StoryEditor
Hrvatskaafera svih afera

Rat korupciji je bila mantra svih vlada, uključujući Sanaderovu. Na tom je polju najviše učinila Jadranka Kosor, istragu protiv HDZ-a nije stopirala

25. rujna 2020. - 15:35
Bivša premijerka Jadranka KosorDamjan Tadić/Arhiv/Cropix

Nova strategija. Izmjena čak šest zakona. I snažna prevencija. To je plan kojim Banski dvori planiraju stati na kraj najvećoj pošasti demokratske Hrvatske – korupciji.

U jeku afere Janaf i otkrivanja skandaloznog namještanja natječaja, najava iz Plenkovićeve Vlade o novom valu bitke protiv korupcije dobiva na posebnom značaju. Vlada je tako odlučila izraditi novu Strategiju borbe protiv korupcije. Koja, kako smo čuli u Ministarstvu pravosuđa, ne bi trebala uvoditi nikakav revolucionarni zaokret. Nego se nadograditi na dosadašnju Strategiju, poboljšati je i osuvremeniti. Njezin sadržaj trebao bi biti poznat do konca ove godine.

Posebna radna skupina analizirat će pak Zakon o kaznenom postupku. S naglaskom na sve one njegove izmjene unesene od 2008. koje su nerijetko unosile kaos, a ne poboljšavale situaciju. Osnovni cilj je jasan: u budućnosti spriječiti odugovlačenje kaznenih postupaka. Upravo je to bila karta spasa na koju su igrali odvjetnici, i koja je njihovim klijentima u nizu slučajeva osiguravala da izbjegnu ruku pravde. Ili bar ublaže kaznu koja im se spremala. Moguće se da će izmjene ZKP-a sudski proces od podizanja optužnice do izricanja pravomoćne presude ograničiti na tri godine. Što bi doista mogla biti dobrodošla promjena.

Namjerava se još promijeniti i Zakon o Vladi, i to na način da se ukine imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena djela. A izmijenit će se i Zakon o USKOK-u, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o proračunu te Zakon o zviždačima.

Plenkovićeva Vlada, treba i to reći, nije ni prva ni jedina koja je najavila rat korupciji. Taj je rat mantra praktički svake vlade koja je na vlast došla nakon Franje Tuđmana.

Račanov SDP pobijedio je na izborima 2000. u savezu sa HSLS-om između ostalog i zato jer je građanima jamčio reviziju pretvorbe i privatizacije. Kao i obračun sa korupcijom i organiziranim kriminalom koji se na nju nadovezivao.

Puno su obećavali, malo su toga napravili. Megaproces Miroslavu Kutli sveden je na mrvice. Zbog grijeha u pretvorbi i privatizaciji nitko nije odgovarao. A koruptivni političari i bahati poduzetnici tijekom njihovog mandata samo su se primirili. A onda nastavili po starom.

Puna usta korupcije bila su i Ivi Sanaderu. HDZ-ov premijer  imao je dobar nos kad je detektirao da akcijski planovi protiv korupcije imaju dobru prođu u Bruxellesu. Pa je na putu Hrvatske prema Europskoj uniji često mahao različitim antikorupcijskim mjerama. Njegova Vlada tako je još 2006. donijela odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije. Sanader je osnivao One Stop Shop, gurao Hitrorez, promovirao Otvorena vrata…

Sve odreda projekte koji su trebali olakšati poslovanje poduzetnicima, a korupciju svesti na minimum. U potaji, ispod stola, stvari su išle u potpuno suprotnom smjeru. Tijekom Sanaderova mandata odvijala se jedna od najvećih pljački u povijesti Hrvatske. Namještali su se poslovi, izigravali natječaji za gradnju autocesta, uzimalo mito za prodaju državne imovine. Antikorupcijski planovi služili su za mazanje očiju. U stvarnosti korupcija je na svim razinama - od premijerovog ureda do zadnjeg načelnika - cvjetala.

I Vlada Jadranke Kosor na svojoj je zastavi imala borbu protiv korupcije. No ona je, za razliku od svojeg prethodnika, na tom polju doista nešto i napravila. U njenom mandatu po smjernicama Europske unije izmijenjen je niz zakona, a DORH je djelovao neovisno od politike. U pritvoru su završili potpredsjednik Damir Polančec, kasnije i sam Sanader. A novac kojeg su zatekli u tajnom fondu HDZ-a stranački su dužnosnici, po njezinom nalogu, predali istražiteljima. I sam HDZ je na koncu zaradio optužnicu za korupciju. Jadranka Kosor tu istragu nije željela blokirati.

image
Bivša premijerka Jadranka Kosor
Damjan Tadić/Arhiv/Cropix

Kada je 2011. postao premijer, Zoran Milanović za korupciju je uglavnom optuživao HDZ. A borbu protiv korupcije izjednačavao sa bitkom protiv sebi suparničke stranke.

No nakon što je izgubio vlast, upravo su njegovi zastupnici sudjelovali u najvećoj izbornoj prevari u povijesti hrvatskog višestranačja. Prevari u kojoj su i politička korupcija, i namještanje poslova, i zapošljavanje supružnika imali svoje neslavno mjesto u izdaji  vlastitih birača i osiguravanju parlamentarne većine vladajućem HDZ-u.

Na tom su ispitu, bar kad je o borbi protiv korupcije riječ, pali i Milanović, koji je te ljude na izbornu listu stavio, i njegov nasljednik Plenković, koji ih je objeručke prihvatio.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. studeni 2020 03:31