S novim ruskim veleposlanikom u Zagrebu Anvarom Sarvarovičem Azimovim čini se da Moskva želi šire otvoriti vrata gospodarskoj suradnji s Hrvatskom. Posao na koji Rusija računa, ali i kroz koji u Hrvatsku namjerava dovesti svoje investicije, jest planirani remont transportnih helikoptera Mi-171Š iz sastava Eskadrile višenamjenskih helikoptera HRZ-a.
Budući da se korisnici u Europskoj uniji prvi put suočavaju s remontom svojih helikoptera Mi-171, pravi je to izazov i za MORH, čiji stručnjaci trebaju imati na umu kako remontnu dokumentaciju i uvjete za remont Mi-171 za sada posjeduju samo ruski zavodi kao originalni proizvođači. To za "Slobodnu Dalmaciju" ekskluzivno ističe Aleksandar Mihejev, generalni direktor ruske kompanije "Ruski helikopteri" i donedavni zamjenik direktora "Rosoboronoexporta", tvrtke koja godišnje od izvoza vojne opreme i tehnike zaradi više od 10 milijardi eura.
Međunarodni certifikat
– Veliki interes i želja ruske strane jest osposobiti jedan zrakoplovno-tehnički centar za remont i nadogradnju helikoptera Mi-171 u zemlji EU-a. Voljni smo izgraditi europsko središte za servise svih razina, nadogradnju i opskrbu pričuvnim dijelovima za ruske helikoptere Mi. Zašto to ne bi bila Hrvatska? Imate odlične pilote, već koristite naše helikoptere, a imate i infrastrukturu. Naravno, ako postoji želja za našom investicijom – kaže Mihejev.
Ovakva najava, bez obzira na sve vanjskopolitičke dvojbe, trebala bi zainteresirati i hrvatsku stranu, jer za rusku investiciju "tešku" 20 milijuna eura već "grizu" i češka, i slovačka, i litavska diplomacija. Svi oni računaju na tisuće helikoptera Mi-8 i Mi-171 koje koriste zemlje diljem svijeta. Stjecanje sposobnosti remonta i ostalih tehničkih i tehnoloških procesa, obuka stručnog osoblja i, na kraju, stjecanje međunarodnih certifikata koji reflektiraju iste sposobnosti, jedino su legalno mogući u suradnji s ruskim tvrtkama, tj. originalnim proizvođačem helikoptera.
Strateška odrednica razvoja Zrakoplovno-tehničkog centra (ZTC) kod Velike Gorice jest usvajanje remonta vojnih helikoptera iz obitelji Mi-8, koji se od osamostaljenja Hrvatske u ZTC-u uspješno održavaju. No, da bi ZTC postao i regionalno prepoznati centar izvrsnosti za te helikoptere, treba dopuniti i usvojiti sposobnost njihova remonta i nadogradnje.
– S certifikatima "Mila" ZTC bi se mogao razviti u ovlaštenu organizaciju koja bi pokrivala sve tehničke i edukativne aspekte što se tiče helikoptera iz obitelji Mi-8, te iste nudila velikom broju korisnika ovih helikoptera u okruženju Hrvatske i diljem svijeta.
Suradnja s Rusima u ZTC-u je već nekoliko puta odbačena. Zašto, nije baš najjasnije. U zadnje tri godine izbjegava se suradnja s ruskim delegacijama tvrtki "Oboronproma" i "Ruski helikopteri", što je iznimno nepovoljno za razvoj i tehničko osposobljavanje ZTC-a, te stjecanje certifikata koji su nužno potrebni za nastup na trećim tržištima.
Kako god se okrene, nema legalnog i suvremenog statusa tvrtke koja se bavi nekim tehnološkim oblikom vezanim uz helikoptere Mi-8 ako nije odobrena i kontinuirano podržavana od strane konstruktorskog biroa i proizvođača – ruskog "Mila". Ako suradnju s nama žele mnoge europske zemlje, zašto to ne želi i Hrvatska? – pita se Mihejev, inače, po vlastitu priznanju, veliki zaljubljenik u legendarni splitski košarkaški klub "Jugoplastika".
Izgubljene prilike
Ruska ponuda obuhvaća investiciju podizanja "Milova" regionalnog centra za rezervne dijelove, te bi se svi helikopteri Mi-8 europskih korisnika opskrbljivali dijelovima iz skladišta u Hrvatskoj. Dok je Hrvatska sve do sada bila rezervirana prema Rusiji, u Češkoj, Slovačkoj i Litvi nemaju takvih problema, nego pokušavaju za svoje zavode od ruske strane izvući što veću moguću korist.
Očito je da zemlje EU-a ne mogu bez suradnje s Ruskom Federacijom, i obrnuto. Ni ekonomske sankcije nisu od konačnog i presudnog značenja za mogućnost suradnje s istočnim privrednim divom. Tome u prilog ide, primjerice, suradnja Mađarske s Rusijom, od čega obje zemlje imaju znatnu ekonomsku korist.
Evo, dakle, prve inozemne gospodarske zadaće za premijera Tihomira Oreškovića. Pitanje je samo jedno: hoće li ruska investicija završiti u Hrvatskoj, ili ćemo se potvrditi kao majstori izgubljenih prilika?
Simulator 'otpisan' nakon 2011. godine
Partnerski pristup Rusije nakon isporuke helikoptera Mi-171 Hrvatskoj bio je vidljiv u suradnji na razvoju simulatora za ovaj tip helikoptera čiji je nositelj bio MORH. Stručna zrakoplovna i šira znanstvena zajednica u Hrvatskoj itekako bi imala koristi od ovog projekta, ponajprije u pozicioniranju u "high-tech" proizvodima te komercijalni učinak u participaciji sa svojim simulatorom u različitim programima zajedničke obuke unutar inicijative tzv. pametne obrane. Nažalost, projekt razvoja simulatora u MORH-u je prekinut s posljednjim danima 2011. godine.
ŠTO RADE DRUGE ČLANICE NATO-a
Češka: Centar za obuku pilota drže Rusi
S obzirom da je Hrvatska u NATO-u, nameće se pitanje može li surađivati s Rusijom kad su u pitanju helikopteri? Konkurencija Hrvatskoj u ovom velikom ruskom projektu jesu NATO članice. Pri tome posebno valja istaknuti Češku, koja je po pitanju raznih helikopterskih inicijativa prva u NATO alijansi. Izvlači novac iz europskih fondova, njeguje dobre odnose s Rusima, a njihovi glavni simulatorski centar za obuku pilota helikoptera "HTP Ostrava" u ruskom je vlasništvu. Tu je i druga češka tvrtka "LOM Praha", za remont helikoptera Mi-8/171 koja ima sve nove ruske certifikate. Ako mogu Česi, valjda mogu i Hrvati.
Amerika: Kupuju ruske helikoptere za Afganistan
Zanimljivo je kako ni SAD nema ništa protiv ruske tehnike. Pentagon je potrošio više od 570 milijuna dolara za kupnju 30 ruskih vojnih helikoptera koji se koriste u Afganistanu.
Njemačka: Grade centar za borbenu obuku u Rusiji
Berlin je proteklih godina isporučivao snajpersko oružje te bio angažiran u izgradnji školskog centra za borbenu obuku i simulaciju borbi u Mulinu, u Nižegorodskoj oblasti.
Italija: Borbeni zrakoplov izrađuju u suradnji s Rusima
Školsko-borbeni zrakoplov koji izlazi iz pogona talijanske tvornice "Alenia Aermacchi", koji nosi tipsku oznaku M-346, zapravo je ruski avion koji talijanski proizvođač razvija zajedno s ruskim biroom "Jakovljev".