granice mogle bi predstavljati novi okvir za zaštitu djece na internetu. No dugoročna sigurnost neće ovisiti samo o tome može li dijete otvoriti račun na određenoj platformi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....